Politički analitičar Nexhmedin Spahiu rekao je u emisiji Slobodno srpski da bi dijalog Kosova i Srbije trebalo da bude jedan od najvažnijih prioriteta buduće Vlade Kosova.
"Svaka buduća Vlada Kosova mora da zaokruži međunarodni položaj Kosova, a međunarodni položaj Kosova zavisi od odnosa sa susjedima. Kosovo je napravilo dobre odnose sa Makedonijom, Crnom Gorom i Albanijom i to ne zahvaljujući njihovoj politici, nego zato što su pomogli Amerikanci i Evropljani, ali još nije uspjela da to napravi i sa Srbijom. Cjelokupna spoljna politika Kosova se odnosi na odnose sa susjedima, tako da zaokruživanje, odnosno sređivanje odnosa sa Srbijom, je od krucijalnog značaja, a ako u tome ne uspije onda je ta vlada neuspješna".
Spahiu kaže da će se u budućem periodu u Briselu razgovati o cijeni koju će platiti Kosovo da bi dobilo priznanje Srbije.
"Cijena može da bude i recimo, uspostavljanje Zajednice srpskih opština, ali je pitanje sa kojim ingerencijama".
Spahiu smatra da su ideje predsjednika Kosova i Srbije, Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića o razgraničenju ili korekciji granica veoma opasne za odnose u čitavom regionu i da do toga, ipak, neće doći.
"Vjerujem da je evropska zajednica jasno dala do znanja da je protiv toga i da bi do toga teško moglo doći, jer ipak razgovori Beograda i Prištine su uslovljeni ulaskom regiona u Evropsku uniju".
Spahiu kaže da je ideja o nekoj vrsti razgraničenja bila aktuelna mnogo prije nego što je plasirana u javnost. On kaže da je prije dvije i po godine na zatvorenom sastanku u kako kaže "jednoj velikoj ambasadi u Beogradu" lično čuo od dva poslanika iz Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije, šta su uslovi Beograda u vezi sa rješavanjem problema Kosova.
"Oni su postavili pet uslova. Jedan je bio taj da se Srbiji vrati Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, da se Gazivode dijele na pola, jer znaju da Albanci ne mogu bez vode. Onda da Sjeverna Mitrovica bude glavni grad Zajednice srpskih opština, koja će imati nadležnosti u oblasti prostornog planiranja. Treći uslov je bio da Kosovo ne traži ratnu odštetu od Srbije. Četvrto, da oni ne bi željeli da imaju albanske opštine u užoj Srbiji što znači da bi bili spremni da daju neko selo - dva sela iz Bujanovca i tri sela iz Preševa i grad Preševo kako bi ostalo spojili tamo sa Vranjem. Peti uslov je da Kosovo ne bude nezavisno, nego da se to pripoji Albaniji. Neki koji su tu bili iz Prištine bili su 'ošamućeni'. Nisu znali kako da reaguju, osim mene koji sam rekao da je to prevelika cijena i jedan od predstavnika Prištine pitao je kako će onda funkcionisati ta Zajednica srpskih opština, ako se ostatak Kosova pripoji Albaniji, a oni su kazali "pa u okviru Albanije".
Slučaj Ivanović će biti rasvjetljen kad padne vlast
Komentarišići to što ni više od godinu i po dana od ubistva Olivera Ivanovića taj slučaj nije rasvjetljen, Spahiu kaže da će se to dogoditi kad padne vlast.
"Politička ubistva se otkriju jedino kad padne vlast. Mislim da se ubistvo Olivera Ivanovića ne tiče vlasti na Kosovu nego vlasti u Srbiji... Moja politička analiza govori da Albanci nemaju veze sa tim ubistvom. Jedino što se može prigovoriti Albancima jeste to što nisu uspjeli da ga čuvaju i što ne uspjevaju da otkriju ko ga je ubio".
Spahiu smatra da će buduću Vladu Kosova nakon vanrednih parlamentarnih izbora koji su zakazani za 6. oktobar činiti Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova i da u toj vladi, kako je kazao, neće biti mjesta za Srpsku listu, bez obzira na to koji broj mandata bude dobila na predstojećim izborima.
Spahiu kaže da će se u budućem periodu u Briselu razgovati o cijeni koju će platiti Kosovo da bi dobilo priznanje Srbije.
"Cijena može da bude i recimo, uspostavljanje Zajednice srpskih opština, ali je pitanje sa kojim ingerencijama".
Spahiu smatra da su ideje predsjednika Kosova i Srbije, Hashima Thaçija i Aleksandra Vučića o razgraničenju ili korekciji granica veoma opasne za odnose u čitavom regionu i da do toga, ipak, neće doći.
"Vjerujem da je evropska zajednica jasno dala do znanja da je protiv toga i da bi do toga teško moglo doći, jer ipak razgovori Beograda i Prištine su uslovljeni ulaskom regiona u Evropsku uniju".
Spahiu kaže da je ideja o nekoj vrsti razgraničenja bila aktuelna mnogo prije nego što je plasirana u javnost. On kaže da je prije dvije i po godine na zatvorenom sastanku u kako kaže "jednoj velikoj ambasadi u Beogradu" lično čuo od dva poslanika iz Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije, šta su uslovi Beograda u vezi sa rješavanjem problema Kosova.
"Oni su postavili pet uslova. Jedan je bio taj da se Srbiji vrati Leposavić, Zubin Potok i Zvečan, da se Gazivode dijele na pola, jer znaju da Albanci ne mogu bez vode. Onda da Sjeverna Mitrovica bude glavni grad Zajednice srpskih opština, koja će imati nadležnosti u oblasti prostornog planiranja. Treći uslov je bio da Kosovo ne traži ratnu odštetu od Srbije. Četvrto, da oni ne bi željeli da imaju albanske opštine u užoj Srbiji što znači da bi bili spremni da daju neko selo - dva sela iz Bujanovca i tri sela iz Preševa i grad Preševo kako bi ostalo spojili tamo sa Vranjem. Peti uslov je da Kosovo ne bude nezavisno, nego da se to pripoji Albaniji. Neki koji su tu bili iz Prištine bili su 'ošamućeni'. Nisu znali kako da reaguju, osim mene koji sam rekao da je to prevelika cijena i jedan od predstavnika Prištine pitao je kako će onda funkcionisati ta Zajednica srpskih opština, ako se ostatak Kosova pripoji Albaniji, a oni su kazali "pa u okviru Albanije".
Slučaj Ivanović će biti rasvjetljen kad padne vlast
Komentarišići to što ni više od godinu i po dana od ubistva Olivera Ivanovića taj slučaj nije rasvjetljen, Spahiu kaže da će se to dogoditi kad padne vlast.
"Politička ubistva se otkriju jedino kad padne vlast. Mislim da se ubistvo Olivera Ivanovića ne tiče vlasti na Kosovu nego vlasti u Srbiji... Moja politička analiza govori da Albanci nemaju veze sa tim ubistvom. Jedino što se može prigovoriti Albancima jeste to što nisu uspjeli da ga čuvaju i što ne uspjevaju da otkriju ko ga je ubio".
Spahiu smatra da će buduću Vladu Kosova nakon vanrednih parlamentarnih izbora koji su zakazani za 6. oktobar činiti Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova i da u toj vladi, kako je kazao, neće biti mjesta za Srpsku listu, bez obzira na to koji broj mandata bude dobila na predstojećim izborima.
