Lider Samoopredjeljenja Aljbin Kurti i kandidat za premijera Kosova izjavio je da je optimističan da će koalicioni sporazum sa Demokratskim savezom Kosova biti postignut, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju, prenosi Koha.
Kurti je u intervjuu za Deutsche wele istakao da je najbolje zatvoriti pitanje vlade pre drugog pitanja, poput pitanja predsjednika i dodao da je bolji život građana Kosova prioritet.
Prošlo je više od dva mjeseca od kada je Samoopredjeljenje pobjedilo na izborima na Kosovu, ali još nije steklo vlast jer očekuje koalicioni sporazum. Koje su glavne prepreke? Zašto se koalicija ne uspostavlja?
Razgovori o usaglašavanju programa upravljanja započeli su davno. Od kraja izbora 6. oktobra kontaktirali smo DSK i započeli usklađivanje programa sa našim timovima. Na taj način smo pokazali novu kulturu formiranja vlasti, gdje se o programu prvo raspravlja. To smo zaključili na 100 odsto.
Međutim, pregovori o podjeli odgovornosti u izvršnoj vlasti počeli su kasno, nakon potvrđivanja rezultata. Sada smo na mjestu gdje završavamo pregovore o vladi. Optimista sam. Postoje poteškoće, postoje i izazovi, ali kada su se ljudi 6. oktobra odlučili, napravili su neku vrstu izbora koji nam nije ostavio dalje izbora. Dakle, ne postoji opcija za drugu kombinatoriku, osim za sutrašnju vladu koja se sastoji od jučerašnje opozicije sa rukovodstvom Samoopredjeljenja, u koalicionoj vladi sa DSK, sa mnom kao premijerom.
Da budemo malo konkretniji, to je mjesto predsjednika, zar ne?
Tačno je da smo razgovarali o ministrima, dogovorili smo se da imamo dva potpredsjednika vlade, prvog potpredsjednika vlade iz DSK, drugog potpredsjednika vlade iz Samoopredjeljenja. Dogovorili smo se da imamo pet ministarstava, a dva dodatna ministarstva dolaze iz manjina. Dakle, imamo ukupno dvanaest ministara. Prema Ustavnom sudu automatski nam pripada i predsjednik Skupštine, ali smo pokazali spremnost da razgovaramo i o toj poziciji. Iako znamo da će pitanje predsjednika biti pod našim mandatom i mi kao politički subjekt ćemo morati da budemo angažovani, izrazili smo uvjerenje da je bolje zatvoriti pitanje vlade prije nego što se bilo koje pitanje otvori za predsjednika.
Znate da Ustav kaže da “predsjednik predstavlja jedinstvo naroda”, tako da to nije jednostavna stvar. Tačno je da postoje poteškoće, ali vjerujem da uzajamnim povjerenjem i velikom željom za promjenama na Kosovu možemo da prebrodimo ovo u narednim danima.
Ne govorimo samo o političarima, već i o programu. Iako vlada još nije uspostavljena, često putujete u Njemačku i očigledno su počeli politički razgovori u Njemačkoj i drugim mjestima. Koji su glavni zahtjevi Njemačke za sljedeću vladu?
Dodatnu vezu imamo sa Njemačkom zbog činjenice da imamo pola miliona dijaspore, što čini većinu naših sunarodnika. Njemačka je ekonomski motor Evropske unije. Pored toga, DSK ima odnose sa CDU, dok mi imamo sa SPD, poznato je da su te dvije stranke u Njemačkoj u koaliciji. Dakle, svaki put kada odem tamo, susrećem se i sa diplomatama i državnim zvaničnicima, sastajem se sa poslanicima SPD-a gdje sam nedavno prisustvovao njihovom Kongresu. Ali srećem i poslanike CDU i CSU. Jer u našem mandatu, u sedmom zakonodavstvu kao nova vlada, želimo da proširimo i produbimo odnose sa Njemačkom. Tamo razgovaramo o dva glavna pitanja. Prvo pitanje su unutrašnje reforme na Kosovu, kako izvući Kosovo iz krize, kako ublažiti nezaposlenost i siromaštvo, kako se boriti protiv kriminala i korupcije ...
