Baba Vanga, pravim imenom Vangelia Pandeva Dimitrova Gušterova, bila je jedna od najznačajnijih proročica nove istorije. Prvu popularnost nevjerovatno tačnim predviđanjima stekla je na prostoru bivše Jugoslavije i Sovjetskog saveza, a pogotovo u rodnoj Bugarskoj.
Kako je predvidjela događaje do 3793. godine, uključujući i 3. svjetski rat koji je trebao početi 2010., broj njenih poklonika i kritičara se ubrzo povećao širom svijeta.
Djetinjstvo i rana mladost
Vangina sestrična, Kasimira Stajanova, tvrdi da je proročica odrasla u siromašnoj porodici. Roditelji su joj bili seljaci, neutvrđene nacionalnosti. Majka joj je rano preminula, dok se otac kasnije priklonio “Unutrašnjoj makedonsko-odrinskoj revolucionarnoj organizaciji”. Kada je imala 12. godina, Vanga je sa porodicom napustila rodnu Strumicu i započela život u Novom Selu.
Godinu dana kasnije teško je ozlijeđena u oluji nakon koje joj je postupno počeo slabiti vid kojeg je do 16. rođendana u potpunosti izgubila. Nesreća se ujedno povezuje sa početkom njenih proročanskih sposobnosti i vizija. Do punoljetstva je živjela u sanatorijumu u blizini Beograda. U školi za slijepe u Zemunu je učila kućne poslove da bi se potom vratila u Bugarsku i brinula o mlađoj braći i sestrama. Godine 1940. ostala je bez oca pa je porodica upala u teške finansijske probleme. Navodno je upravo u tom razdoblju otkrila da ima sposobnost komuniciranja sa svecima.
Vizije
U javnost je prvi put stupila početkom aprila 1941. Govorila je da je više puta u posjetu došao “ozaren jahač” i otkrio kako će se “uskoro dogoditi strašne stvari”. I zaista… njemački Wehrmacht je 6. aprila krenuo prema Jugoslaviji. Svjedoci tvrde da je Vanga tih dana prošla kroz snažnu transformaciju te je komšije i rođake izvještavala o zdravlju njihovih najmilijih na ratnom polju. Priča o neobičnim sposobnostima proročice ubrzo se proširila po cijelom selu, a zatim i Bugarskoj.
Sve više ljudi je dolazilo da je pita za savjet ili uslugu, a jedan od njih je bio i Dimiter Gušterov za kojeg se i udala. Sa suprugom se 1942. preselila u Petrič u kojem je brzo stekla ugled i dobila je nadimak “petrička gledarica”. Među njenim klijentima bio je i bugarski kralj Boris III. čiju je prevremenu smrt predvidjela. Komunistički režim krajem 40-ih nije bio blagonaklono raspoložen prema sposobnostima slijepe proročice.
Konstantno ju je nadzirala policija, a vlast je poduzimala sve kako bi suzbila njen rad. Vanga se tada našla u neugodnom položaju između političkih struktura i muža kao i običnih ljudi. Upala je u krizu, a proročanstva je počela objavljivati nekontrolisano na javnim mjestima. Postala je najpopularnija osoba u regiji, a politički pritisak na nju je oslabio nakon suprugove smrti 1962.
Naučna istraživanja
Za Vangine vizije su se 60-ih godina počeli pojačano zanimati obrazovani ljudi iz cijele Bugarske i šire. Dobila je posao na Institutu za sugestologiju na Bugarskoj akademiji nauka. Otvorena je posebna kancelarija u kojoj je primala klijente, a njena predviđanja su bilježili naučnici.
Navodno je imala pravo u 80% slučajeva, pogotovo kada se radilo o utvrđivanju sudbina nestalih nakon rata. Dnevno je primala stotinjak klijenata, a zarada od svakog susreta išla je u državnu blagajnu. Lista čekanja je bila sve duža pa se u javnosti proširila priča kako za susret sa Vangom treba “dobra veza”.
Neograničen pristup su imali političari i poznate osobe, a pojavljivanje u javnosti sa Babom Vangom smatralo se pravom privilegijom. Pred kraj života je dala da se sagradi crkva u gradiću Repite. Umrla je 11. avgusta 1996. u Sofiji, a pokopana je u “svojoj” crkvi. U njenoj kući u Petriču se od 2008. nalazi Muzej Babe Vange.