Premijer Kosova Albin Kurti drugog dana Foruma mira u Parizu je kazao kako se Kosovo suočava sa sigurnosnim prijetnjama iz inostranstva, posebno iz Srbije.
Kurti je spomenuo napad u Banjskoj, ističući da je to bio izgovor za ulazak srpske vojske na Kosovo.
"Ne postoje samo unutrašnje prijetnje sigurnosti, nego postoje i vanjske prijetnje sigurnosti i to ima veze s geopolitičkim vremenom kroz koje prolazimo, a s druge strane ima veze s našim sjevernim susjedom koji ne priznaje našu zemlju. Prije nepuna dva mjeseca imali smo ovaj napad terorističke paravojne grupe iz Srbije na sjeveru naše zemlje. Ubili su kosovskog policajca i htjeli su izazvati veliku eskalaciju kako bi napravili totalni haos kao izgovor za ulazak srpske vojske na Kosovo", rekao je Kurti.
Doodao je da Kosovo ima samo jednu opciju, ulazak u Evropsku uniju i NATO.
"Zbog sigurnosti naše zemlje moramo se obračunati s tim grupama koje žele biti poput Wagnera koje žele izazvati destabilizaciju, a moramo se fokusirati na geopolitičku situaciju u kojoj nemamo alternativu jer ne želimo imati alternativu nego EU i NATO, ali onda postoje zemlje koje misle i rade nešto drugo", rekao je Kurti.
Upitan može li EU pomoći Kosovu, Kurti je rekao da vjeruje u dvije obveze koje su odatle proizašle.
"Imamo dva obećanja, jedno od Von der Leyen za plan proširenja, ali također imamo obećanje Charlesa Michella da je 2030. godina kada se EU i Zapadni Balkan spajaju. Imamo vremena i imamo sadržaj i to moramo iskoristiti da uđemo na put koji je nepovratan. Nemaju sve zemlje istu strast i želju za članstvom u EU", istakao je kosovski premijer.
Kurti je rekao da zbog toga što Kosovo nema viznu liberalizaciju, zemlja nije ni dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU.
Premijer Kosova je poručio da nijedna susjedna država Srbije neće biti sigurna od toga dok ne uđe u EU.
"S jedne strane žele vidjeti podjelu Kosova, htjeli bi teritorijalnu kompenzaciju za svoje pogreške, ali to nije moguće. S druge strane, svjedoci smo destabilizirajućih nastojanja u Bosni, Crnoj Gori i na Kosovu, susjedima Srbije, ponekad i u Sjevernoj Makedoniji. Susjedi Srbije, sve dok nisu dio EU, nisu sigurni od Srbije i o tome u Briselu treba voditi računa. Ljuti su zbog raspada Jugoslavije, mislili su da je mogu srušiti i pola uzeti, nije tako ispalo", kazao je Kurtija.
Premijer Kurti je također upitan o ideji razmjene teritorija. Naglasio je kako ideja nije mrtva, ali ne postoji mogućnost da se realizira.
"Kao što je Moskva nezadovoljna raspadom Sovjetskog Saveza, Beograd nije zadovoljan raspadom Jugoslavije koji je sam izazvao. Živimo u vremenima kada je ovaj projekt razmjene teritorija propao, ali ideja nije mrtva i to često vidim kada slušam predsjednika Srbije kako javno govori. Ljudi koji su sanjali granične razmjene teško se oslobađaju nostalgije i sudjeluju u demokratskim i evropskim rješenjima. Uprkos neuspjehu projekta, ideja postoji, ali bez mogućnosti da se provede. Što prije normaliziramo odnose uz de jure i de facto priznanje, bit će bolje za sve", zaključio je Kurti.
Rekao je da je ideja o razmjeni teritorija naišla na podršku Kosova.
"Ovaj projekt razmjene teritorija također je imao pandan na Kosovu, od strane mog prethodnika, jer se tada smatralo bržim rješenjem između autoritarnih vođa koji mogu govoriti o narodima kao o svojoj obitelji i koji mogu razgovarati o njima kao o državnim teritorijima kao o privatnom vlasništvu. Ali to je imalo neki feudalistički, monarhijski, kraljevski okus koji više ne postoji. Opet, mogu priznati, unatoč neuspjehu projekta, ideja postoji, ali bez šanse da se realizira. Što prije normaliziramo odnose uz de jure i de facto priznanje bit će bolje za sve", kazao je Kurti.