Koji su vaši koncepti po ovim pitanjima?
Veoma smo optimistični u pogledu naših programa i obaveza. Želimo petostruku reformu, reformu pravosuđa, ekonomsku reformu, reformu obrazovanja, zdravstvenu reformu i reformu bezbjednosti. Reforma pravosuđa i reforma bezbjednosti odvijaće se kroz proces provjere, jer bi provjera trebalo da liči na ne samo tužioce i sudije, već i na posebne položaje i visoke nivoe obavještajnih i policijskih nivoa.
Želimo da dobijemo dualni sistem ekonomskog obrazovanja kakav je u Njemačkoj, ali i u Švicarskoj i Austriji, gdje učenici i studenti provode nekoliko dana u školama i fakultetima i jedan ili dva dana u preduzeću. Želimo da strane investicije počnu sa ulaganjima iz dijaspore, jer je teško imati strana ulaganja kada čak ni naša dijaspora ne investira zbog korupcije na Kosovu. I iznad svega, zaustavićemo korupciju u Vladi i borićemo se protiv nje u svim institucijama i cijelom društvu.
Ne vjerujem da postoji spor između vas, DSK i njemačke strane u ovoj oblasti. Ali ne znam za drugo polje o kojem još niste razgovarali. Vjerujem da je druga oblast spoljna politika Kosova. Ovdje je najteža tačka jer je poznato da je stav Njemačke da se dijalog nastavi što prije i sa ukidanjem taksi. Šta od vas zahtjeva njemačka strana u tom slučaju?
Tačno je da je druga oblast razgovora naš odnos sa Srbijom i odnos između država na Zapadnom Balkanu. Mi se kao Samoopredjeljenje dogovaramo sa DSK i sa našim njemačkim i evropskim partnerima da što prije integrišemo Kosovo u Evropsku uniju. Ali znamo da se to neće dogoditi uskoro. Mi ne idemo kao država u Evropsku uniju, već gradimo Evropu u nama, od nas. Mi takođe imamo tradiciju, kulturu i historiju, ali imamo i druge ljudske kapacitete za to.
Što se tiče odnosa sa Srbijom, složili smo se da moramo da se sastanemo sa nasljednikom Federice Mogherini, Joshepom Borelom, visokim evropskim predstavnikom za spoljnu politiku i bezbjednost, da bismo razgovarali o pripremi budućeg dijaloga sa jasnim principima. Ne možemo ponovo da odustanemo. Već je najavio da će imati svoju prvu posjetu Kosovu i radujem se što ću ga upoznati kada budem premijer. S druge strane, imamo 33 sporazuma sa Srbijom tokom šestogodišnjeg dijaloga (2011-2017), i važno je preispitati ih, ne opsednuti se njima i gubiti vrijeme, već znati opseg primjene i uticaja, tako da možemo da naučimo lekcije da idemo napred. I sa DSK takođe pristajemo da takse od 100 odsto zamjenimo potpunim političkim, ekonomskim i trgovinskim reciprocitetom sa Srbijom, što je odobreno u rezoluciji Skupštine Kosova 7. decembra 2011.
Znači, reciprocitet se postavlja i onda se ukidaju takse?
Prvo reciprocitet, ali nemojmo zaboraviti da su međunarodni faktori, ambasadori Kvinte na Kosovu, takođe postavili uslove da Srbija prekine kampanju protiv priznavanja Kosova i učešća Kosova u međunarodnim organizacijama. Dakle, čak ni međunarodni faktori ne vide ukidanje taksi bez izražavanja dobre volje i promjene u ponašanju Srbije. Iako imamo neke negativne korake u Beogradu, jer je predsjednik Srbije izjavio da neće dozvoliti da se Kosovo pridruži Unesku.
