Oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik za umiranje od raka pluća u odnosu na nepušače.
Cigareta ima 7000 hemikalija, a pušači umiru 10 godina ranije. Oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik za umiranje od raka pluća u odnosu na nepušače. Treba vam još razloga da prestanete?
Svaki treći čovjek na planeti je pušač, od čega 35 posto muškaraca i 27 posto žena. Zbog nikotina u duhanskom dimu, pušenje izaziva zavisnost i povećava frekvenciju srca, odnosno stiskanje malih krvnih sudova što utiče na promjenu krvnog pritiska. Pušenje povećava rizik za više od trideset bolesti, među kojima su i bolesti srca, krvnih sudova (srčanog i moždanog udara), koje su vodeći uzrok smrti u svijetu.
U duhanskom dimu ima više od 7000 različitih hemikalija, među kojima su, osim nikotina, katran i ugljen monoksid. Bar 300 tih supstanci je kancerogeno kako pokazuju istraživanja. Katran oštećuje zidove krvnih sudova, a povećava se i verovarnoća zgrušavanja krvi i snižava se HDL holesterol, tzv. dobar holsterol.
Ugrušci u krvi se češće stvaraju kod pušača zbog ugljen monoksida, jer se telo manje opskrbljuje kiseonikom. Svaka upotreba duvanskih proizvoda je štetna, pa tako i pasivno pušenje. Zato nepušači izloženi duvanskom dimu imaju 25-30 odsto povećani rizik od razvoja srčano-venskih bolesti. Podaci pokazuju kako su žene rizičnija skupina nego muškarci, one imaju 25 odsto veću šansu za koronarne bolesti srca. Isto tako, u prosjeku, pušači umiru 10 godina ranije nego nepušači.
Osim srčanih bolesti, duvanski dim može izazvati rak pluća, ali još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Rak pluća je najčešći karcinom kod muškaraca muškaraca i drugi najčešći kod žena. Obično se javlja kod osoba starijih od 60 godina, a prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadijumu je izlječiv u 50 odsto slučajeva, odnosno liječenjem se može produžiti život, dok je izlječivost kod onog koji je već metastazirao manja od pet posto.
Rak pluća se kod većine oboljelih otkrije tek u poodmaklom stadijumu, u kom je smrtnost visoka, upozoravaju stručnjaci. Jedan od razloga za to su nespecifični simptomi, zbog čega prođe mnogo vremena prije nego što ih oboljeli ili ljekari povežu s tom bolešću. Uporan kašalj, bol u grudima, zamor, gubitak energije i gubitak kilaže su jedan od najvažnijih simptoma. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha, pištanje, promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.
Hemikalije u cigaretama:
1. Kadmijum
On se nalazi u baterijama, zbog toksičnog delovanja izaziva edem pluća. Nakuplja se u bubrezima i jetri.
2. Formaldehid
On je otrovan ako se udiše ili ako se proguta, a izaziva vrlo teška i trajna oštećenja. Kancerogen je.
3. Aceton
Glavni sastojak odstranjivača laka za nokte, a koristi se i za otapanje pri preradi plastike.
4. Benzen
Koristi se za boje i gume. Otrovan je, a posebno njegovo isparavanje. Izaziva rak i to leukemiju.
5. Arsen
On je kancerogen. Jako je otrovan ako se proguta. Nakuplja se u organizmu.
6. Katran
On vodi ka upalama. Pogoduje razvoju ateroskleroze i snižava "dobar holesterol" (HDL).
7. Butan
Ovo je gas koji se koristi kao tečnost u upaljačima i lako sagorjeva.
8. Ugljen monoksid
Zbog njega nastaju ugrušci u krvi. Vezuje se za hemoglobin i smanjuje opskrbljenost kiseonikom.
9. Nikotin
On stvara ovisnost, povećava frekvenciju srca, stsika male krvne sudove i povišava krvni pritisak.
10. DDT
Ovo je poznati insekticid. Zabranjen je. Taloži se u mišićima i kostima, štitnoj žlezdi, testisima.
Rizik od raka raste za 25 posto sa 25 cigareta
Procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno, imaju osam puta veći rizik za umiranje od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta, taj rizik je čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. I pasivni pušači mogu oboleti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke i od raka sinusa. Trovanju su najizloženiji disajni sistem, ali nema ni jednog organa ili sistema organa u tijelu koji je pošteđen negativnog uticaja duhanskog dima, upozoravaju stručnjaci.
Rizik za srčani udar raste i ako popušite 1-2 cigarete
Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih sudova, nakon visokog krvnog pritiska. Pušači imaju od dva do četiri puta veću šansu da razviju koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači. Za svaku popušenu cigaretu, rizik od nefatalnog srčanog udara se povećava za 5,6 posto, a važi i za pušače koji popuše samo jednu do dve cigarete na dan.
