Da bi bili organizovani srpski predsjednički i parlamentarni izbori na Kosovu 3. aprila, potrebno je da Vlada Srbije uputi službeni zahtjev Vladi Kosova, u kojem bi zatražila pomoć u prikupljanju glasova, a zatim je potreban sporazum, kazao je u intervjuu za Kossev šef kosovskog pregovaračkog tima Besnik Bislimi.
Bislimi je ostavio otvorenu mogućnost da se "postigne dogovor“ o održavanju izbora 3. aprila na Kosovu, ukoliko Srbija preko Kancelarije za vezu podnese zahtjev.
Naveo je i da je Beograd pristao da koristi Kancelariju za vezu kako bi poslao takav zahtjev. Na pitanje novinara da li će izbori biti održani, Bislimi kaže da to ne zna.
"U slučaju da postoji sporazum, održaće se. Što se nas tiče, ne postavlja se pitanje toga da mi želimo da se postaramo da nikada ne ograničimo glasanje građana koji imaju pravo glasa na tim izborima. Već da se oni uvijek održavaju u okvirima kosovskog Ustava i sporazuma koji jasno ističu teritorijalni integritet i jasno navode da se izbori održavaju za građane van teritorije Srbije koji imaju pravo glasa", dodao je on.
Dodao je da je Srbija iznela namjeru da održi izbore na Kosovu, ali da je kontaktirala OSCE na Kosovu, što je, kako kaže, pogrešan potez.
"OSCE ima kancelariju u Srbiji koja ima svog sagovornika – Vladu Srbije, OSCE na Kosovu ima svoj pandan – Vladu Kosova. Zatražili su od OSCE da pomogne u prikupljanju glasova 3. aprila", izjavio je Bislimi.
On je dodao da su zemlje Kvinte, zajedno sa izaslanikom EU za dijalog Beogarada i Prištine Miroslavom Lajčakom, ponudile svoju podršku.
U susret isteku roka trajnom rješenju za registarske tablice, 21. aprila, Bislimi navodi da su na stolu u Briselu trenutno tri opcije, od kojih kosovska strana podržava to da se zadrže postojeće bez naljepnica, dok srpska strana, pak, za sada inistira i dalje na stikerima.
"Jedna od njih je da se zemlje dogovore da su trenutni režimi koje obe zemlje imaju u skladu sa EU i biće izuzetno jeftino za obe zemlje jer neće dovesti do dodatnih troškova. Druga opcija bi bila da se modifikuju tablice iz obe zemlje, nacionalni simboli bi se zadržali, skraćenice bi se promjenile. Obe zemlje bi promjenile skraćenice, svaka zemlja bi odlučila kako želi da promjeni svoju skraćenicu. Treća opcija bi bila da se zadrži skraćenica, ali da se modifikuju nacionalni simboli – bilo da se u potpunosti uklone ili da se modifikuju", naveo je on i dodao da je cilj pronaći trajno rješenje koje je u skladu sa najboljim EU standardima i praksama.
Negirao je da na posljednjem sastanku u Briselu upravo on nije želeo da se sastane sa srpskom delegacijom, već je naveo da je sastanak odbijao direktor Kancelarije za Kosovo pri vladi Srbije Petar Petković i naveo da nije sasvim ispravno tvrditi da se za njegovog mandata nije bilo trilateralnih sastanaka.
"Nije sasvim ispravno tvrditi da nije bilo trilateralnih sastanka u Briselu tokom mog mandata. Istina je da od kraja septembra nismo imali trilateralne sastanke", naveo je Bislimi.
Dodao je i da je Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još uvijek nije član Savjeta Evrope i dodao da je pravi trenutak da to postane.
Na pitanje novinara zašto je pogrešno saopštio javnosti da je zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjorn Berg “pozdravio” inicijativu Kosova da se prijavi za članstvo u SE, Bislimi je naveo da je za njega najvažnije da da je "sastanak dobro prošao".
Dodao je i da smatra da tokom rasprave, imate pravo na "slobodnu interpretaciju" o tome kako smatrate da je nešto prihvaćeno od druge strane.
