Njihov plan je bio da osvoje sva tri naša mjesta i to se vidi sa glasovima koje su dobili u svim srpskim općinama na Kosovu.
Prema nezvaničnim informacijama Centralne izborne komisije, od tri zagarantirana bošnjačka mjesta u Skupštini Kosova, dva su došla iz mjesta u kojima je značajna populacija srpskih birača.
Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke iz Prizrena, za politicki.ba govori o ovom problemu, te situaciji na Kosovu, odnosima s Albinom Kurtijem, pobjednikom izbora u ovoj državi, te odnosima s Bosnom i Hercegovinom.
Ko su poslanici Bošnjaka u Skupštini Kosova?
- Prema onome što možemo čuti iz CIK-a, mandate su osvojili Adrijana Hodžić, neko iz koalicije Vakat – ne znam ko od kandidata sa te liste je dobio najveći broj glasova i ja ispred NDS –a.
Koliko su tačne informacije da se u izbor bošnjačkih poslanika umiješao Beograd i na koji način?
- Direktan uticaj srpske liste, preko Adrijane Hodžić, koja je sa njima 20 godina u dogovoru sa predsjednikom koalicije Vakat Rasimom Demirijem, koji je skinut sa izborne liste kandidata uslijed odluke Ustavnog suda. Tom odlukom, svi koji imaju problema sa zakonom ili su bili osuđivani ne mogu biti na bilo kojoj listi.
Njihov plan je bio da osvoje sva tri naša mjesta i to se vidi sa glasovima koje su dobili u svim srpskim općinama na Kosovu.
Dudu Balje (bošnjačku poslanicu u prošlom sazivu skupštine Kosova op. a.) su eliminirali a mene nisu mogli zato što je naše glasačko tijelo u prizrenskoj općini svih ovih godina, a ovo je moj peti mandat u parlamentu Republike Kosova sa istim brojem glasova Bošnjaka Prizrenskog okruga, stabilno podržavalo NDS.
Mi ne prodajemo naš nacionalni identitet nikome i dosljedno se, na dostojanstven i pošten način svih ovih godina borimo za svoja prava, afirmirajući sebe kroz kosovske institucije štiteći prava bošnjačkog naroda koja nam ustav Republike Kosova garantira. I tako ćemo i dalje nastaviti sa svojom strategijom i vizijom ne dozvoljavajući uticaj preko drugih država nikome.
Bili ste ministrica lokalne samouprave u vladi Albina Kurtija. Očekujete li da će Vas ponovo pozvati u njegovu buduću vladu?
- Da, bila sam ministrica u vladi Albina Kurtija i zahvaljujem se na povjerenju kojeg mi je dao.
Jedina smo politička partija koja nije glasala za obaranje Vlade u teškom vremenu pandemije, imamo jako dobru saradnju sa njim, u Prizrenu smo samo mi – NDS u koaliciji sa strankom Samoopredjeljenje.
Sigurno ćemo sada još jači biti zbog principijalnosti koje smo pokazali i ostali u opoziciji sa njim zajedno - samo mi, (svi ostali su glasali za rušenje vlade, odnosno dali glas Avdullahu Hotiju za formiranje nove vlade koju je kasnije Ustavni sud poništio).
Sada nam je puno lakše i mislim da ćemo sigurno biti dio ove čiste buduće vlade.
Kakvim bi ste ocijenili odnose Kosova i BiH?
- Odnos Kosova i BiH je na jako niskom nivou.
Očekujem veću koheziju sa budućom našom vladom zato što Albin Kurti, kao albanski lider, ima jaku želju i volju da institucionalno sarađujemo.
Ali mi to ne možemo sami, neophodna nam je podrška bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Tražili ste, kao ministrica, veći angažman BiH prema Kosovu. Kakve ste odgovore dobili i od koga?
- Kao ministrica u vladi koja je trajala manje od stotinu dana, dala sam svoj maksimum rada. Posebno sam htjela da se neke nase općine zbratime sa općinama u BiH i od toga neću odustati, i pored toga što nas Bosna nije priznala kao državu, što je za nas Bošnjake ovdje jako sramno.
Moramo uspotaviti jaču povezanost u sferi obrazovanja, kulture, dati podršku NVO-sektoru, medijima i civilnom društvu.
Nije bilo nekih jakih pozitivnih odgovora od strane BiH, mada su i kod vas tada bili izbori i bili ste fokusirani na vaše problem.
Poslije toga nas je zadesio zdravstveni fenomem - pandemija koja je i dalje prisutna svuda oko nas i ograničava nas da bilo šta planiramo.
Kakav je, inače, položaj Bošnjaka na Kosovu?
- Bošnjaci su ustavna kategorija, treća zajednica po broju stanovnika na Kosovu, konstantno se borimo za naša institucionalna prava, čuvajući svoj nacionalni identitet i bosanski jezik. I tu nam je jako potrebna pomoć iz BiH po pitanju obrazovnog sistema i kvaliteta naše nastave, odnosno podrška oko udžbenika nacinalnih predmeta.
Borimo se za veće zapošljavanje naših ljudi u institucijama, za veća kapitalna infrastrukturna ulaganja u našim sredinama, fokus nam je dobijanje naše općine u Župskom kraju, gdje je i Prizren, dijelimo zajednički suživot sa svim narodima, poštujemo i uvažavamo njihove različitosti, ali i istom mjerom zahtijevamo da to bude obostrano.