Svaki treći čovjek na planeti je pušač, od čega 35 posto muškaraca i 27 posto žena. Zbog nikotina u duhanskom dimu, pušenje izaziva zavisnost i povećava frekvenciju srca, odnosno stiskanje malih krvnih sudova što utiče na promjenu krvnog pritiska. Pušenje povećava rizik za više od trideset bolesti, među kojima su i bolesti srca, krvnih sudova (srčanog i moždanog udara), koje su vodeći uzrok smrti u svijetu.
U duhanskom dimu ima više od 7000 različitih hemikalija, među kojima su, osim nikotina, katran i ugljen monoksid. Bar 300 tih supstanci je kancerogeno kako pokazuju istraživanja. Katran oštećuje zidove krvnih sudova, a povećava se i verovarnoća zgrušavanja krvi i snižava se HDL holesterol, tzv. dobar holsterol.
Ugrušci u krvi se češće stvaraju kod pušača zbog ugljen monoksida, jer se telo manje opskrbljuje kiseonikom. Svaka upotreba duvanskih proizvoda je štetna, pa tako i pasivno pušenje. Zato nepušači izloženi duvanskom dimu imaju 25-30 odsto povećani rizik od razvoja srčano-venskih bolesti. Podaci pokazuju kako su žene rizičnija skupina nego muškarci, one imaju 25 odsto veću šansu za koronarne bolesti srca. Isto tako, u prosjeku, pušači umiru 10 godina ranije nego nepušači.
Osim srčanih bolesti, duvanski dim može izazvati rak pluća, ali još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Rak pluća je najčešći karcinom kod muškaraca muškaraca i drugi najčešći kod žena. Obično se javlja kod osoba starijih od 60 godina, a prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadijumu je izlječiv u 50 odsto slučajeva, odnosno liječenjem se može produžiti život, dok je izlječivost kod onog koji je već metastazirao manja od pet posto.
Rak pluća se kod većine oboljelih otkrije tek u poodmaklom stadijumu, u kom je smrtnost visoka, upozoravaju stručnjaci. Jedan od razloga za to su nespecifični simptomi, zbog čega prođe mnogo vremena prije nego što ih oboljeli ili ljekari povežu s tom bolešću. Uporan kašalj, bol u grudima, zamor, gubitak energije i gubitak kilaže su jedan od najvažnijih simptoma. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha, pištanje, promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.
Hemikalije u cigaretama:
1. Kadmijum
On se nalazi u baterijama, zbog toksičnog delovanja izaziva edem pluća. Nakuplja se u bubrezima i jetri.
2. Formaldehid
On je otrovan ako se udiše ili ako se proguta, a izaziva vrlo teška i trajna oštećenja. Kancerogen je.
3. Aceton
Glavni sastojak odstranjivača laka za nokte, a koristi se i za otapanje pri preradi plastike.
4. Benzen
Koristi se za boje i gume. Otrovan je, a posebno njegovo isparavanje. Izaziva rak i to leukemiju.
5. Arsen
On je kancerogen. Jako je otrovan ako se proguta. Nakuplja se u organizmu.
6. Katran
On vodi ka upalama. Pogoduje razvoju ateroskleroze i snižava "dobar holesterol" (HDL).
7. Butan
Ovo je gas koji se koristi kao tečnost u upaljačima i lako sagorjeva.
8. Ugljen monoksid
Zbog njega nastaju ugrušci u krvi. Vezuje se za hemoglobin i smanjuje opskrbljenost kiseonikom.
9. Nikotin
On stvara ovisnost, povećava frekvenciju srca, stsika male krvne sudove i povišava krvni pritisak.
10. DDT
Ovo je poznati insekticid. Zabranjen je. Taloži se u mišićima i kostima, štitnoj žlezdi, testisima.
Rizik od raka raste za 25 posto sa 25 cigareta
Procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno, imaju osam puta veći rizik za umiranje od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta, taj rizik je čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. I pasivni pušači mogu oboleti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke i od raka sinusa. Trovanju su najizloženiji disajni sistem, ali nema ni jednog organa ili sistema organa u tijelu koji je pošteđen negativnog uticaja duhanskog dima, upozoravaju stručnjaci.
Rizik za srčani udar raste i ako popušite 1-2 cigarete
Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih sudova, nakon visokog krvnog pritiska. Pušači imaju od dva do četiri puta veću šansu da razviju koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači. Za svaku popušenu cigaretu, rizik od nefatalnog srčanog udara se povećava za 5,6 posto, a važi i za pušače koji popuše samo jednu do dve cigarete na dan.
