Najveći Islamski kulturni centar u Crnoj Gori, i jedan od najvećih na Balkanu, sagrađen na prostoru od 3.950 kvadrata, u sklopu kojeg je džamija "Selimija", zvanično je otvoren u petak, u Starom Baru u prisustvu visokih zvaničnika Crne Gore i Turske, brojnih vjernika, musafira.
Monumentalni objekat, vrijedan oko četiri miliona eua, izgrađen je na vakufskom zemljištu Islamske zajednice, a zavještala ga je Fatima Omerbašić još u XIX vijeku, za potrebe džemata Tuđemili. Projekat kompleksa su, nakon sprovedenog konkursa, uradile arhitekte Selim Resulbegović i Fuad Mavrić iz Ulcinja.
Kamen temeljac položen je 28. jula 2002. godine, kada je počela izgradnja Islamskog centra i Centralne džamije sa višenamjenskim sadržajima. Bijeli kamen kojim je obložen kompleks dopremljen je iz Turske.
Radovi koji su trajali dvanaest godina, realizovani su u nekoliko faza, a finansirani su od novca vjernika iz ovog kraja i iseljenika, dok je polovinu sredstava donirala agencija Vlade Turske TIKA. Objekat kulturnog centra i džamije pripadaju jedinstvenom džamijskom kompleksu, kapaciteta do dvije hiljade klanjača, čija izgradnja, kao namjena i funkcija prevazilaze karakter molitvenog objekta. Džamija nosi ime Selimija, u spomen na prvu izgrađenu džamiju u Starom gradu, od koje danas postoje sačuvani samo temelji.
Islamski kulturni centar sastoji se od dva krila. U desnom krilu nalaze se učionice i informatički kabineti, dječji vrtić sa modernom opremom i igralištem, biblioteka i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora. U lijevom krilu je smješten restoran sa orijentalnom kuhinjom, sala za šerijatsko vjenčanje, sala za simultano prevođenje, butik sa verskim rekvizitima, apartmani za goste… Poseban dio ovog jedinstvenog kompleksa predstavlja višenamenska sportska i kongresna hala.
"Mnogi i ne znaju da ovdje ima takozvana Abnama-povelja o ljudskim pravima sultana Selima, koja je data nemuslimanskom stanovništvu. To čime se Bar hvali i ponosi jesu tri različite vjere koje žive u skladu ispod Rumije možda je i nasljedstvo te abname koju je sultan Selim dao barskim Hrišćanima da niko ne sme udarati na njihov obraz, kuće, imetak vjerskih zajednica", kazao je reis Rifat Fejzić ističući da je otvaranje Islamskog centra u Baru najznačajni trenutak u novijoj historiji islamske zajednice.
On je podsjetio da je Islamski centar u Baru počeo da se gradi kad se rodila jedna politička partija u Turskoj, danas vladajuća partija, koja je promjenila Tursku, ali i muslimane u Crnoj Gori.
U petak je prvi potpredsjednik Turske Emruhuv Ishleri uručio murasel (dekret) imamu Muidinu Milaimiju da vrši poslove glavnog imama u Islamskom centru – džamiji Selimija.
"Vrata Islamskog kulturnog centra u Baru otvorena su svim ljudima dobre volje", kazao je Milaimi.
Predsjednik Odbora za izgradnju Islamskog centra Ćazim Alković zahvalio se svim donatorima, zahvalio se lokalnoj upravi Bara koja je oslobodila kompleks plaćanja komunalija.
"U Baru živi oko 46.000 stanovnika od kojih je trećina islamske vjere. Nadamo se da će čelnici opštine Bar uskoro odrediti lokaciju za izgradnju džamije u centru Bara, na Topolici", kazao je Alković.
Potpredsjednik Vlade Rafet Husović kazao je da je islamski kulturni centar u Baru sa Medresom u Podgorici najznačajniji objekat Islamske zajednice u Crnoj Gori. Otvaranju su prisustvovali protojerej-stavrofor Radoman Mijajlović, nadbiskup barski Zef Gashi, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, poslanici crnogorskog i turskog parlamenta, odbornici, privrednici.
Prvi potpredsjednik Turske Emruhuv Isleri prenio je pozdrave čelnika Turske i 77 miliona Turaka.