Razgovarao: Sead Numanović
Izvor: politicki.ba
Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke iz Prizrena, za politicki.ba govori o ovom problemu, te situaciji na Kosovu, odnosima s Albinom Kurtijem, pobjednikom izbora u ovoj državi, te odnosima s Bosnom i Hercegovinom.
Nezvanične informacije
Ko su poslanici Bošnjaka u Skupštini Kosova?
- Prema onome što možemo čuti iz CIK-a, mandate su osvojili Adrijana Hodžić, neko iz koalicije Vakat – ne znam ko od kandidata sa te liste je dobio najveći broj glasova i ja ispred NDS –a.
Koliko su tačne informacije da se u izbor bošnjačkih poslanika umiješao Beograd i na koji način?
- Direktan uticaj srpske liste, preko Adrijane Hodžić, koja je sa njima 20 godina u dogovoru sa predsjednikom koalicije Vakat Rasimom Demirijem, koji je skinut sa izborne liste kandidata uslijed odluke Ustavnog suda. Tom odlukom, svi koji imaju problema sa zakonom ili su bili osuđivani ne mogu biti na bilo kojoj listi.
Njihov plan je bio da osvoje sva tri naša mjesta i to se vidi sa glasovima koje su dobili u svim srpskim općinama na Kosovu.
Dudu Balje (bošnjačku poslanicu u prošlom sazivu skupštine Kosova op. a.) su eliminirali a mene nisu mogli zato što je naše glasačko tijelo u prizrenskoj općini svih ovih godina, a ovo je moj peti mandat u parlamentu Republike Kosova sa istim brojem glasova Bošnjaka Prizrenskog okruga, stabilno podržavalo NDS.
Mi ne prodajemo naš nacionalni identitet nikome i dosljedno se, na dostojanstven i pošten način svih ovih godina borimo za svoja prava, afirmirajući sebe kroz kosovske institucije štiteći prava bošnjačkog naroda koja nam ustav Republike Kosova garantira. I tako ćemo i dalje nastaviti sa svojom strategijom i vizijom ne dozvoljavajući uticaj preko drugih država nikome.
Bili ste ministrica lokalne samouprave u vladi Albina Kurtija. Očekujete li da će Vas ponovo pozvati u njegovu buduću vladu?
- Da, bila sam ministrica u vladi Albina Kurtija i zahvaljujem se na povjerenju kojeg mi je dao.
Jedina smo politička partija koja nije glasala za obaranje Vlade u teškom vremenu pandemije, imamo jako dobru saradnju sa njim, u Prizrenu smo samo mi – NDS u koaliciji sa strankom Samoopredjeljenje.
Sigurno ćemo sada još jači biti zbog principijalnosti koje smo pokazali i ostali u opoziciji sa njim zajedno - samo mi, (svi ostali su glasali za rušenje vlade, odnosno dali glas Avdullahu Hotiju za formiranje nove vlade koju je kasnije Ustavni sud poništio).
Sada nam je puno lakše i mislim da ćemo sigurno biti dio ove čiste buduće vlade.
Kakvim bi ste ocijenili odnose Kosova i BiH?
- Odnos Kosova i BiH je na jako niskom nivou.
Očekujem veću koheziju sa budućom našom vladom zato što Albin Kurti, kao albanski lider, ima jaku želju i volju da institucionalno sarađujemo.
Ali mi to ne možemo sami, neophodna nam je podrška bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Malo je BiH na Kosovu
Tražili ste, kao ministrica, veći angažman BiH prema Kosovu. Kakve ste odgovore dobili i od koga?
- Kao ministrica u vladi koja je trajala manje od stotinu dana, dala sam svoj maksimum rada. Posebno sam htjela da se neke nase općine zbratime sa općinama u BiH i od toga neću odustati, i pored toga što nas Bosna nije priznala kao državu, što je za nas Bošnjake ovdje jako sramno.
Moramo uspotaviti jaču povezanost u sferi obrazovanja, kulture, dati podršku NVO-sektoru, medijima i civilnom društvu.
Nije bilo nekih jakih pozitivnih odgovora od strane BiH, mada su i kod vas tada bili izbori i bili ste fokusirani na vaše problem.
Poslije toga nas je zadesio zdravstveni fenomem - pandemija koja je i dalje prisutna svuda oko nas i ograničava nas da bilo šta planiramo.
Kakav je, inače, položaj Bošnjaka na Kosovu?
- Bošnjaci su ustavna kategorija, treća zajednica po broju stanovnika na Kosovu, konstantno se borimo za naša institucionalna prava, čuvajući svoj nacionalni identitet i bosanski jezik. I tu nam je jako potrebna pomoć iz BiH po pitanju obrazovnog sistema i kvaliteta naše nastave, odnosno podrška oko udžbenika nacinalnih predmeta.
Borimo se za veće zapošljavanje naših ljudi u institucijama, za veća kapitalna infrastrukturna ulaganja u našim sredinama, fokus nam je dobijanje naše općine u Župskom kraju, gdje je i Prizren, dijelimo zajednički suživot sa svim narodima, poštujemo i uvažavamo njihove različitosti, ali i istom mjerom zahtijevamo da to bude obostrano.
Razgovarao: Sead Numanović
Izvor: politicki.ba
