Broj velikih šumskih požara diljem svijeta naglo će porasti u nadolazećim decenijama zbog globalnog zagrijavanja, a vlade su loše pripremljene za prevenciju stradanja ljudi i materijalnih razaranja od takvih mega požara, upozorio je u srijedu UN.
Čak i najambiciozniji napori za suzbijanje emisija stakleničkih plinova neće spriječiti dramatičan porast učestalosti ekstremnih požarnih uslova, navodi se u izvještaju Programa UN-a za okoliš (UNEP).
“Do kraja stoljeća vjerovatnost požara sličnih australskom Crnom ljetu 2019. – 2020. ili ogromnim požarima na Arktiku 2020. godine će porasti za 31 do 57 posto”, navodi se u izvještaju UNEP-a.
Ekstremnije temperature znače jače, toplije i sušnije vjetrove koji raspiruju vatru.
Takvi šumski požari gore tamo gdje su se oduvijek javljali, ali se rasplamsavaju i na neočekivanim mjestima.
“Utjecaj požara na ljude – socijalno, zdravstveno, psihološki je dugoročan”, rekao je rekao je koautor Peter Moore, stručnjak za upravljanje šumskim požarima u Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) novinarima na brifingu.
Veliki požari, koji mogu nekontrolirano bjesniti danima ili sedmicama, uzrokuju respiratorne i srčane probleme, posebno kod starijih osoba i djece.
Nedavna studija u The Lancetu navodi da izlaganje dimu od šumskog požara u prosjeku rezultira s više od 30.000 smrtnih slučajeva svake godine u 43 zemlje za koje su podaci bili dostupni.
Ekonomska šteta u Sjedinjenim Državama, jednoj od rijetkih zemalja koja izračunava takve troškove, varirala je između 63 do 307 milijardi eura posljednjih godina, prema procjeni navedenoj u izvještaju.
“Do kraja stoljeća vjerovatnost požara sličnih australskom Crnom ljetu 2019. – 2020. ili ogromnim požarima na Arktiku 2020. godine će porasti za 31 do 57 posto”, navodi se u izvještaju UNEP-a.
Ekstremnije temperature znače jače, toplije i sušnije vjetrove koji raspiruju vatru.
Takvi šumski požari gore tamo gdje su se oduvijek javljali, ali se rasplamsavaju i na neočekivanim mjestima.
“Utjecaj požara na ljude – socijalno, zdravstveno, psihološki je dugoročan”, rekao je rekao je koautor Peter Moore, stručnjak za upravljanje šumskim požarima u Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) novinarima na brifingu.
Veliki požari, koji mogu nekontrolirano bjesniti danima ili sedmicama, uzrokuju respiratorne i srčane probleme, posebno kod starijih osoba i djece.
Nedavna studija u The Lancetu navodi da izlaganje dimu od šumskog požara u prosjeku rezultira s više od 30.000 smrtnih slučajeva svake godine u 43 zemlje za koje su podaci bili dostupni.
Ekonomska šteta u Sjedinjenim Državama, jednoj od rijetkih zemalja koja izračunava takve troškove, varirala je između 63 do 307 milijardi eura posljednjih godina, prema procjeni navedenoj u izvještaju.