S druge strane, postoje jasne razlike ne samo u pogledu vrijednosti već i u činjenicama. To je duboko neslaganje, sve dok imamo jasan stav prema Rusiji, Srbija kaže i sa Rusijom i sa Evropskom unijom. Mi nemamo takve dileme. Ne želimo, kako mi Albanci kažemo, da jedemo sa dvije kašike.
Ali jedan faktor još niste spomenuli. Amerika. Ambasador Grenel u Berlinu jedan je od ljudi s kojima ste se sreli. Kakva je poruka ili zahtjev SAD-a za sljedećom vladom?
U redovnom sam kontaktu sa američkim ambasadorom na Kosovu Phillipom Kosnetom, koji je aktivni ambasador veoma posvećen društvenoj i institucionalnoj borbi protiv korupcije na Kosovu. Takođe imam česte sastanke sa predstavnikom State departmenta Mathewom Palmerom, sa kojim sam se prvi put upoznao prije 22 godine u SAD, a nedavno i sa ambasadorom SAD u Berlinu, gospodinom Grenelom, koji je imenovao specijalno predsjednik Trump. Tako da imamo razgovore na više nivoa. Ponekad se može činiti da postoje razlike, ali ponekad se primjećuje posvećanost za saradnju. Jasno izražavam našu poziciju.
Takođe sam razumio stav gospodina Grenela, koji kaže da je Kosovu potrebno ekonomsko ulaganje i da je za ekonomsko ulaganje potreban sporazum između Kosova i Srbije. Ne negiram tako nešto. Ali, s druge strane, vjerujem da ne smemo ponovo da požurimo i propadnemo. Jer do sada smo imali mnogo propusta u dijalogu. A na osnovu studija urađenih na Kosovu, istaknuta su tri dodatna faktora zašto ne postoje ekonomske investicije: siromaštvo stanovništva, odnosno slaba kupovna moć stanovništva, a drugi je težak pristup finansijama zbog kamatnih stopa, a treće je korupcija u institucijama.
Prema nekim izvještajima, ne samo međunarodno, već i lokalno Kosovo je zemlja u kojoj postoje elementi zarobljene države, što znači da ne samo da imamo korupciju u institucijama, već i imamo korupcijske institucije. To moramo da regulišemo da bismo imali investicije, jer ne postoji garancija da će sporazum sa Srbijom biti nagrađen novim investicijama.
Slažete li se da treba što pre postići kompromis, a konsenzus mora biti postignut, a kao što se često razgovaralo naročito od predstavnika SAD, može doći i do kompromisa sa novim sporazumima, ili promjenama granica, kao kompromisa. Da li je to učinjeno da Srbija stupi u dijalog i prihvati Kosovo kao nezavisnu državu?
Početkom 90-ih, u intervjuu za njemačke medije i u intervjuu za francuske medije, bivši predsjednik Kosova Ibrahim Rugova izjavio je da je “nezavisnost kompromis“. Nakon kraja rata imali smo kompromisni plan, Ahtisaarijev, koji ima mnogo mana koji nas danas ometaju u demokratskoj izgradnji države, Srbija sada traži novi kompromis.
Onda nema kompromisa sa vama o granicama ...
Na kosovskim granicama ne može biti promjena. Kosovo ima svoje granice. Kosovo je bilo sastavni dio Jugoslavije. Oko 110 država nas je prepoznalo na tim granicama, uključujući SAD i Njemačku, a Srbiji nemamo šta da damo. Načelo budućeg sporazuma između Kosova i Srbije ne može biti jad za izgubljenim Kosovom, gdje bi Srbija trebalo da bude utešena teritorijalnom naknadom, već bi trebalo da ponudi život građana, praktične potrebe, ljudska prava. Mi nemamo nikakve dileme. SAD su naš nezamjenjivi saveznik. Odmah tu je i Njemačka. Nikad nećemo zamjeniti Njemačku s Rusijom, kao što je možda pomislio neko drugi ko se bavio pogrešnom, štetnom i vrlo opasnom tezom teritorijalne razmjene.