Na pitanje novinara zašto se kosovska vlast ne osjeća bezbjedno, iako ih čuvaju NATO trupe koje su na Kosovu već 23 godine, već prave paralele između Kosova i Ukrajine Bislimi navodi da oni te paralele ne prave.
"Mi ne pravimo te paralele. Mi jedino kažemo da postoji potencijal za destabilizaciju. Nećete naći nijednog zvaničnika Kfora koji će Vam reći da ne postoji potencijal za destabilizaciju. Javno, oni govore nešto drugo. Ali, da Vam kažem, general Kfor je nedavno išao u Beograd, vjerovatno ne zbog registarskih tablica", naveo je Bislimi.
Na konstataciju da kosovska vlast danima horski ponavlja najteže optužbe na račun Srbije kao novog agresora i na pitanje da li je svijestan kako se Srbi osećaju toj atmosferi, Bislimi kaže da oni nikada nisu "krivili srpsku zajednicu na Kosovu za teške zločine na Kosovu 1999", već "srpske snage".
"Dakle, ja znam da se Vi kao građanka srpske nacionalnosti ne osjećate prijatno u ovakvoj situaciji, ali isto tako treba da razumijete da se zbog teških zločina i genocida i sami Kosovari ne osjećaju prijatno. Oni se osjećaju žrtvama jer se teški zločini još uvijek nisu riješili. Postoji teška frustracija", navodi Bislimi i daodaje da je "zaista zna kako se Srbi na Kosovu osjećaju o ovakvoj situaciji", ali da je jedini put da se ta frustracija prevaziđe suočavanje sa prošlošću.
On je za Kossev naveo da se na redovnim osnovama sastaje sa udruženjima nestalih, kao i da odnos sa NATO mora da bude bliži jer je "potencijal za destabilizaciju u potpunosti različit ukoliko je Srbija svijesna da se nosi sa jednim članicom NATO".
Takođe, dodao je da, kada Srbija kaže da neće priznati Kosovo, "svi u EU ovu izjavu smatraju za unutrašnju političku upotrebu u Srbiji".
"To znači da oni misle da sa tim mogu da kupe glasove. A kažu nešto drugo na sastancima sa evropskim zvaničnicima. A mi kažemo sljedeće – za nas, dobri, susedski odnosi svakako su važni, ali ne krucijalni. Možemo živjeti bez priznanja od strane Srbije", dodao je Bislimi.
Izvor: KoSSev
Naveo je i da je Beograd pristao da koristi Kancelariju za vezu kako bi poslao takav zahtjev. Na pitanje novinara da li će izbori biti održani, Bislimi kaže da to ne zna.
"U slučaju da postoji sporazum, održaće se. Što se nas tiče, ne postavlja se pitanje toga da mi želimo da se postaramo da nikada ne ograničimo glasanje građana koji imaju pravo glasa na tim izborima. Već da se oni uvijek održavaju u okvirima kosovskog Ustava i sporazuma koji jasno ističu teritorijalni integritet i jasno navode da se izbori održavaju za građane van teritorije Srbije koji imaju pravo glasa", dodao je on.
Dodao je da je Srbija iznela namjeru da održi izbore na Kosovu, ali da je kontaktirala OSCE na Kosovu, što je, kako kaže, pogrešan potez.
"OSCE ima kancelariju u Srbiji koja ima svog sagovornika – Vladu Srbije, OSCE na Kosovu ima svoj pandan – Vladu Kosova. Zatražili su od OSCE da pomogne u prikupljanju glasova 3. aprila", izjavio je Bislimi.
On je dodao da su zemlje Kvinte, zajedno sa izaslanikom EU za dijalog Beogarada i Prištine Miroslavom Lajčakom, ponudile svoju podršku.
U susret isteku roka trajnom rješenju za registarske tablice, 21. aprila, Bislimi navodi da su na stolu u Briselu trenutno tri opcije, od kojih kosovska strana podržava to da se zadrže postojeće bez naljepnica, dok srpska strana, pak, za sada inistira i dalje na stikerima.
