U Gori je, kako i obično preko ljeta bude, i ove godine prošlo blizu 15 hiljada turista. Mnogi su svoje vrijeme koristili da se razonode i zabave, drugi su pravili sunete, svadbe, a najveći broj je iskoristio vrijeme da obiđe druge djelove Kosova ili prošeta po poznatim izletničkim mjestima u Gori.
Naša dijaspora donosi razna iskustva i kulturu iz zemalja u kojima aktuelno živi. Kod mladih, najčešće je to neko liberalnije ponašanje, valjda zbog "slobode" koju imaju ovdje, u svom rodnom kraju. Nerijetko se po sokacima može čuti kako mladi međusobno razgovaraju na njemačkom, francuskom, italijanskom, kao i na drugim jezicima. Na prvi pogled djeluje interesantno, ali je to i važan pokazatelj da je nakon rata, veliki broj stanovnika napustio Goru i da polako gubi svoj identitet.
Ipak, ono što je isto za sve njih je da, kada dođu, ne samo da mogu da vide smeće i drugi otpad u svakom nasellju ili selu, već i sami ostavljaju za sobom, posebno građevinski otpad, pošto koriste ljeto i godišnje odmore da ruše stare i grade nove kuće. Ako se ovome doda i činjenica da je tokom ljeta utrostručen broj ljudi koji tu žive ili ovdje provode odmor, poseban problem za domaćinstva je svakodnevno odlaganje smeća.
Mnoga sela Gore nisu uključena u sistem odnošenja smeća, pa su poneka sela postala prave deponije. Zbog čega opština ne preduzima korake da se po zakonu sva sela uključe u odnošenje smeća, pitanje je koje se sve češće postavlja.
Menadžer, Sali Shala, kaže da, iako je bilo pokušaja da se sva sela uključe u ovaj sistem, u tome nisu uspjeli.
"Imamo neku osnovnu komunikaciju sa opštinom, ali nam je potrebno nešto više od toga. Treba nam podrška da se sva sela obavezno uključe. Takođe, treba nam podrška inspekcije da se sankcionišu prekršaji. Na primjer okolna sela koja nisu uključena u sistem odvoza smeća, svoje smeće bacaju ili na divlje deponije ili donose u Dragaš i pune kontejnere, izbjegavajući tako plaćanje. Opština bi trebalo da na jednoj sjednici donese odluku da plaćanje bude obavezno, na način na koji su to uradili u Prizrenu i da nas podrži inspekcijom, jer kako mi sada poslujemo, dođe mu kao da oni koji plaćaju to rade dobrovoljno. Mi svake godine povećavamo kapacitete, kao pripremu za sveobuhvatno uključivanje u sistem i moram da napomenem da u opštini postoji Kancelarija za zajednice, preko koje može mnogo toga da se pomogne, ali za sada mi nismo imali nikakvu pomoć", kaže Shala.
Ako je i problem da se stanovnici sela Gore ubjede da bi trebalo da se uključe u sistem redovnog odvoza smeća, činjenica je da postoji institucionalna nebriga oko redovnog održavanja turističkih destinacija. Upravo su izletnička mjesta prepuna raznog otpada i smeća. Nemar je i samih turista, koji su izgleda zaboravili da bi svojim primjerom trebalo da pošalju poruku da bi trebalo brinuti o životnoj okolini. Međutim, uvijek postoji izuzetak.
Muslija Jamini već tridesetak godina živi u Danskoj i svoj godišnji odmor u Gori najčešće koristi da ukloni smeće.
"Ja odavno živim u Danskoj i zahvaljujući danskoj kulturi i brizi za očuvanje okoline, dobio sam veliku želju da u granicama svojih mogućnosti pomognem Gori, da barem malo liči na Dansku, to jest da nema smeća na sve strane. Gora je mnogo zapuštena i prljava. Raznog smeća ima na sve strane, plastike, najlona, flaša itd. Ja sam prošle godine samoinicijativno počeo sa čišćenjem seoske mahale u samom Zlipotoku, a ove godine sam baš obilazio turističke destinacije, od Vlaške kod Vraništa, pa sve do Ciganske česme u planini kod Restelice, na putu ka Makedoniji. Evo malo statistike, ako se u Restelici dnevno odlaže po pet tapera smeća, koje se izbacuje kod tunela, na godišnjem nivou je to 1.825 tapera. Isto toliko tona smeća se odlaže samo kod tunela. Zamislite koliko je to smeća. Nisu samo tuneli, tu je i Ciganska česma, tu su buništa u svakom selu, tu su Vlaška, Mlički most, Rapča i gdje sve ne. Mala smo sredina, ali kad ovako pogledate na ovaj problem, stvaramo mnogo smeća", kaže Jamini.