Ali s druge strane, kada govorite o promjeni granica, u njemačkim i zapadnim medijima često ste osoba koja dovodi u pitanje granice i govori o ujedinjenju albanskih teritorija kao ultranacionalista. To se često pominje u njemačkim i evropskim medijima. Da li to još uvijek stoji kao formula Samoopredjeljenja?
Ne vidimo granicu prema Srbiji kao s Albanijom. Jer nemamo načina da izjednačimo Albaniju i Srbiju. Granica između Kosova i Albanije nije albanska granica, to je granica Srbije i Jugoslavije. U našem upravljačkom mandatu fokusiraćemo se na dva prioriteta: zapošljavanje i pravdu. Jer prvo moramo uspjeti da država Kosovo uspije. Jednog dana u budućnosti ne vidim približavanje, integraciju i ujedinjenje sa Albanijom zbog propasti Kosova, već uspjehom.
Prvo moramo uspjeti da ova država uspije. A albanski narod i dalje ima traume od Londonske konferencije 1913. godine, kada je britanski ministar spoljnih poslova, ser Edvard Grey, rekao: “Napravili smo veliku nepravdu Albancima da održe mir u Evropi”. Zbližavanje, integraciju, ujedinjenje sa Albanijom uopšte ne vidimo nedemokratskim i neustavnim. Prvo moramo da uspostavimo državu Kosovo gdje će se naš fokus staviti na ekonomiju i pravdu i zaposlenost.
Slažete li se sa ovom formulom sa svojim partnerima u SPD-u i drugim evropskim zemljama?
Svakako. Takođe su nas podržali u kampanji, posebno dva poslanika koji su bili vrlo aktivni tokom naše kampanje, Stefan Shwartz i Josip Juratović. Hvala na ovoj prilici …
Hoće li Samoopredjeljenje učestvovati na izborima kada je u pitanju žestoka izborna kampanja u Albaniji?
Naši aktivisti u Tirani imaju svoj centar koji se zove “Pokret Samoopredjeljenja”, ali oni imaju autonomiju svojih stavova, poteza i odluka. Samoopredjeljenje u Tirani ima za cilj da podigne svijest i organizuje tamošnje ljude za aktivnosti u duhu pokreta, ali ne i primanjem direktiva iz Prištine.
Izvor: Koha ditore / KosovoOnline
Prošlo je više od dva mjeseca od kada je Samoopredjeljenje pobjedilo na izborima na Kosovu, ali još nije steklo vlast jer očekuje koalicioni sporazum. Koje su glavne prepreke? Zašto se koalicija ne uspostavlja?
Razgovori o usaglašavanju programa upravljanja započeli su davno. Od kraja izbora 6. oktobra kontaktirali smo DSK i započeli usklađivanje programa sa našim timovima. Na taj način smo pokazali novu kulturu formiranja vlasti, gdje se o programu prvo raspravlja. To smo zaključili na 100 odsto.
Međutim, pregovori o podjeli odgovornosti u izvršnoj vlasti počeli su kasno, nakon potvrđivanja rezultata. Sada smo na mjestu gdje završavamo pregovore o vladi. Optimista sam. Postoje poteškoće, postoje i izazovi, ali kada su se ljudi 6. oktobra odlučili, napravili su neku vrstu izbora koji nam nije ostavio dalje izbora. Dakle, ne postoji opcija za drugu kombinatoriku, osim za sutrašnju vladu koja se sastoji od jučerašnje opozicije sa rukovodstvom Samoopredjeljenja, u koalicionoj vladi sa DSK, sa mnom kao premijerom.
Da budemo malo konkretniji, to je mjesto predsjednika, zar ne?
Tačno je da smo razgovarali o ministrima, dogovorili smo se da imamo dva potpredsjednika vlade, prvog potpredsjednika vlade iz DSK, drugog potpredsjednika vlade iz Samoopredjeljenja. Dogovorili smo se da imamo pet ministarstava, a dva dodatna ministarstva dolaze iz manjina. Dakle, imamo ukupno dvanaest ministara. Prema Ustavnom sudu automatski nam pripada i predsjednik Skupštine, ali smo pokazali spremnost da razgovaramo i o toj poziciji. Iako znamo da će pitanje predsjednika biti pod našim mandatom i mi kao politički subjekt ćemo morati da budemo angažovani, izrazili smo uvjerenje da je bolje zatvoriti pitanje vlade prije nego što se bilo koje pitanje otvori za predsjednika.
