S ljepšim vremenom i višim temperaturama stigao je i viši rizik od opasnosti koje predstavljaju krpelji. Osim što prijete planinarima i izletnicima, krpelji se šire svim područjima, pa tako i parkovima ispred naših domova.
Krpelji su člankonošci koje karakteriziraju mala i kratka kliješta sa štipaljkama pomoću kojih mogu probušiti kožu domaćina (životinje ili čovjeka) te tako doći do krvi koju sišu. Vrsta krpelja koju češće nalazimo u parkovima, grmlju, vrtovima te je značajnija za vlažnija područja je Dermacentor reticulatus. Krpelji kojima više odgovara suho i vruće područje te se zadržavaju u unutarnjim prostorijama, u našim domovima, u kućicama pasa i na drugim mjestima gdje ima pasa i mačaka su Rhipicephalus sanguineus.
Krpelji ne lete, ne skaču i ne padaju s grana. Naime, riječ je o sporim parazitima koji se skrivaju se ispod listova, u travi i grmlju, gdje čekaju domaćina. Tada se otpuste s grančice ili travke i prime za odjeću ili kožu prolaznika (ili krzno, ako je riječ o životinji). Na domaćinu krpelji neko vrijeme traže najbolje mjesto za hranjenje, zatim se pričvrste na kožu, utaknu rilce te se hrane krvlju. Za njihovu aktivnost vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta.
Koje bolesti prenose krpelji?
Bolesti koje prenose krpelji putem svoje sline, poput krpeljnog meningoencefalitisa, lajmske bolesti, erlihioze, anaplazmore i borelioze, su ozbiljne. One mogu biti iscrpljujuće, uzrokovati šepanje, oticanje limfnih čvorova, vrućicu, gubitak apetita, krvarenje, bolnost zglobova, letargiju, pa čak i dovesti do uginuća životinje ili smrti čovjeka. Bolesti se često teško dijagnosticiraju, njihovo je liječenje komplicirano, a oporavak dugotrajan.
Prevencija
Što možemo učiniti kako bismo smanjili svoj rizik od 'ugriza' krpelja prilikom boravka u prirodi? Ukoliko boravite u prirodi, nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, kapu te visoke i zatvorene cipele, nosite odjeću svjetlijih boja jer ćete tako lakše uočiti krpelja. Krećite se označenim stazama gdje je manja mogućnost kontakta s krpeljima.
Detaljno pregledajte cijelo tijelo nakon povratka kući i svu odjeću i obuću. Pregled ponovite sljedećeg dana jer, dok je gladan, krpelj je sitan i teško uočljiv. Kada se najede, višestruko poveća svoj volumen, čak do dvjesto puta. Ako imate kućnog ljubimca, pregledajte ga nakon svake šetnje, neovisno o tome jeste li bili na izletu u prirodi ili u kratkoj, uobičajenoj šetnji po kvartu.
Stručnjaci upozoravaju kako ne trebamo paničariti jer nisu svi krpelji nužno zaraženi i nisu prijetnja zdravlju. Ipak, kako bi se umanjila mogućnost i intenzitet zaraze, treba ga odstraniti što prije, oprezno, pincetom, vodeći pritom računa da ukopana glavica ne ostane na mjestu 'ugriza'.
Najčešće 'ugriz' krpelja prođe neopaženo jer njegova slina sadrži tvar nalik anestetiku. Prvi simptom 'ugriza' krpelja je crvenilo prstenastog oblika oko mjesta ugriza, a ostali simptomi mogu slijediti nakon dva do 32 dana: povišena temperatura, slabost i umor, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima. Ako sumnjate na ugriz krpelja, nemojte oklijevati nego smjesta potražite liječničku pomoć!
