Ne zna se tačno koliko ljudi u Srbiji boluje od mentalnih bolesti, ali se procenjuje da ima 300.000 do 400.000 oboljelih, rekao je Tanjugu direktor Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" u Beogradu, prof. Milutin Nenadović.
On je naglasio da posljednja evropska i svjetska istraživanja govore da poremećaj strukture ličnosti ima skoro svaka peta osoba i da bi se to moglo preslikati i na Srbiju.
Nenadović je naveo da se poremećaj strukture ličnosti ne može rješiti "davanjem lijeka" i da se ličnost formira do polaska u školu, preuzimanjem moralnih i vaspitnih vrijednosti iz okruženja.
Govoreći o terapiji koja se primjenjuje u liječenju psihijatrijskih bolesnika, on je naglasio da je ova kategorija pacijenata zapostavljena i da se za njihovo liječenje izdvaja najmanje novca u odnosu na zemlje u okruženju.
"Država bi mogla ovako skupe lijekove uvesti da budu dostupni većem broju pacijenata", naglasio je Nenadović i dodao da su najčešće psihijatrijske bolesti šizofrenija, depresija, paranoja.
"Duševne bolesti o kojima govorimo su naslijedne i ne mogu biti uzrokovane spolja. Međutim, živimo u vremenu kada socio-faktori - nemaština, nepouzdanost, nesigurnost, nezaposlenost izazivaju poremećaj skladnog mentalnog funkcionisanja, tako da je potreba za psihijatrijskom podrškom sve veća", naglasio je Nenadović.
Komentarišući prognoze Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2020. godine depresija biti najmasovnija bolest u svijetu, ispred kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, Nenadović objašnjava da su ove prognoze realne i za Srbiju.
On navodi da je civilizacija obezbjedila produženje ljudskog života, a kako se depresija javlja u kasnijoj životnoj dobi, oko 35 godine, onda je jasno da će depresivnih biti sve više, a da će produžene depresivne reakcije uzrokovati sve nepovoljnija socio-ekonomska događanja u svijetu.
Prof. Nenadović je rekao da uprkos demokratizaciji i humanizaciji ljudskog društva u 21. vijeku, stigmatizacija duševnih bolesnika i dalje je prisutna, pa čak i među zdravstvenim radnicima.
On kaže da ovi pacijenti nisu samo na margini, što se tiče izdvajanja za terapiju, već da im u ovoj ustanovi nedostaju pidžame, posteljina, humaniji uslovi boravka, ali da ne manjka ni stručnog kadra.
"To je kategorija bolesnika koja je odbačena i zanemarena ne samo od zajednice nego i od najbližih. Od psihijatrijskih bolesnika se distanciraju svi, ali to nije samo specifičnost srpskog naroda već i u svijetu", naglasio je direktor psihijatrijske bolnice "Dr Laza Lazarević".
On je ukazao da kod velikog broj zavisnika od doge i alkohola u osnovi leži neko duševno oboljenje.
Nenadović je naveo da se poremećaj strukture ličnosti ne može rješiti "davanjem lijeka" i da se ličnost formira do polaska u školu, preuzimanjem moralnih i vaspitnih vrijednosti iz okruženja.
Govoreći o terapiji koja se primjenjuje u liječenju psihijatrijskih bolesnika, on je naglasio da je ova kategorija pacijenata zapostavljena i da se za njihovo liječenje izdvaja najmanje novca u odnosu na zemlje u okruženju.
"Država bi mogla ovako skupe lijekove uvesti da budu dostupni većem broju pacijenata", naglasio je Nenadović i dodao da su najčešće psihijatrijske bolesti šizofrenija, depresija, paranoja.
"Duševne bolesti o kojima govorimo su naslijedne i ne mogu biti uzrokovane spolja. Međutim, živimo u vremenu kada socio-faktori - nemaština, nepouzdanost, nesigurnost, nezaposlenost izazivaju poremećaj skladnog mentalnog funkcionisanja, tako da je potreba za psihijatrijskom podrškom sve veća", naglasio je Nenadović.
Komentarišući prognoze Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2020. godine depresija biti najmasovnija bolest u svijetu, ispred kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, Nenadović objašnjava da su ove prognoze realne i za Srbiju.
On navodi da je civilizacija obezbjedila produženje ljudskog života, a kako se depresija javlja u kasnijoj životnoj dobi, oko 35 godine, onda je jasno da će depresivnih biti sve više, a da će produžene depresivne reakcije uzrokovati sve nepovoljnija socio-ekonomska događanja u svijetu.
Prof. Nenadović je rekao da uprkos demokratizaciji i humanizaciji ljudskog društva u 21. vijeku, stigmatizacija duševnih bolesnika i dalje je prisutna, pa čak i među zdravstvenim radnicima.
On kaže da ovi pacijenti nisu samo na margini, što se tiče izdvajanja za terapiju, već da im u ovoj ustanovi nedostaju pidžame, posteljina, humaniji uslovi boravka, ali da ne manjka ni stručnog kadra.
"To je kategorija bolesnika koja je odbačena i zanemarena ne samo od zajednice nego i od najbližih. Od psihijatrijskih bolesnika se distanciraju svi, ali to nije samo specifičnost srpskog naroda već i u svijetu", naglasio je direktor psihijatrijske bolnice "Dr Laza Lazarević".
On je ukazao da kod velikog broj zavisnika od doge i alkohola u osnovi leži neko duševno oboljenje.