Znate da Ustav kaže da “predsjednik predstavlja jedinstvo naroda”, tako da to nije jednostavna stvar. Tačno je da postoje poteškoće, ali vjerujem da uzajamnim povjerenjem i velikom željom za promjenama na Kosovu možemo da prebrodimo ovo u narednim danima.
Ne govorimo samo o političarima, već i o programu. Iako vlada još nije uspostavljena, često putujete u Njemačku i očigledno su počeli politički razgovori u Njemačkoj i drugim mjestima. Koji su glavni zahtjevi Njemačke za sljedeću vladu?
Dodatnu vezu imamo sa Njemačkom zbog činjenice da imamo pola miliona dijaspore, što čini većinu naših sunarodnika. Njemačka je ekonomski motor Evropske unije. Pored toga, DSK ima odnose sa CDU, dok mi imamo sa SPD, poznato je da su te dvije stranke u Njemačkoj u koaliciji. Dakle, svaki put kada odem tamo, susrećem se i sa diplomatama i državnim zvaničnicima, sastajem se sa poslanicima SPD-a gdje sam nedavno prisustvovao njihovom Kongresu. Ali srećem i poslanike CDU i CSU. Jer u našem mandatu, u sedmom zakonodavstvu kao nova vlada, želimo da proširimo i produbimo odnose sa Njemačkom. Tamo razgovaramo o dva glavna pitanja. Prvo pitanje su unutrašnje reforme na Kosovu, kako izvući Kosovo iz krize, kako ublažiti nezaposlenost i siromaštvo, kako se boriti protiv kriminala i korupcije ...
Koji su vaši koncepti po ovim pitanjima?
Veoma smo optimistični u pogledu naših programa i obaveza. Želimo petostruku reformu, reformu pravosuđa, ekonomsku reformu, reformu obrazovanja, zdravstvenu reformu i reformu bezbjednosti. Reforma pravosuđa i reforma bezbjednosti odvijaće se kroz proces provjere, jer bi provjera trebalo da liči na ne samo tužioce i sudije, već i na posebne položaje i visoke nivoe obavještajnih i policijskih nivoa.
Želimo da dobijemo dualni sistem ekonomskog obrazovanja kakav je u Njemačkoj, ali i u Švicarskoj i Austriji, gdje učenici i studenti provode nekoliko dana u školama i fakultetima i jedan ili dva dana u preduzeću. Želimo da strane investicije počnu sa ulaganjima iz dijaspore, jer je teško imati strana ulaganja kada čak ni naša dijaspora ne investira zbog korupcije na Kosovu. I iznad svega, zaustavićemo korupciju u Vladi i borićemo se protiv nje u svim institucijama i cijelom društvu.
Ne vjerujem da postoji spor između vas, DSK i njemačke strane u ovoj oblasti. Ali ne znam za drugo polje o kojem još niste razgovarali. Vjerujem da je druga oblast spoljna politika Kosova. Ovdje je najteža tačka jer je poznato da je stav Njemačke da se dijalog nastavi što prije i sa ukidanjem taksi. Šta od vas zahtjeva njemačka strana u tom slučaju?
Tačno je da je druga oblast razgovora naš odnos sa Srbijom i odnos između država na Zapadnom Balkanu. Mi se kao Samoopredjeljenje dogovaramo sa DSK i sa našim njemačkim i evropskim partnerima da što prije integrišemo Kosovo u Evropsku uniju. Ali znamo da se to neće dogoditi uskoro. Mi ne idemo kao država u Evropsku uniju, već gradimo Evropu u nama, od nas. Mi takođe imamo tradiciju, kulturu i historiju, ali imamo i druge ljudske kapacitete za to.
