Integrisano upravljanje granično-administrativnih prelaza između Srbije i Kosova smanjilo je, ali ne i eliminisalo zonu sive trgovine u kojoj svoj interes nalaze podjednako i Srbi i Albanci.
U procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, upravo je implementacija dogovorenog ono na čemu će zemlje članice Evropske unije insistirati kada budu odlučivale o mogućem napretku Srbije i Kosova na evropskom putu. Kada je u pitanju dogovor iz 2011. godine o slobodi kretanja ljudi i robe, posljednje informacije govore da napretka ima, ali da ima i "sive zone" i problema u svakodnevnom funkcionisanju preko administrativno-graničnih prelaza.
"Predstavnicima EU predočili smo rezultate projekta 'Monitorng implementacije dogovora između Srbije i Kosova u oblasti slobode kretanja ljudi i robe'", kaže za Deutsche Welle Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam.
"U pitanju je nastavak ranijeg projekta koji je rađen prije postizanja Briselskog dogovora. Tada smo zaključili da se, zbog neuređenih odnosa između Beograda i Prištine, oko 40 odsto prometa robe nalazi u sivoj zoni i da tu postoji 'bratstvo i jedinstvo' u kriminalu između Albanaca i Srba. Sada smo utvrdili da je uvođenje integrisanog upravljanja granicom smanjilo razliku između robe evidentirane od strane srpskih organa i organa Kosova. Čak je ta razlika svedena na šest procenata, što je u prihvatljivim granicama. To i dalje ne isključuje sivu zonu, ali stanje se očigledno popravilo", zaključuje Popov.
Ima zainteresovanih da sjever Kosova ostane "vakum"
U Briselu su tako predstavljeni ukršteni zvanični podaci Beograda i Prištine, uz činjenice dobijene sa terena, od izvoznika, preko transportera i drugih zainteresovanih strana o tome kako se na svakodnevni život odražava primjena sporazuma o slobodi kretanja između Srbije i Kosova. U pogledu kretanja robe između carinskih teritorija Srbije i Kosova, konstatuje se da se dogovori o carini ne primjenjuju u potpunosti jer sjever Kosova još nije uključen u carinsko područje Kosova. Iako je premijer Kosova Hashim Thaçi, na posljednjoj rundi dijaloga u Briselu objavio da je finalizovan dogovor oko kosovskog carinskog sistema, koji će "funkcionisati na cijeloj teritoriji Kosova i prikupljati prihode i od carine sa prelaza na sjeveru", u Centru za regionalizam kažu da još ima otpora "sa svih strana" onih koji imaju interesa u tome da "sjever ostane vakum" i kao takvo bude područje koje nije uključeno ni u jedan institucionalni sistem.
"Postoji politička volja da se sporazum implementira, ali se javljaju se i duhovi prošlosti sa kojima se moraju suočiti i Beograd i Priština. Za razliku od pitanja katastra ili matičnih knjiga, što su prvenstveno tehnička pitanja, ovdje je veliki broj zainteresovanih da se stvar ne riješi. Imamo nasljeđeno stanje koje se mora savladavati, ali ne i prelomiti preko noći. Ipak na tome mora da se insistira", kaže Popov.
Podaci govore da je trgovina robom između Srbije i Kosova dosta "jednosmjerna". Dok je u 2012. godini izvoz Srbije na Kosovo iznosio oko 300 miliona eura, u suprotnom smjeru nivo ne prelazi deset miliona eura. Na Kosovo se izvoze u prvom redu prehrambeni proizvodi, nafta i građevinski materijal, dok se u Srbiju sa Kosova uvoze proizvodi od gvožđa i čelika i otpad koji se izvozi za reciklažu u druge zemlje.
Zadaci i za Beograd i za Prištinu
Dogovor Beograda i Prištine o slobodi kretanja odnosio se i na nesmetani promet ljudi i vozila sa tablicama i dokumentima koje izdaje jedna, odnosno druga strana. Danas postoji rastući trend prelazaka administrativnih prelaza/granica (skoro po 5.000 prelazaka dnevno u jednom i drugom pravcu), što je potvrda interesa i potrebe ljudi da ostvaruju pravo na slobodu kretanja u cilju poslovnih, porodičnih i drugih razloga.
U Centru za regionalizam posebnu pažnju, u okvirima slobode kretanja između Srbije i Kosova, skreću na problem "necarinskih barijera" kao što su obavezno osiguranje vozila. Popov za DW objašnjava: "Za kamione, to su ogromne sume koje značajno povećavaju cijenu roba. Tu se mora tražiti što prije rješenje jer ova situacija značajno utiče na realnu slobodu kretanja roba i ljudi i nadam se da će međunarodna zajednica da uradi ono što treba".
Istovremeno, primjena sporazuma o slobodi kretnja rezultirala je i povećanim brojem zahtjeva za azil koje u zemljama Zapadne Evrope podnose građani Kosova, koji kroz Srbiju, ilegalnim putevima prelaze na prvom mjestu na teritoriju Mađarske. I dok se kosovske vlasti pozivaju da informišu svoje građane i zaustave taj trend, Priština poziva Beograd da i on "ispuni svoju obavezu" i razračuna se sa "kriminalnim i ekstremističkim grupama koje borave i na sjeveru Kosova i u Srbiji".
"Mene najviše interesuje zašto sadašnja vlast u Srbiji do sada nije preduzela ništa, nego traži 45 minuta da sredi stanje kad su počeli neredi na sjeveru za vrijeme izbora", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Aleksandar Popov.
"Mislim da je vlast napravila ogromnu grešku što nije ili eliminisala, pacifikovala te grupe, ili preduzela zakonske procedure protiv onih koji ugrožavaju, ne samo procese na sjeveru Kosova, nego i građane Srbije. To je jedno od ozbiljnih pitanja. Ali mislim da je dio ove vlasti u ranijem periodu i odgajio te grupe koje su bile udarna pesnica vlasti kada je to trebalo", zaključuje direktor Centra za regionalizam.
