U organizaciji Udruženja “Edukator” u amfiteatru Univerziteta u Prizrenu promovisan je “Pravopisni priručnik bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike”. Udžbenik i sam projekat njegovog nastanka predstavili su autori mr. Aida Kršo i Hadžem Hajdarević i koordinator projekta Muhidin Čolić. Promociju je finansijski podržalo Ministarstvo dijaspore.
Predsjednik udruženja “Edukator”, Nebija Aljilji je prisutne upoznao sa autorima ovog udžbenika te je u uvodnom dijelu istakao da je jezik kulturno i historijsko nasljeđe.
"Dosta se govorilo i pisalo ali se nisu osvjetlili razlozi zašto se bosanski jezik često osporava i pokušava asimilirati i uroniti u srpski ili hrvatski. Generacije Bošnjaka u dijaspori će sa bosanskim jezikom biti bogatije i više familijarno vezane i zadovoljnije jer je u njemu naše kulturno i historijsko nasljeđe i trajna veza sa domovinom", rekao je Nebija Aljilji.
Zamjenik ministra dijaspore Ćerim Bajrami je u ime Ministarstva za dijasporu uputio apel vladi BiH da konačno pokrene proceduru ukidanja viznog režima između Bosne i Kosova. On je najavio da je u tenderu ovog ministarstva za nabavku novih izdanja knjige na bosanskom jeziku uz 30-tak naslova lektire i udžbenika, predviđena nabavka i ovog priručnika.
Muhidin Čolić, koordinator na projektu i direktor Instituta za jezik je rekao da je projekt pokrenut 2010. godine s ciljem jačanja svijesti građana u iseljeništvu o svome maternjem jeziku.
"Od 2013. godine kada je udžbenik izdat, bio je usmjeren na 20-tak zemalja, to su evropske zemlje, Amerika, Kanada i Australija. Zemlje u kojima se bosanski jezik izučava kroz institucije, to su skandinavske zemlje, Kosovo i Austrija. Zemlje u kojima se nikako ne izučava bosanski jezik su zemlje poput Turske, Francuske i Italije. Dobro znamo koliko Bošnjaka ima u Turskoj, međutim nesreća je u tome što bosanskom jeziku nije bilo omogućno da se izučava kroz institucije sistema, jednostavno je došlo do izumiranja. Postoje i one zemlje u kojima je bosanski/hrvatski/srpski jezik jednim dijelom podržan kroz institucije tih zemalja ali jednim dijelom od nevladinih organizacija", istakao je Muhidin Čolić.
Glavni istraživač u ovom projektu, viša stručna saradnica mr. Aida Kršo je istakla da se prilikom izrade udžbenika posebno vodilo računa da udžbenik bude prihvatljiv i zanimljiv.
“Priručnik je sastavljen od pet dijelova. Kada smo počeli da radimo knjigu, zamišljali smo da mora da bude pomoć i podrška ne samo nastavnika i učenika, nego i svakog ko želi da dopuni i usavrši svoje znanje. Htjeli smo da napravimo koristan udžbenik koji će na jednom mjestu imati osnove gramatike, pravopisa, rječnika i osnove jezika u upotrebi svakodnevne jezičke prakse", rekla je autorica Aida Kršo predstavljajući udžbenik.
Književnik i koautor udžbenika Hadžem Hajdarević je govorio o značaju očuvanja maternjeg jezika.
Pravopisni priručnik po svojoj namjeni koncipiran je moderno i nema nikakve sumnje da je u mnogobrojne aspekte udžbenika, koji se nekada ne primjećuju u prvom planu zbog njegove važnosti vezane za stručno-naučno orijentaciju, uloženo mnogo truda i energije, obuhvaćajući i uključujući među najvažnije metodološki, psihološki, didaktički, moralni, pedagoški, ilustrativni i tehnički aspekt priručnika.
Intencija autora jeste da se na tržište dijaspore plasira moderno koncipiran pravopisni i gramatički priručnik. Krajnji cilj jeste udžbenik koji će pomoći učenicima u dijaspori da ne zaborave svoj maternji jezik, a onda da svoj izraz usklade s važećom standardnojezičkom normom.