"Između Crne Gore i Turske imamo tople odnose koji se nastavljaju. Turska je pomagala do sada, a to će činiti i u buduće. Od 2007. do 2013. turska agencija TIKA realizovala je više od 150 projekata, na polju privrede i usavršavanju kadrova. To će da se nastavi i u 2014. godini", kazao je Isleri.
Kamen temeljac položen je 28. jula 2002. godine, kada je počela izgradnja Islamskog centra i Centralne džamije sa višenamjenskim sadržajima. Bijeli kamen kojim je obložen kompleks dopremljen je iz Turske.
Radovi koji su trajali dvanaest godina, realizovani su u nekoliko faza, a finansirani su od novca vjernika iz ovog kraja i iseljenika, dok je polovinu sredstava donirala agencija Vlade Turske TIKA. Objekat kulturnog centra i džamije pripadaju jedinstvenom džamijskom kompleksu, kapaciteta do dvije hiljade klanjača, čija izgradnja, kao namjena i funkcija prevazilaze karakter molitvenog objekta. Džamija nosi ime Selimija, u spomen na prvu izgrađenu džamiju u Starom gradu, od koje danas postoje sačuvani samo temelji.
Islamski kulturni centar sastoji se od dva krila. U desnom krilu nalaze se učionice i informatički kabineti, dječji vrtić sa modernom opremom i igralištem, biblioteka i čitaonica, istraživački centar, musafirhana i muhabethana, sanitarni čvorovi i kupatila, kancelarije za službenike i administraciju Odbora. U lijevom krilu je smješten restoran sa orijentalnom kuhinjom, sala za šerijatsko vjenčanje, sala za simultano prevođenje, butik sa verskim rekvizitima, apartmani za goste… Poseban dio ovog jedinstvenog kompleksa predstavlja višenamenska sportska i kongresna hala.
"Mnogi i ne znaju da ovdje ima takozvana Abnama-povelja o ljudskim pravima sultana Selima, koja je data nemuslimanskom stanovništvu. To čime se Bar hvali i ponosi jesu tri različite vjere koje žive u skladu ispod Rumije možda je i nasljedstvo te abname koju je sultan Selim dao barskim Hrišćanima da niko ne sme udarati na njihov obraz, kuće, imetak vjerskih zajednica", kazao je reis Rifat Fejzić ističući da je otvaranje Islamskog centra u Baru najznačajni trenutak u novijoj historiji islamske zajednice.
On je podsjetio da je Islamski centar u Baru počeo da se gradi kad se rodila jedna politička partija u Turskoj, danas vladajuća partija, koja je promjenila Tursku, ali i muslimane u Crnoj Gori.
U petak je prvi potpredsjednik Turske Emruhuv Ishleri uručio murasel (dekret) imamu Muidinu Milaimiju da vrši poslove glavnog imama u Islamskom centru – džamiji Selimija.
"Vrata Islamskog kulturnog centra u Baru otvorena su svim ljudima dobre volje", kazao je Milaimi.
Predsjednik Odbora za izgradnju Islamskog centra Ćazim Alković zahvalio se svim donatorima, zahvalio se lokalnoj upravi Bara koja je oslobodila kompleks plaćanja komunalija.
"U Baru živi oko 46.000 stanovnika od kojih je trećina islamske vjere. Nadamo se da će čelnici opštine Bar uskoro odrediti lokaciju za izgradnju džamije u centru Bara, na Topolici", kazao je Alković.
Potpredsjednik Vlade Rafet Husović kazao je da je islamski kulturni centar u Baru sa Medresom u Podgorici najznačajniji objekat Islamske zajednice u Crnoj Gori. Otvaranju su prisustvovali protojerej-stavrofor Radoman Mijajlović, nadbiskup barski Zef Gashi, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, poslanici crnogorskog i turskog parlamenta, odbornici, privrednici.
Prvi potpredsjednik Turske Emruhuv Isleri prenio je pozdrave čelnika Turske i 77 miliona Turaka.
"Između Crne Gore i Turske imamo tople odnose koji se nastavljaju. Turska je pomagala do sada, a to će činiti i u buduće. Od 2007. do 2013. turska agencija TIKA realizovala je više od 150 projekata, na polju privrede i usavršavanju kadrova. To će da se nastavi i u 2014. godini", kazao je Isleri.