"Jedna od njih je da se zemlje dogovore da su trenutni režimi koje obe zemlje imaju u skladu sa EU i biće izuzetno jeftino za obe zemlje jer neće dovesti do dodatnih troškova. Druga opcija bi bila da se modifikuju tablice iz obe zemlje, nacionalni simboli bi se zadržali, skraćenice bi se promjenile. Obe zemlje bi promjenile skraćenice, svaka zemlja bi odlučila kako želi da promjeni svoju skraćenicu. Treća opcija bi bila da se zadrži skraćenica, ali da se modifikuju nacionalni simboli – bilo da se u potpunosti uklone ili da se modifikuju", naveo je on i dodao da je cilj pronaći trajno rješenje koje je u skladu sa najboljim EU standardima i praksama.
Negirao je da na posljednjem sastanku u Briselu upravo on nije želeo da se sastane sa srpskom delegacijom, već je naveo da je sastanak odbijao direktor Kancelarije za Kosovo pri vladi Srbije Petar Petković i naveo da nije sasvim ispravno tvrditi da se za njegovog mandata nije bilo trilateralnih sastanaka.
"Nije sasvim ispravno tvrditi da nije bilo trilateralnih sastanka u Briselu tokom mog mandata. Istina je da od kraja septembra nismo imali trilateralne sastanke", naveo je Bislimi.
Dodao je i da je Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još uvijek nije član Savjeta Evrope i dodao da je pravi trenutak da to postane.
Na pitanje novinara zašto je pogrešno saopštio javnosti da je zamjenik generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjorn Berg “pozdravio” inicijativu Kosova da se prijavi za članstvo u SE, Bislimi je naveo da je za njega najvažnije da da je "sastanak dobro prošao".
Dodao je i da smatra da tokom rasprave, imate pravo na "slobodnu interpretaciju" o tome kako smatrate da je nešto prihvaćeno od druge strane.
Na pitanje novinara zašto se kosovska vlast ne osjeća bezbjedno, iako ih čuvaju NATO trupe koje su na Kosovu već 23 godine, već prave paralele između Kosova i Ukrajine Bislimi navodi da oni te paralele ne prave.
"Mi ne pravimo te paralele. Mi jedino kažemo da postoji potencijal za destabilizaciju. Nećete naći nijednog zvaničnika Kfora koji će Vam reći da ne postoji potencijal za destabilizaciju. Javno, oni govore nešto drugo. Ali, da Vam kažem, general Kfor je nedavno išao u Beograd, vjerovatno ne zbog registarskih tablica", naveo je Bislimi.
Na konstataciju da kosovska vlast danima horski ponavlja najteže optužbe na račun Srbije kao novog agresora i na pitanje da li je svijestan kako se Srbi osećaju toj atmosferi, Bislimi kaže da oni nikada nisu "krivili srpsku zajednicu na Kosovu za teške zločine na Kosovu 1999", već "srpske snage".
"Dakle, ja znam da se Vi kao građanka srpske nacionalnosti ne osjećate prijatno u ovakvoj situaciji, ali isto tako treba da razumijete da se zbog teških zločina i genocida i sami Kosovari ne osjećaju prijatno. Oni se osjećaju žrtvama jer se teški zločini još uvijek nisu riješili. Postoji teška frustracija", navodi Bislimi i daodaje da je "zaista zna kako se Srbi na Kosovu osjećaju o ovakvoj situaciji", ali da je jedini put da se ta frustracija prevaziđe suočavanje sa prošlošću.
On je za Kossev naveo da se na redovnim osnovama sastaje sa udruženjima nestalih, kao i da odnos sa NATO mora da bude bliži jer je "potencijal za destabilizaciju u potpunosti različit ukoliko je Srbija svijesna da se nosi sa jednim članicom NATO".
Takođe, dodao je da, kada Srbija kaže da neće priznati Kosovo, "svi u EU ovu izjavu smatraju za unutrašnju političku upotrebu u Srbiji".
"To znači da oni misle da sa tim mogu da kupe glasove. A kažu nešto drugo na sastancima sa evropskim zvaničnicima. A mi kažemo sljedeće – za nas, dobri, susedski odnosi svakako su važni, ali ne krucijalni. Možemo živjeti bez priznanja od strane Srbije", dodao je Bislimi.
Izvor: KoSSev
