Ministar Thomas de Maizière želi da spriječi navalu azilanata sa jugoistoka Evrope, ali predlaže da se Njemačka reklamira kod "pravih talentovanih imigranata”.
U jeku njemačke nacionalne debate o imigrantima podstaknute, kako antiislamskim protestima tako i nedavnim brodolomom stotine Libijaca koji su se utopili u Sredozemnom moru, njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière danima čas poziva na otvaranje zemlje za nove doseljenike, čas zahtjeva pojačane međunarodne napore da se to spriječi. Dok njegove socijaldemokratske kolege u vladajućoj koaliciji traže promjenu imigracionog zakona, ovaj demohrišćanski političar to odbija, pa je čak za pitanje migracija skovao termin "menadžment zasnovan na potrebama". De Mezijerova ideja je da Njemačka prima samo one ljude koji se bave zanimanjima za koja nema dovoljno njemačkih radnika.
"Neophodan nam je imigracioni marketing”, rekao je prije nekoliko dana na jednoj konferenciji u Berlinu, dodajući da kompanije moraju da "love" zaposlene u inostranstvu. "Moramo da ciljano reklamiramo našu zemlju, tamo odakle želimo da ljudi dođu kod nas."
Među tim zemljama gde treba reklamirati Njemačku izgleda nisu balkanske zemlje, jer je juče De Maizière zahtjevao pojačane međunarodne napore kako bi se spriječio priliv azilanata iz zemalja jugoistočne Evrope. Prema njegovim riječima, samo u prvom kvartalu ove godine polovina od svih registrovanih koji su tražili azil u Njemačkoj stigla je iz zemalja zapadnog Balkana.
"Moraju postojati evropske aktivnosti, kako bismo problem azilanata iz Evrope imali pod kontrolom”, rekao je De Maizière u Nirnbergu na skupu Savezne službe za migracije i izbjeglice povodom desetogodišnjice njemačkog Zakona o useljenicima. "Mi ne moramo govoriti o azilantima iz Afrike ako nismo u stanju da spriječimo da ljudi iz Evrope podnose zahtjeve za azil u Evropi. To je za Evropu blamirajuće i neprihvatljivo.”
Prema podacima Savezne službe za migracije i izbeglice, građani Kosova su u martu ove godine podnijeli ubjedljivo najviše zahteva za azil u Njemačkoj (11.729), što je značajan rast u odnosu na januar (3.630) i februar (7.728). Na drugom mjestu po broju zahtjeva su građani Sirije (4.620), potom Albanije (3.020), a na četvrtom mjestu su državljani Srbije (2.833 zahtjeva).
Nasuprot De Maizièreu, njegov stranački kolega i šef poslaničke grupe CDU/CSU u njemačkom Bundestagu Volker Kauder smatra da Njemačka može da primi znatno više izbjeglica nego što je sada slučaj.
"Mi u Njemačkoj možemo da prihvatimo još više izbjeglica. Ovu humanost moramo i možemo da pokažemo”, rekao je u intervjuu za njemački tabloid "Bild" ovaj demohrišćanin koji važi za "desnu ruku” kancelarke Angele Merkel, koja je i sama prekjuče posjetila jedan od centara za registraciju imigranata.
Zvanični Berlin procenjuje da će u 2015. biti podnijeto 300.000 zahtjeva za azil u Njemačkoj, dok savezne pokrajine tvrde da očekuju mnogo veći broj azilanata.
S druge strane, mlađi partner u vladajućoj koaliciji – Socijaldemokratska partija (SPD) – traži uvođenje novog zakona koji bi dozvolio ljudima da se usele u Njemačku na osnovu svojevrsnog bodovnog sistema. Prema riječima Tomasa Opermana, šefa poslaničke grupe SPD-a u Bundestagu, taj zakon trebalo bi da usvoji najkasnije sljedeći saziv parlamenta "ali bi bilo bolje kada bi to uradila (aktuelna) velika koalicija". Prema riječima Opermana, treba omogućiti da kvalifikovani ljudi iz trećih zemalja legalno emigriraju u Njemačku a ne da svoju ušteđevinu troše na krijumčare koji će ih nelegalno dovesti.
Međutim, De Maizière smatra da novi zakon neće neminovno rješiti ključni problem privlačenja "migranata prave vrste” kao i povećanje interesovanja za njemački jezik i širenje informacija o Njemačkoj u inostranstvu. Njegova očigledna podjela na "prave migrante” i nepoželjne azilante najbolje odslikava strah vladajućih demohrišćana od jačanja antiislamskih i antiimigrantskih protesta pokreta Pegida, ali i napada na azilantske smještaje i političare koji podržavaju zbrinjavanje izbjeglica.
"Migracije takođe znače sukobe sa stranim i novim stvarima. To je povezano sa strahovima i brigama među domaćinima koje ne možemo da ignorišemo... Moramo da umanjimo te nove sukobe ili da ih gurnemo pod tepih”, rekao je ministar unutrašnjih poslova, što zapravo ukazuje da je i dalje neizvesna budućnost stotine hiljada izbjeglica i ilegalnih imigranata koji traže sklonište u Nemačkoj.
Prema nedavno objavljenoj studiji Fondacije Bertelsman, narednih nekoliko decenija će Njemačkoj biti neophodno da primi između 276.000 i 500.000 migranata godišnje ukoliko želi da održi aktuelni standard života i ekonomski napredak.