Prije nekoliko godina bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi i Srbije Aleksandar Vučić razgovarali su o mogućoj razmjeni teritorija između dviju zemalja, no to je pitanje izazvalo mnoge rasprave, kako na Kosovu, tako i na međunarodnom planu.
"Ne postoje samo unutrašnje prijetnje sigurnosti, nego postoje i vanjske prijetnje sigurnosti i to ima veze s geopolitičkim vremenom kroz koje prolazimo, a s druge strane ima veze s našim sjevernim susjedom koji ne priznaje našu zemlju. Prije nepuna dva mjeseca imali smo ovaj napad terorističke paravojne grupe iz Srbije na sjeveru naše zemlje. Ubili su kosovskog policajca i htjeli su izazvati veliku eskalaciju kako bi napravili totalni haos kao izgovor za ulazak srpske vojske na Kosovo", rekao je Kurti.
Doodao je da Kosovo ima samo jednu opciju, ulazak u Evropsku uniju i NATO.
"Zbog sigurnosti naše zemlje moramo se obračunati s tim grupama koje žele biti poput Wagnera koje žele izazvati destabilizaciju, a moramo se fokusirati na geopolitičku situaciju u kojoj nemamo alternativu jer ne želimo imati alternativu nego EU i NATO, ali onda postoje zemlje koje misle i rade nešto drugo", rekao je Kurti.
Upitan može li EU pomoći Kosovu, Kurti je rekao da vjeruje u dvije obveze koje su odatle proizašle.
"Imamo dva obećanja, jedno od Von der Leyen za plan proširenja, ali također imamo obećanje Charlesa Michella da je 2030. godina kada se EU i Zapadni Balkan spajaju. Imamo vremena i imamo sadržaj i to moramo iskoristiti da uđemo na put koji je nepovratan. Nemaju sve zemlje istu strast i želju za članstvom u EU", istakao je kosovski premijer.
Kurti je rekao da zbog toga što Kosovo nema viznu liberalizaciju, zemlja nije ni dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU.
Premijer Kosova je poručio da nijedna susjedna država Srbije neće biti sigurna od toga dok ne uđe u EU.
"S jedne strane žele vidjeti podjelu Kosova, htjeli bi teritorijalnu kompenzaciju za svoje pogreške, ali to nije moguće. S druge strane, svjedoci smo destabilizirajućih nastojanja u Bosni, Crnoj Gori i na Kosovu, susjedima Srbije, ponekad i u Sjevernoj Makedoniji. Susjedi Srbije, sve dok nisu dio EU, nisu sigurni od Srbije i o tome u Briselu treba voditi računa. Ljuti su zbog raspada Jugoslavije, mislili su da je mogu srušiti i pola uzeti, nije tako ispalo", kazao je Kurtija.
Premijer Kurti je također upitan o ideji razmjene teritorija. Naglasio je kako ideja nije mrtva, ali ne postoji mogućnost da se realizira.
"Kao što je Moskva nezadovoljna raspadom Sovjetskog Saveza, Beograd nije zadovoljan raspadom Jugoslavije koji je sam izazvao. Živimo u vremenima kada je ovaj projekt razmjene teritorija propao, ali ideja nije mrtva i to često vidim kada slušam predsjednika Srbije kako javno govori. Ljudi koji su sanjali granične razmjene teško se oslobađaju nostalgije i sudjeluju u demokratskim i evropskim rješenjima. Uprkos neuspjehu projekta, ideja postoji, ali bez mogućnosti da se provede. Što prije normaliziramo odnose uz de jure i de facto priznanje, bit će bolje za sve", zaključio je Kurti.
Rekao je da je ideja o razmjeni teritorija naišla na podršku Kosova.
"Ovaj projekt razmjene teritorija također je imao pandan na Kosovu, od strane mog prethodnika, jer se tada smatralo bržim rješenjem između autoritarnih vođa koji mogu govoriti o narodima kao o svojoj obitelji i koji mogu razgovarati o njima kao o državnim teritorijima kao o privatnom vlasništvu. Ali to je imalo neki feudalistički, monarhijski, kraljevski okus koji više ne postoji. Opet, mogu priznati, unatoč neuspjehu projekta, ideja postoji, ali bez šanse da se realizira. Što prije normaliziramo odnose uz de jure i de facto priznanje bit će bolje za sve", kazao je Kurti.
Prije nekoliko godina bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi i Srbije Aleksandar Vučić razgovarali su o mogućoj razmjeni teritorija između dviju zemalja, no to je pitanje izazvalo mnoge rasprave, kako na Kosovu, tako i na međunarodnom planu.