On sam kupuje najlonske džakove za smeće, skuplja papir, kese, razni otpad od plastike.
"Kada nakupim podosta toga, ubacujem u svoj automobil i vozim u Dragaš. Ja mogu skupiti nešto malo turističkog smeća, ali bunjišta kao kod resteličkih tunela, kod Mličkog mosta, kod Kukaljana, za to već treba da se pobrinu ozbiljne institucije."
On kaže da unutar sela ima dosta smeća, jer nema kontejnera, zbog čega sve završava na ulici i u prirodi.
“Mnogo danskog iskustva bih mogao da prenesem da se kvalitetnije pripremamo za otpad koji svakodnevno proizvode ljudi, ali najvažnije od svega je edukacija. Mi koji dolazimo iz uređenih zemalja, malo više sami pazimo i prenosimo iskustvo mještanima na Kosovu. Ima na Kosovu organizacija Danida, siguran sam da bi u mnogome izašla u susret, kada bi neko tražio pomoć. Kada govorim Gora, jednako tako mislim i na Opoje, mada moram priznati da je u Opoju mnogo bolja situacija, jer sam obišao i Opoje, želeći da sakupljam smeće, ali nisam našao situaciju gdje je bila potrebna moja intervencija", objašnjava Jamini.
Sali Shala kaže da ima 99 divljih deponija u dragaškoj opštini i da je opština izdvojila neka sredstva za njihovo čišćenje. Smatra da je problem što mora da se otvori tender i da se ne zna ko će ga dobiti. Zbog toga kaže da bi trebalo da se razgovara sa "Eko regionom" da preuzme obavezu uklanjanja ovih "crnih tačaka" i da se po propisu smeće odvozi do deponije koju menadžira upravo "Eko region".
Dragaš je poznat po svojim prirodnim potencijalima i ljepotama koje rado posjećuju turisti iz inostranstva, sa samog Kosova i iz dijaspore. Zbog toga je potrebno da se što prije riješi problem nagomilanog smeća, jer ne samo da bi se tako stvorili bolji uslovi za život samih stanovnika ovih sela, nego i doprinelo razvoju turizma.
Piše: Nuhija Tairovci
Izvor: Radio Gora/Gracanicaonline
Ipak, ono što je isto za sve njih je da, kada dođu, ne samo da mogu da vide smeće i drugi otpad u svakom nasellju ili selu, već i sami ostavljaju za sobom, posebno građevinski otpad, pošto koriste ljeto i godišnje odmore da ruše stare i grade nove kuće. Ako se ovome doda i činjenica da je tokom ljeta utrostručen broj ljudi koji tu žive ili ovdje provode odmor, poseban problem za domaćinstva je svakodnevno odlaganje smeća.
Mnoga sela Gore nisu uključena u sistem odnošenja smeća, pa su poneka sela postala prave deponije. Zbog čega opština ne preduzima korake da se po zakonu sva sela uključe u odnošenje smeća, pitanje je koje se sve češće postavlja.
Menadžer, Sali Shala, kaže da, iako je bilo pokušaja da se sva sela uključe u ovaj sistem, u tome nisu uspjeli.
"Imamo neku osnovnu komunikaciju sa opštinom, ali nam je potrebno nešto više od toga. Treba nam podrška da se sva sela obavezno uključe. Takođe, treba nam podrška inspekcije da se sankcionišu prekršaji. Na primjer okolna sela koja nisu uključena u sistem odvoza smeća, svoje smeće bacaju ili na divlje deponije ili donose u Dragaš i pune kontejnere, izbjegavajući tako plaćanje. Opština bi trebalo da na jednoj sjednici donese odluku da plaćanje bude obavezno, na način na koji su to uradili u Prizrenu i da nas podrži inspekcijom, jer kako mi sada poslujemo, dođe mu kao da oni koji plaćaju to rade dobrovoljno. Mi svake godine povećavamo kapacitete, kao pripremu za sveobuhvatno uključivanje u sistem i moram da napomenem da u opštini postoji Kancelarija za zajednice, preko koje može mnogo toga da se pomogne, ali za sada mi nismo imali nikakvu pomoć", kaže Shala.
