Matične ćelije već dugo predmet rasprava

Američki istraživači s Oregonskog univerziteta medicine i nauke uspjeli su dobiti matične ćelije iz kloniranog ljudskog embriona, što je dugoočekivano dostignuće kojim se otvara mogućnost novog načina liječenja bolesti kao što su Parkinsonova i dijabetes. Međutim, ovaj metod može predstavljati i korak ka kloniranju beba u laboratorijima, gdje bi parovi koji su ostali bez djeteta dobili "duplikat", kao što je već viđano u naučnofantastičnim filmovima.

Ova ideja naišla je na mnogobrojne etičke prigovore, jer bi prikupljanje matičnih ćelija podrazumijevalo uništavanje ljudskog embriona. Naučnici već godinama pokušavaju dobiti matične ćelije iz kloniranih ljudskih embriona, ali je problem bio u tome što su se ti embrioni prestajali razvijati prije nego što bi proizveli matične ćelije.

Matične ćelije mogu se razviti u bilo koje tjelesne ćelije pa su stručnjaci zainteresirani da ih iskoriste za stvaranje tkiva kojima bi se liječile razne bolesti. Transplantacijom tako dobivenog moždanog tkiva mogla bi se liječiti Parkinsonova bolest, a tkiva pankreasa dijabetes. Genetičari ipak napominju da su matične ćelije vječni etički kamen spoticanja.

Takvo naučno otkriće može postići uspjeh i biće efikasno i vrlo skupo. Biće dostupno samo bogatima koji mogu to upotrijebiti u svrhe koje nemaju veze s liječenjem. Svako je veliko otkriće na svijetu zloupotrijebljeno više puta i pitanje je hoće li se ljudski rod moći oduprijeti tome.