Luk je bogat kalcijem, fosforom i askorbinskom kiselinom, odnosno vitaminom C, ali i sumporom i njegovim spojevima, koji su odgovorni za neugodan miris. Ipak, to mu nije mana jer sumpor ima pozitivan uticaj na zdravlje.

Jedete li ili čak ako samo udišete luk, ublažit ćete prehladu i upalu grla. No ovo povrće je dobro i u prevenciji ateroskleroze, koronarne bolesti srca, dijabetesa i astme. Crveni luk ima antiseptičko i protuupalno djelovanje, smanjuje holesterol i sprečava stvaranje krvnih ugrušaka. Smatra se da čak smanjuje i mogućnost obolijevanja od raka.
Koristi i za kardiovaskularni sistem
Postoje dokazi da sumporni spojevi, kojima luk obiluje, djeluju protiv zgrušavanja i sprečavaju neželjene nakupine na stijenkama krvnih žila. Ovi sumporni spojevi mogu sniziti i razine holesterola i triglicerida u krvi, te poboljšati funkciju stanične membrane u crvenim krvnim stanicama. Koristite li ga često, pomoći će i u prevenciji srčanog udara. Flavonoidi u luku dodatno pospješuju ovo djelovanje, ali važno je jesti ga sirovog.
Jača kosti i vezivno tkivo
Studije na ljudima su pokazale da luk može povećati gustoću kostiju, što posebno koristi ženama u menopauzi, kad se pojavljuje smanjenje gustoće kostiju.
Osim toga, postoje dokazi da žene koje nakon menopauze svakodnevno jedu luk imaju manji rizik od prijeloma kuka. One koje su ga jele vrlo rijetko – jednom mjesečno ili rjeđe – nisu imale previše koristi. Dnevna potrošnja luka popravlja mineralnu gustoću kostiju. Dakle, pokušajte ga što češće uključiti u prehranu.
Visok sadržaj sumpora izravno utiče na vezivno tkivo, jer je sumpor nužan za njegovo formiranje.