Samoopredjeljenje nudi Demokratskom savezu Kosova (LDK) da na "ravne časti" podjele ministarstva u budućoj vladi, odnosno da dobiju po pet ministarskih mjesta, saznaje nezvanično Danas.
Izvori lista "Danas" ističu da bi LDK-u, čiji lider je Isa Mustafa, pripala i funkcija predsjednika parlamenta, kao i prvog potpredsjednika vlade, ali da Samoopredjeljenje, koje predvodi favorit za premijera Albin Kurti, nije spremno da prepusti mjesto kosovskog predsjednika Mustafi, kada Hashimu Thaçiju naredne godine istekne mandat na toj poziciji.
Sagovornici Danasa kažu da i dalje ima šanse da navedene stranke postignu dogovor o vladi do četvrtka, 26. decembra, za kada je zakazana konstitutivna sjednica Skupštine Kosova.
"Teoretski, ima šansi da se dogovor o vladi postigne, ali i dalje je to neizvesno, budući da LDK insistira na mestu predsednika Kosova“, preciziraju izvori.
Kako nezvanično saznaje, "strani faktor“, odnosno "kvinta" – Sjedinjene Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija, "pritiskaju“ Kurtija i Mustafu da formiraju vladu, prije svega zbog nastavka briselskih pregovora o pronalaženju konačnog rješenja za Kosovo, ali se ne isključuju ni mogućnost novih izbora.
"U slučaju ponovnog izlaska na birališta Samoopredjeljenje bi, vjerovatno, dobilo još više glasova nego u oktobru, jer se smatra nekompromitovanom političkom snagom, dok pojedini predstavnici Mustafine stranke nemaju zavidnu političku reputaciju, s obzirom na to da vuku repove ratne prošlosti“, ukazuju stručnjaci.
Milica Andrić Rakić, novinarka portala KoSSev, kaže za Danas da je politička situacija na Kosovu vrlo nezahvalna za predviđanje, "posebno imajući u vidu da su koalicioni pregovori LDK i Samoopredeljenja već jednom propali, 2014. godine“.
– U ovom trenutku jednako je moguć i sporazum, ali i novi izbori. Stiče se utisak da Samoopredeljenje veruje da na novim izborima može da ostvari još bolji rezultat, zbog čega oni neće po svaku cenu gledati da izbegnu takav rasplet. Međutim, koalicija sa LDK bi i nakon novih izbora bila neizbežna, a cena bi bila višemesečna institucionalna blokada i vakuum, u kojem bi tradicionalne strukture „ratne koalicije“ nastavile da donose nezakonite odluke o imenovanju zvaničnika i da nenamenski troše sredstva, što je već sada istaknuta tema u kosovskim medijima, konstatuje sagovornica Danasa.