Što se tiče odnosa sa Srbijom, složili smo se da moramo da se sastanemo sa nasljednikom Federice Mogherini, Joshepom Borelom, visokim evropskim predstavnikom za spoljnu politiku i bezbjednost, da bismo razgovarali o pripremi budućeg dijaloga sa jasnim principima. Ne možemo ponovo da odustanemo. Već je najavio da će imati svoju prvu posjetu Kosovu i radujem se što ću ga upoznati kada budem premijer. S druge strane, imamo 33 sporazuma sa Srbijom tokom šestogodišnjeg dijaloga (2011-2017), i važno je preispitati ih, ne opsednuti se njima i gubiti vrijeme, već znati opseg primjene i uticaja, tako da možemo da naučimo lekcije da idemo napred. I sa DSK takođe pristajemo da takse od 100 odsto zamjenimo potpunim političkim, ekonomskim i trgovinskim reciprocitetom sa Srbijom, što je odobreno u rezoluciji Skupštine Kosova 7. decembra 2011.
Znači, reciprocitet se postavlja i onda se ukidaju takse?
Prvo reciprocitet, ali nemojmo zaboraviti da su međunarodni faktori, ambasadori Kvinte na Kosovu, takođe postavili uslove da Srbija prekine kampanju protiv priznavanja Kosova i učešća Kosova u međunarodnim organizacijama. Dakle, čak ni međunarodni faktori ne vide ukidanje taksi bez izražavanja dobre volje i promjene u ponašanju Srbije. Iako imamo neke negativne korake u Beogradu, jer je predsjednik Srbije izjavio da neće dozvoliti da se Kosovo pridruži Unesku.
S druge strane, postoje jasne razlike ne samo u pogledu vrijednosti već i u činjenicama. To je duboko neslaganje, sve dok imamo jasan stav prema Rusiji, Srbija kaže i sa Rusijom i sa Evropskom unijom. Mi nemamo takve dileme. Ne želimo, kako mi Albanci kažemo, da jedemo sa dvije kašike.
Ali jedan faktor još niste spomenuli. Amerika. Ambasador Grenel u Berlinu jedan je od ljudi s kojima ste se sreli. Kakva je poruka ili zahtjev SAD-a za sljedećom vladom?
U redovnom sam kontaktu sa američkim ambasadorom na Kosovu Phillipom Kosnetom, koji je aktivni ambasador veoma posvećen društvenoj i institucionalnoj borbi protiv korupcije na Kosovu. Takođe imam česte sastanke sa predstavnikom State departmenta Mathewom Palmerom, sa kojim sam se prvi put upoznao prije 22 godine u SAD, a nedavno i sa ambasadorom SAD u Berlinu, gospodinom Grenelom, koji je imenovao specijalno predsjednik Trump. Tako da imamo razgovore na više nivoa. Ponekad se može činiti da postoje razlike, ali ponekad se primjećuje posvećanost za saradnju. Jasno izražavam našu poziciju.
Takođe sam razumio stav gospodina Grenela, koji kaže da je Kosovu potrebno ekonomsko ulaganje i da je za ekonomsko ulaganje potreban sporazum između Kosova i Srbije. Ne negiram tako nešto. Ali, s druge strane, vjerujem da ne smemo ponovo da požurimo i propadnemo. Jer do sada smo imali mnogo propusta u dijalogu. A na osnovu studija urađenih na Kosovu, istaknuta su tri dodatna faktora zašto ne postoje ekonomske investicije: siromaštvo stanovništva, odnosno slaba kupovna moć stanovništva, a drugi je težak pristup finansijama zbog kamatnih stopa, a treće je korupcija u institucijama.
Prema nekim izvještajima, ne samo međunarodno, već i lokalno Kosovo je zemlja u kojoj postoje elementi zarobljene države, što znači da ne samo da imamo korupciju u institucijama, već i imamo korupcijske institucije. To moramo da regulišemo da bismo imali investicije, jer ne postoji garancija da će sporazum sa Srbijom biti nagrađen novim investicijama.
