Premijeri Kosova i Srbije, Isa Mustafa i Aleksandar Vučić imaju poseban, zvanični kanal komunikacije u okviru Briselskog dijaloga.
Tako da na samitu država zapadnog Balkana, u Parizu, nije bilo neophodno da se dokazuju i dogovaraju - ocjenjuje za Danas Shkelzen Maliqi, politički savjetnik premijera Albanije Edija Rame, u odgovoru na pitanje da li je albanski premijer, u prethodne dvije godine, od kada su najviši zvaničnici dvije države - Srbije i Albanije normalizovali odnose - postao svojevrsni most za usklađivanje interesa Srbije i Kosova na skupovima poput ovog koji se prije dva dana odigrao u Parizu.
Na pitanje zbog čega se zvanično ne sastaju Mustafa i Vučić na takvim skupovima, s obzirom na gomilu problema koje opterećuju odnose, više nego bilo koje druge dvije države u regionu, sagovornik Danasa ističe da je to posljedica trenutne krize.
“Relativno hladan odnos dvaju premijera pokazuje da je briselski dijalog trenutno u zastoju, ako ne i krizi... Dobri odnosi Rame i Vučića svakako mogu biti od pomoći da se dijalog normalizuje. Uostalom, dogovor o autoputu Niš - Drač, koji će centralnu i južnu Srbiju povezati sa Albanijom, svakako se tiče Kosova, a tu je Kosovo u prednosti jer je praktično pri kraju izgradnje svog dijela trase”, napominje Maliqi.
Prema njegovim riječima, samit balkanskih lidera sa trojkom evropske Unije, Merkel, Holand i Mogerini, imao je za cij da umiri i uvjeri balkanske zemlje, kandidate za članstvo u EU da se nakon britanskog referenduma politika Brisla neće mijenjati.
“Insistiranje na kontinuitetu politika EU u odnosu na balkanske zemlje na neki način je afirmacija kontrateže za euroskepticizam koji se širi u nekim zemljama članicama Unije, kojim se želi iskoristiti izlazak Velike Britanije za dalje rastakanje EU. Glavni stubovi EU, u ovom slučaju njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Holand, željeli su da konkretno uvjere premijere iz Zapadnog Balkana, da se pitanje njihovog članstva u Uniji ne dovodi u pitanje. Naprotiv, izlazak Britanije bi mogao da postane motiv za ubrzavanje procesa učlanjenja balkanskih zemalja kako bi zemljopis EU bio zaokružen i da se zajedničkim tržištem i političkim projektom Unije obuhvatio čitav Balkan”, smatra sagovornik Danasa.
Politički savjetnik Edija Rame ističe da su obećanja data balkanskim liderima ovoga su puta bila konkretnija i u finansijskom smislu odrešenija.
“Albanski premijer Edi Rama u izjavi nakon samita, naglasak je stavio na jačanje, kako se izrazio, “eurooptimizma” nasuprot “euroskepticizmu”. On je istakao i da su Albanci, bili iz Albanije ili sa Kosova, veoma optimistični u vezi sa integracijom u Evropsku uniju. Rekao je da smo mi u ovoj fazi možda najspremniji da se priključimo EU. S druge strane, premijer Srbije Aleksandar Vučić je kao suštinsku karaktetizciju samita naglasio činjenicu da je skupom izražena dobordošlica za pristup EU svim zemljama Zapadnog Balkana, izražavajući uvjerenje da je to najbolja budućnost za sve narode i države regiona”, kaže Maliqi.
On prenosi da je na ovom samitu premijer Rama simbolički dobio privilegovani status, pošto ga je protokol postavio da sjedi pored kancelarke Merkel i predsjednika Holanda.
“Holand je na večeri pripremio posebnu zdravicu i čestitku za rođendan albanskom premijeru. Neki mediji naglasili su da evropski lideri posebno insistiraju na podršci nastavljanja prijateljskih odnosa između srpskog i albanskog premijera, kao zaloge za opšte popravljanje albansko-srpskih odnosa. Rama i Vučić su na ovom samitu dobili političku i finansijsku podršku za izgradnju auto puta Niš - Drač, koji će centralnu i južnu Srbiju povezati sa Albanijom. Od ovog projekta profitiraće i Kosovo. Taj je auto-put inače već izgrađen u nekim ključnim dionicama, koje čine oko 60 posto ukupne trase”, zaključuje Maliqi za Danas.
