Republika Kosovo je daleko od ispunjavanja Milenijskih razvojnih ciljeva, koji ima cilje značajno smanjiti globalno siromaštvo, povećati nivo obrazovanja, ravnopravnost polova i zdravlje do 2015. godine.
Kosovski poslanici, preko jedne rezolucije, 2008. godine su usvojili Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih nacija. U to vrijeme, oni su se obavezali zajedno sa Predsjedništvom i Vladom Kosova, da će ispuniti osam objektiva ove deklaracije, uključujući i siromaštvo.
Međutim, poznavaoci socijalnih i ekonomskih pitanja, smatraju da najveći izazov za kosovske vlasti ostaje smanjenje siromaštva na Kosovu.
Prema podacima Svjetske banke, u 2008. godini, kada je i usvojena Milenijska deklaracija, 45 posto Kosovara je živelo u siromaštvu, 15 posto u ekstremnom siromaštvu i 18 posto ljudi bilo je izloženo riziku od siromaštva. Ove brojke su rezultirale u vrijeme kada na Kosovu još uvijek nije bio obavljen popis stanovništva.
Ali društveni karta nije doživjela nikakve bitne promjene, čak i sada, nakon pet godina.
No, prema najnovijem izvještaju Svjetske banke i Agencije za statistiku Kosova, u 2011. godini, stoji da oko 30 posto ukupnog stanovništva živi u siromaštvu, dok 10 posto živi u ekstremnom siromaštvu.
S druge strane, nadležni organi u Prištini kažu da od 2008. godine do sada je došlo do smanjenja broja porodica koje su tražile socijalnu pomoć, što, prema njima, podrazumijeva da je došlo do značajnog pada siromaštva.
Muhamed Gjocaj, šef Departamenta za socijalno staranje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže da je izvršna vlast predana ispunjavanju tih ciljeva, te se nada da će se do 2015. godine smanjenje siromaštva osjetiti, ne želeći dati bilo koju cifru koliko se može smanjiti stopa siromaštva.
"Ako na primjwer uzmemo 2008. godinu, tada je bilo preko 45 hiljada porodica koje su primale socijalnu pomoć, a sada imamo 31.397 porodica. Kontinuirano, također i Ministarstvo poljoprivrede, grantovima koje daje za razvoj poljoprivrede, zabilježena je naznaka da imamo sporiji pad porodica u shemi socijalne pomoći", kaže Gjocaj.
Međutim, drugačije misle stručnjaci ekonomskih prilika. Oni nisu mnogo optimistični kada su u pitanju ciljevi postavljeni od strane Ujedinjenih nacija za određeno razdoblje.
Berat Rukiqi, sekretar u Privrednoj komori Kosova, izražava skepsu o smanjenju stope siromaštva, zbog, kako kaže on, toga što građani žive u periodu koji nije lak i u dugoj tranziciji, gdje dinamika ekonomskog razvoja nije u skladu s poboljšanjem tih pokazatelja.
Prema njegovim riječima bez ukupnog ekonomskog razvoja, posebice povećanjem stope zaposlenosti, neće biti smanjenja siromaštva.
Uzimajući u obzir razvojni proces u svijetu i ekonomske parametrea na Kosovu, ne postoji nikakva nada za ispunjavanje tih ciljeva, kaže sociolog Fadil Maloku.
"Ako uzmemo prvi parametar, produbljivanje će biti sve više vidljivo i kao posljedica toga na Kosovu će doći do značajnog nezadovoljstva, što može imati posljedice i na druga pitanjima, ekonomsku politiku, itd.", kaže Maloku.
Milenijska deklaracija je potpisana 2000. godine od strane članica Ujedinjenih nacija i postavila je 8 ciljeva, 18 planova i 48 pokazatelja, za mjerenje mjerenje napretka do 2015. godine.
Međutim, poznavaoci socijalnih i ekonomskih pitanja, smatraju da najveći izazov za kosovske vlasti ostaje smanjenje siromaštva na Kosovu.
Prema podacima Svjetske banke, u 2008. godini, kada je i usvojena Milenijska deklaracija, 45 posto Kosovara je živelo u siromaštvu, 15 posto u ekstremnom siromaštvu i 18 posto ljudi bilo je izloženo riziku od siromaštva. Ove brojke su rezultirale u vrijeme kada na Kosovu još uvijek nije bio obavljen popis stanovništva.
Ali društveni karta nije doživjela nikakve bitne promjene, čak i sada, nakon pet godina.
No, prema najnovijem izvještaju Svjetske banke i Agencije za statistiku Kosova, u 2011. godini, stoji da oko 30 posto ukupnog stanovništva živi u siromaštvu, dok 10 posto živi u ekstremnom siromaštvu.
S druge strane, nadležni organi u Prištini kažu da od 2008. godine do sada je došlo do smanjenja broja porodica koje su tražile socijalnu pomoć, što, prema njima, podrazumijeva da je došlo do značajnog pada siromaštva.
Muhamed Gjocaj, šef Departamenta za socijalno staranje u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže da je izvršna vlast predana ispunjavanju tih ciljeva, te se nada da će se do 2015. godine smanjenje siromaštva osjetiti, ne želeći dati bilo koju cifru koliko se može smanjiti stopa siromaštva.
"Ako na primjwer uzmemo 2008. godinu, tada je bilo preko 45 hiljada porodica koje su primale socijalnu pomoć, a sada imamo 31.397 porodica. Kontinuirano, također i Ministarstvo poljoprivrede, grantovima koje daje za razvoj poljoprivrede, zabilježena je naznaka da imamo sporiji pad porodica u shemi socijalne pomoći", kaže Gjocaj.
Međutim, drugačije misle stručnjaci ekonomskih prilika. Oni nisu mnogo optimistični kada su u pitanju ciljevi postavljeni od strane Ujedinjenih nacija za određeno razdoblje.
Berat Rukiqi, sekretar u Privrednoj komori Kosova, izražava skepsu o smanjenju stope siromaštva, zbog, kako kaže on, toga što građani žive u periodu koji nije lak i u dugoj tranziciji, gdje dinamika ekonomskog razvoja nije u skladu s poboljšanjem tih pokazatelja.
Prema njegovim riječima bez ukupnog ekonomskog razvoja, posebice povećanjem stope zaposlenosti, neće biti smanjenja siromaštva.
Uzimajući u obzir razvojni proces u svijetu i ekonomske parametrea na Kosovu, ne postoji nikakva nada za ispunjavanje tih ciljeva, kaže sociolog Fadil Maloku.
"Ako uzmemo prvi parametar, produbljivanje će biti sve više vidljivo i kao posljedica toga na Kosovu će doći do značajnog nezadovoljstva, što može imati posljedice i na druga pitanjima, ekonomsku politiku, itd.", kaže Maloku.
Milenijska deklaracija je potpisana 2000. godine od strane članica Ujedinjenih nacija i postavila je 8 ciljeva, 18 planova i 48 pokazatelja, za mjerenje mjerenje napretka do 2015. godine.
