Ova knjiga ima svježinu jer je izišla iz pera, iz daha, iz duše, iz poznavanja, iz sudbine i sjećanja čovjeka koji je ovdje rođen i koji je ovdje odrastao i koji je ovdje strastao sa čitavim područjem i ovdašnjim ljudima... Knjiga ima autentičnost i autohtonost koja se u nauci u današnja vremena posebno cijeni, više nego bilo šta drugo.
"Monografija Župe, Podgore i Gore", Džavita Redžepija, koja je u završnoj fazi, bila je povod posjete akademika Ferida Muhića Donjem Ljubinju, rodnom mjestu autora. Njima se pridružio i dr. Sadik Idrizi, lektor i korektor ove knjige.
Stravstvena istraživačka energija koja je zračila iz autora prilikom njihovog prvog susreta u Prizrenu prošle godine, proizvela druženje u radu na ovom jednom vrlo vrijednom projektu značajnom za sve Bošnjake u regionu, rekao je predsjednik Bošnjačke akademije nauke i umjetnosti Ferid Muhić ovom prilikom.
Autor Džavit Redžepi kaže da će ova knjiga biti lična karta ovog kraja u kojem stotinama godina u slozi, međusobnom uvažavanju, sa svojom tradicijom i kulturom žive autohtoni Bošnjaci Kosova. On posebno ističe da zahvalnost duguje uvaženim profesorima Feridu Muhiću i Sadiku Idriziju na neophodnoj pomoći koju su mu nesebično pružili.
“U knjizi na kojoj radim punih 13 godina, obilazeći mnoga sela Župe, Podgore i Gore, suočavajući se sa mnogim izvorima o broju nekadašnjeg i sadašnjeg broja stanovništva, biće izloženi običaji, nošnja, vjera, različiti putni pravci, u smislu kako stići do mnogih naselja u pomenutim regijama i još puno toga“.
On naglašava da nije jezički učenjak ali ni historičar, već jedan entuzijasta koji je želio uraditi nešto što još niko sa ovih prostora nije - da nađe svoje korijene, a da običaje, tradiciju i kulturu ovdašnjih Bošnjaka otrgne od zaborava i ostavi neki amanet za neka buduća pokoljenja.
Predsjednik BANU-a akademik Ferid Muhić, objašnjava da je druženje u radu u jednom vrlo vrijednom projektu značajnom za sve Bošnjake u regionu proizvela stravstvena istraživačka energija koja je zračila iz autora prilikom njihovog prvog susreta u Prizrenu.
“Iskreno, nisam očekivao da je on tako duboko ušao u to i kad mi je ukazao čast i donio svoj prvi rukopis bio sam zaista impresioniran sistematičnošću, upornošću i obiljem podataka. Sada je to već formirana knjiga i ta studija je zapravo neka vrsta prolegomene, tj. uvoda u enciklopediju antropološke i etnološke čitavog ovog regiona, dakle Župe, Podgore i Gore, u svim aspektima. Od onog topografskog do onog antropološkog, etnološkog materijala, preko toponima, oronima, hidronima... i sa historijatom naseljavanja ovih područja i sa historijatom događanja“, ističe Muhić i dodaje “da nekoliko tomova enciklopedije za istraživanje ovih regiona osvjetliće, ne samo ovdje regionalni i historijski prostor koji je prilično zamračen, nego će pomoći da se razumije mnogo bolje i čitava pozadina događanja, zapravo jedan kontinuitet razumjevanja da se rasvijetli istina ui balkanskim granicama jer ovaj dio Balkana je zaista najmanje istražen a ključan je jer njegov kontinuitet koji je ovdje naznačen, u ovoj Džavitovoj knjizi, jeste sjajan uvod za to“.
Muhić očekuje da knjiga dobije i podršku ne samo naše bošnjačke dijaspore nego i Ministarstva za kulturu i nauku Kosova te da dobije ono značenje u raznim forumima i značajnim institucijama, koje svakako ih ima u nauci.
“Ova knjiga ima svježinu jer je izišla iz pera, iz daha, iz duše, iz poznavanja, iz sudbine i sjećanja čovjeka koji je ovdje rođen i koji je ovdje odrastao i koji je ovdje strastao sa čitavim područjem i ovdašnjim ljudima, te utoliko je ta knjiga nezamjenljiva. Svi ti napori, koji nisu za potcjenivanje, te tzv. institutske, akademske metodološki rigorozne aparature ipak, koliko god bili dobro ispitani i urađeni, ne mogu biti takvi kao što je naš Džavit dao, jer upravo ova knjiga ima onu svježinu, autentičnost i autohtonost koja se u nauci u današnja vremena posebno cijeni, više nego bilo šta drugo. Dakle, on je početak koji može organizirati sada već dalje i akademski dio, tj. organizirati jedan tim ljudi koji će raditi dalje ovaj posao, raditi i na dijelu albanske historije jer se u ovim regijama te sudbine ne prepliću, ovdje one teku paralelno i ono što je najzanimljivije nema u historiji, tj. u posljednjih istraživanih 500 godina svađa i podjela, jer se radi o historiji saradnje a ne o historiji sukoba. To je ono što je veoma dragocjeno i to je ono što će dati pouku jednom kontekstu koji nije striktno naučni i to je ono od čega i kako se živi“, rekao je Muhić.
On čestita autoru jer je učinio nešto što je bilo neophodno učiniti jer, kako kaže stara poslovica “kad je učenik spreman, nađe se i učitelj“ u smislu da je došlo vrijeme za tu istinu gdje se našao i onaj koji će je napisati a to je, kako kaže, naš dragi Džavit.
Profesor Sadik Idrizi koji je pružio značajnu pomoć autoru, kaže da su do sada o ovim krajevima uvijek pisali drugi.
“U dosadašnjoj historiji mi nismo imali ljude koji su pisali o ovim krajevima. To su mahom radili neki drugi sa nekakvim unapred zacrtanim planovima i sa nekim namjerama, a sa krajnjim ciljem da se pokaže da to stanovništvo pripada njima tj. da mi nemamo nekog svog i da smo proizašli iz nekih drugih civilizacija i kultura. U ovom slučaju svi mi koji smo radili na knjizi zajednički pokazujemo da je ovo ovdašnje stanovništvo autohtono, da ima svoju kulturu i tradiciju i da o tome mogu pisati ljudi koji su ponikli na ovom tlu, tj dolaze sa ovdašnjih prostora“, ističe Idrizi.
Idrizi smatra da treba podržati izdavanje ovakvih knjiga i da je svima već dosta nekih manifestacija koje su vašarskog tipa na koje se troše na hiljade eura.
“Svi mi, u posljednjim godinama, potrošimo na hiljade eura dobijenih iz budžeta Vlade Kosova u povodu, recimo, Dana Bošnjaka ili Dana Goranaca te je u tu svrhu potrošeno preko 15 hiljada eura iz tog budžeta a kad neko od nas potraži novac za štampanje neke knjige sa značajnom naučnom težinom ili za neku knjigu poezije neće dobiti novac ili će ga dobiti u maloj količini. Smatram da je ova inicijativa dobro došla i meni je drago da autor ima podršku uvaženog akademika Muhića“, reako je Idrizi.
Ovo književno druženje u Donjem Ljubinju proteklo je u razgovoru o budućoj knjizi i planovima poslije izlaska knjige.
Nadamo se da će se naći i izdavači i obezbjediti finansijska sredstva, kako bi svjetlost dana ugledala knjiga o Bošnjacima ovih krajeva koju je pisao Bošnjak, a ne neko drugi, kao što je to dosad bio slučaj.
Vinetu Ganić