Slažete li se da treba što pre postići kompromis, a konsenzus mora biti postignut, a kao što se često razgovaralo naročito od predstavnika SAD, može doći i do kompromisa sa novim sporazumima, ili promjenama granica, kao kompromisa. Da li je to učinjeno da Srbija stupi u dijalog i prihvati Kosovo kao nezavisnu državu?
Početkom 90-ih, u intervjuu za njemačke medije i u intervjuu za francuske medije, bivši predsjednik Kosova Ibrahim Rugova izjavio je da je “nezavisnost kompromis“. Nakon kraja rata imali smo kompromisni plan, Ahtisaarijev, koji ima mnogo mana koji nas danas ometaju u demokratskoj izgradnji države, Srbija sada traži novi kompromis.
Onda nema kompromisa sa vama o granicama ...
Na kosovskim granicama ne može biti promjena. Kosovo ima svoje granice. Kosovo je bilo sastavni dio Jugoslavije. Oko 110 država nas je prepoznalo na tim granicama, uključujući SAD i Njemačku, a Srbiji nemamo šta da damo. Načelo budućeg sporazuma između Kosova i Srbije ne može biti jad za izgubljenim Kosovom, gdje bi Srbija trebalo da bude utešena teritorijalnom naknadom, već bi trebalo da ponudi život građana, praktične potrebe, ljudska prava. Mi nemamo nikakve dileme. SAD su naš nezamjenjivi saveznik. Odmah tu je i Njemačka. Nikad nećemo zamjeniti Njemačku s Rusijom, kao što je možda pomislio neko drugi ko se bavio pogrešnom, štetnom i vrlo opasnom tezom teritorijalne razmjene.
Ali s druge strane, kada govorite o promjeni granica, u njemačkim i zapadnim medijima često ste osoba koja dovodi u pitanje granice i govori o ujedinjenju albanskih teritorija kao ultranacionalista. To se često pominje u njemačkim i evropskim medijima. Da li to još uvijek stoji kao formula Samoopredjeljenja?
Ne vidimo granicu prema Srbiji kao s Albanijom. Jer nemamo načina da izjednačimo Albaniju i Srbiju. Granica između Kosova i Albanije nije albanska granica, to je granica Srbije i Jugoslavije. U našem upravljačkom mandatu fokusiraćemo se na dva prioriteta: zapošljavanje i pravdu. Jer prvo moramo uspjeti da država Kosovo uspije. Jednog dana u budućnosti ne vidim približavanje, integraciju i ujedinjenje sa Albanijom zbog propasti Kosova, već uspjehom.
Prvo moramo uspjeti da ova država uspije. A albanski narod i dalje ima traume od Londonske konferencije 1913. godine, kada je britanski ministar spoljnih poslova, ser Edvard Grey, rekao: “Napravili smo veliku nepravdu Albancima da održe mir u Evropi”. Zbližavanje, integraciju, ujedinjenje sa Albanijom uopšte ne vidimo nedemokratskim i neustavnim. Prvo moramo da uspostavimo državu Kosovo gdje će se naš fokus staviti na ekonomiju i pravdu i zaposlenost.
Slažete li se sa ovom formulom sa svojim partnerima u SPD-u i drugim evropskim zemljama?
Svakako. Takođe su nas podržali u kampanji, posebno dva poslanika koji su bili vrlo aktivni tokom naše kampanje, Stefan Shwartz i Josip Juratović. Hvala na ovoj prilici …
Hoće li Samoopredjeljenje učestvovati na izborima kada je u pitanju žestoka izborna kampanja u Albaniji?
Naši aktivisti u Tirani imaju svoj centar koji se zove “Pokret Samoopredjeljenja”, ali oni imaju autonomiju svojih stavova, poteza i odluka. Samoopredjeljenje u Tirani ima za cilj da podigne svijest i organizuje tamošnje ljude za aktivnosti u duhu pokreta, ali ne i primanjem direktiva iz Prištine.
Izvor: Koha ditore / KosovoOnline
