Norvežanin Erlend Bore je tokom šetnje, koristeći nedavno kupljeni detektor metala, pronašao zlatni nakit, što su arheolozi proglasili norveškim "zlatnim pronalaskom stoljeća". Riječ je o nakitu iz šestog stoljeća, a u šetnju je bio po preporuci ljekara.
Pronašao je devet zlatnih medaljona i bisera koji su činili raskošnu ogrlicu, kao i tri zlatna prstena.
"Prvo sam pomislio da su to čokoladni medaljoni ili novčići kapetana Sabertootha", izjavio je 51-godišnji Bore, misleći na izmišljenog norveškog gusara.
Otkriće mu je djelovalo nestvarno. Arheolozi su ukazali da je otkriće jedinstveno zbog dizajna medaljona. Na njima je istaknuta konj iz nordijske mitologije.
Bore je u djetinjstvu maštao da bude arheolog. Nakit je pronašao na otoku Rennesoy koji se nalazi na jugu zemlje, a nakon što je prošli mjesec kupio detektor metala. To je učinio nakon što mu je ljekar preporučio da više vježba.
Šetajući po padinama brda, detektor se iznenada počeo oglašavati. Pozvao je arheologe koji su nastavili s istraživanjem. Čelnik Arheološkog muzeja Univerziteta Stavanger Ole Madsen je poručio da je to "zlatni pronalazak stoljeća" u Norveškoj. Istakao je da je krajnje neobično pronaći toliko zlata odjednom.
Muzejski profesor Hakon Reiersen je naglasio da nakit datira iz tzv. perioda migracija u Norveškoj, koji je trajao od 400. do 550. godine. To je period kada su migracije zahvatile cijelu Evropu.
Prema njegovim riječima, s obzirom na mjesto otkrića i ono što se zna iz drugih otkrića, vjerovatno je riječ o dragocjenostima koje su bile prinos bogovima u teškim vremenima. Naveo je da su pronađeni nakit nosili oni najimućniji u društvu. Napomenuo je da ovakvog otkrića u Norveškoj nije bilo od 19. stoljeća te da je vrlo neobično u skandinavskom kontekstu.
Profesor na spomenutom muzeju Sigmund Oehrl je ukazao da je na privjescima prikazano kako nordijski bog Odin liječi bolesnog konja svog sina. Kako je kazao, konj je simbolizirao bolest i nevolju, ali i nadu u ozdravljenje i život.
Bore će u skladu s norveškim zakonom biti nagrađen, ali još nije poznato u kolikom iznosu. Predmeti stariji od 1537. i novčići stariji od 1650. smatraju se državnom imovinom, piše list Guardian.
"Prvo sam pomislio da su to čokoladni medaljoni ili novčići kapetana Sabertootha", izjavio je 51-godišnji Bore, misleći na izmišljenog norveškog gusara.
Otkriće mu je djelovalo nestvarno. Arheolozi su ukazali da je otkriće jedinstveno zbog dizajna medaljona. Na njima je istaknuta konj iz nordijske mitologije.
Bore je u djetinjstvu maštao da bude arheolog. Nakit je pronašao na otoku Rennesoy koji se nalazi na jugu zemlje, a nakon što je prošli mjesec kupio detektor metala. To je učinio nakon što mu je ljekar preporučio da više vježba.
Šetajući po padinama brda, detektor se iznenada počeo oglašavati. Pozvao je arheologe koji su nastavili s istraživanjem. Čelnik Arheološkog muzeja Univerziteta Stavanger Ole Madsen je poručio da je to "zlatni pronalazak stoljeća" u Norveškoj. Istakao je da je krajnje neobično pronaći toliko zlata odjednom.
Muzejski profesor Hakon Reiersen je naglasio da nakit datira iz tzv. perioda migracija u Norveškoj, koji je trajao od 400. do 550. godine. To je period kada su migracije zahvatile cijelu Evropu.
Prema njegovim riječima, s obzirom na mjesto otkrića i ono što se zna iz drugih otkrića, vjerovatno je riječ o dragocjenostima koje su bile prinos bogovima u teškim vremenima. Naveo je da su pronađeni nakit nosili oni najimućniji u društvu. Napomenuo je da ovakvog otkrića u Norveškoj nije bilo od 19. stoljeća te da je vrlo neobično u skandinavskom kontekstu.
Profesor na spomenutom muzeju Sigmund Oehrl je ukazao da je na privjescima prikazano kako nordijski bog Odin liječi bolesnog konja svog sina. Kako je kazao, konj je simbolizirao bolest i nevolju, ali i nadu u ozdravljenje i život.
Bore će u skladu s norveškim zakonom biti nagrađen, ali još nije poznato u kolikom iznosu. Predmeti stariji od 1537. i novčići stariji od 1650. smatraju se državnom imovinom, piše list Guardian.