Ako je i problem da se stanovnici sela Gore ubjede da bi trebalo da se uključe u sistem redovnog odvoza smeća, činjenica je da postoji institucionalna nebriga oko redovnog održavanja turističkih destinacija. Upravo su izletnička mjesta prepuna raznog otpada i smeća. Nemar je i samih turista, koji su izgleda zaboravili da bi svojim primjerom trebalo da pošalju poruku da bi trebalo brinuti o životnoj okolini. Međutim, uvijek postoji izuzetak.
Muslija Jamini već tridesetak godina živi u Danskoj i svoj godišnji odmor u Gori najčešće koristi da ukloni smeće.
"Ja odavno živim u Danskoj i zahvaljujući danskoj kulturi i brizi za očuvanje okoline, dobio sam veliku želju da u granicama svojih mogućnosti pomognem Gori, da barem malo liči na Dansku, to jest da nema smeća na sve strane. Gora je mnogo zapuštena i prljava. Raznog smeća ima na sve strane, plastike, najlona, flaša itd. Ja sam prošle godine samoinicijativno počeo sa čišćenjem seoske mahale u samom Zlipotoku, a ove godine sam baš obilazio turističke destinacije, od Vlaške kod Vraništa, pa sve do Ciganske česme u planini kod Restelice, na putu ka Makedoniji. Evo malo statistike, ako se u Restelici dnevno odlaže po pet tapera smeća, koje se izbacuje kod tunela, na godišnjem nivou je to 1.825 tapera. Isto toliko tona smeća se odlaže samo kod tunela. Zamislite koliko je to smeća. Nisu samo tuneli, tu je i Ciganska česma, tu su buništa u svakom selu, tu su Vlaška, Mlički most, Rapča i gdje sve ne. Mala smo sredina, ali kad ovako pogledate na ovaj problem, stvaramo mnogo smeća", kaže Jamini.
On sam kupuje najlonske džakove za smeće, skuplja papir, kese, razni otpad od plastike.
"Kada nakupim podosta toga, ubacujem u svoj automobil i vozim u Dragaš. Ja mogu skupiti nešto malo turističkog smeća, ali bunjišta kao kod resteličkih tunela, kod Mličkog mosta, kod Kukaljana, za to već treba da se pobrinu ozbiljne institucije."
On kaže da unutar sela ima dosta smeća, jer nema kontejnera, zbog čega sve završava na ulici i u prirodi.
“Mnogo danskog iskustva bih mogao da prenesem da se kvalitetnije pripremamo za otpad koji svakodnevno proizvode ljudi, ali najvažnije od svega je edukacija. Mi koji dolazimo iz uređenih zemalja, malo više sami pazimo i prenosimo iskustvo mještanima na Kosovu. Ima na Kosovu organizacija Danida, siguran sam da bi u mnogome izašla u susret, kada bi neko tražio pomoć. Kada govorim Gora, jednako tako mislim i na Opoje, mada moram priznati da je u Opoju mnogo bolja situacija, jer sam obišao i Opoje, želeći da sakupljam smeće, ali nisam našao situaciju gdje je bila potrebna moja intervencija", objašnjava Jamini.
Sali Shala kaže da ima 99 divljih deponija u dragaškoj opštini i da je opština izdvojila neka sredstva za njihovo čišćenje. Smatra da je problem što mora da se otvori tender i da se ne zna ko će ga dobiti. Zbog toga kaže da bi trebalo da se razgovara sa "Eko regionom" da preuzme obavezu uklanjanja ovih "crnih tačaka" i da se po propisu smeće odvozi do deponije koju menadžira upravo "Eko region".
Dragaš je poznat po svojim prirodnim potencijalima i ljepotama koje rado posjećuju turisti iz inostranstva, sa samog Kosova i iz dijaspore. Zbog toga je potrebno da se što prije riješi problem nagomilanog smeća, jer ne samo da bi se tako stvorili bolji uslovi za život samih stanovnika ovih sela, nego i doprinelo razvoju turizma.
Piše: Nuhija Tairovci
Izvor: Radio Gora/Gracanicaonline
