Ravnotežu dobrih i loših bakterija možemo povratiti probioticima.
Jeste li znali da smo više bakterija nego ljudi? Možda vam se to čini nemoguće, ali istina je.
U organizmu, naime, nosimo, više bakterijskih nego tjelesnih stanica. Upravo zato bitno je zapamtiti da nisu sve bakterije štetne.
Dapače. Mnoge od njih koje se nalaze u crijevima neophodne su i korisne za normalan rad gastrointestinalnog sustava i naše zdravlje u mnogome ovisi o stanju crijevne mikroflore.
Kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena dolazi do disbioze. Pojednostavljeno rečeno, to znači da „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metaboličku ili imunološku reakciju.
Ravnotežu će poremetiti stres, visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama te nizak unos prehrambenih vlakana i sl. a promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti pa čak i debljine.
Šta možemo učiniti?
Kao pomoć u „borbi“ protiv loših bakterija, dobrim su bakterijama potrebni prebiotici odnosno neprobavljivi sastojci hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije te na taj način pogoduju zdravlju.
Svi smo različiti
Intestinalni sustav naseljavaju milijuni bakterija. Svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta“. Vidljivo je to ako usporedite osobe u ruralnim ri urbanim krajevima.
Pojedinci koji žive u ruralnim krajevima u crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima.
