Posljedice tih bolesti uporedive s posljedicama smrtnih ishoda od gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno.
Od posljedica zaraze superbakterijama otpornim na brojne poznate antibiotike svake godine umre oko 33.000 Evropljana, podaci su Evropskoga centra za prevenciju i kontrolu bolesti - ECDC, u čijem izvještaju piše da su posljedice tih bolesti uporedive s posljedicama smrtnih ishoda od gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno.
Analiza ECDC-a je pokazala da je od 2007. godine broj infekcija otpornih na superbakterije porastao, a evidentirani su i brojni slučajevi bakterija otpornih čak i na najmoćnije antibiotike iz grupe karbapenema - CRE.
Riječ je o opasnim i teško lječivim infekcijama enterobakterijama, rezistentnim na tu vrstu antibiotika među hospitaliziranim pacijentima.
Posljednja linija odbrane
Karbapenemi su beta-laktamski antibiotici širokog spektra djelovanja i nerijetko posljednja linija odbrane kod višestruko rezistentnih bakterija, prenosi Hina.
Upravo su zbog toga CRE rezistentne na gotovo sve antibiotike u kliničkoj praksi, pa shodno tome ne čudi visoka smrtnost bolesnika kod kojih su ove bakterije prisutne u krvi.
"Podaci zabrinjavaju jer su spomenuti antibiotici posljednja linija odbrane kod višestruko otpornih bakterija", navodi se u saopćenju ECDC-a.
"Kada i ovi antibiotici prestanu biti efikasni vrlo je teško, a u mnogim slučajevima i nemoguće, liječiti infekcije."
Stručnjaci procjenjuju da je oko 70 posto bakterija koje uzrokuju infekcije već rezistentno na najmanje jedan antibiotik koji se obično koristi u njihovu liječenju.
Studija ECDC-a, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Lancet Infectious Diseases, fokusirala se na pet tipova infekcija što ih uzrokuju bakterije otporne na poznate antibiotike u Evropskoj uniji i EEA-u.
Ustanovljeno je da je u 75 posto slučajeva riječ o takozvanim bolničkim infekcijama.
Širenje rezistentnih bakterijskih vrsta
Superbakterije se brzo šire zbog pretjerane upotrebe antibiotika na odjelima za intenzivnu njegu, gdje su pacijenti najbolesniji, pa se i najjači lijekovi propisuju rutinski.
"Strategije sprečavanja i kontrole nad bakterijama otpornim na antibiotike zahtijevaju koordiniranu aktivnosti EU-a i EEA na globalnom nivou", navodi se u izvještaju te se dodaje da se, s obzirom na varijacije u broju slučajeva i tipova bakterija rezistentnih na antibiotike u zemljama EU-a, prevencija i kontrola moraju prilagoditi situaciji u određenoj državi.
Laka dostupnost, propisivanje bez adekvatne indikacije i pretjerana upotreba antibiotika u poljoprivredi izazvali su pojavu i širenje rezistentnih bakterijskih vrsta.
Danas brojne bakterije u svom genomu sadrže veći broj gena za rezistenciju te su otporne na više različitih klasa antibiotika.
Istovremeno bi određeni uzročnici u ne tako dalekoj budućnosti mogli postati rezistentni na sve dostupne antimikrobne lijekove, zbog čega brojni stručnjaci upozoravaju kako se približavamo takozvanoj postantibiotskoj eri.
