Hapšenje radikalnih islamista u Makedoniji povezano za ubistvo pet lica u blizini Skoplja u aprilu mjesecu izazvalo je na Kosovu reakcije po pitanju mogućeg prisustva radikalnog islama.
Već stoljećima, islam se na Kosovu smatra umjerenim, bez utjecaja na javni život, ali se prakticira u privatnosti. Danas je međutim strah od širenja fundamentalističkih islamskih propovjednika i literature dio kosovske realnosti, jer strani državljani još uvijek mogu ulaziti u zemlju bez viza, od dolaska NATO-a 1999. godine.
Oni koji kroje mišljenje na Kosovu kažu da tradicionalni islam u zemlji neće potpasti pod utjecaj radikalnih stavova, dok se prozpadni stav razlikuje.
U zemlji s preko 90% muslimanskog stanovništva, religija ne igra veliku ulogu, kaže se u izvještaju američkog State Departamenta o vjerskim slobodama za 2011. godinu.
"Religija nije značajan faktor u javnom životu. Vjerska retorika je bila u velikoj mjeri odsutna iz javnog diskursa u muslimanskim zajednicama i broj ljudi koji su išli u džamiju bio je mali; međutim, u javnosti se prikazuje konzervativna islamska odjeća i kultura, iako još uvijek ne tako često, ali u povećanom obimu," kaže se u tom izvještaju.
Habibe Berisha, islamski teolog, tvrdi da islam na Kosovu nije ugrožen od strane radikalnog islama, vehabizma ili selefizma [militantna struja sunitskog islama].
"Islam kod Albanaca, Turaka, Bošnjaka i drugih na Kosovu je čisto privatna stvar, ne miješa se s javnim životom, jer ima Albanaca i drugih vjerskih orijentacija, [muslimana, rimokatolika, pravoslavnih i drugih], te kako bi se očuvalo nacionalno jedinstvo, ljudi religiju smatraju privatnom stvari. Međutim, to ne znači da institucije ne bi trebale reagirati na zahtjeve vjerskih zajednica," izjavila je Berisha.
Ona međutim dodaje da bi kosovska vlada trebala razriješiti zakonski položaj svojih vjerskih zajednica.
"Vjerske zajednice na Kosovu nisu zakonski registrirane; one imaju problema s plaćanjem poreza, registracijom imovine i drugim dažbinama, i vlada to treba razriješiti. Ona također mora reagirati na zahtjeve vjerskih zajednica. U izvještaju State Departamenta ukazuje se na nekoliko pitanja koja se trebaju rješavati," kaže Berisha.
Arber Fetiu, istraživač u Međunarodnom centru za religiju i diplomatiju iz Vašingtona, kaže da vlade Kosova, Albanije i susjednim zemalja trebaju usvojiti tolerantne politike prema islamskoj zajednici, kao i prema drugim zajednicama.
"Ako zemlje gdje žive muslimani Albanci vrše diskriminacijske politike prema njima, uništavajući princip [državne] neutralnosti prema religijama, to će neophodno dovesti do frustriranosti kod potlačenih, a takva pojava bila bi evidentna u svakoj etničkoj ili vjerskoj zajednici gdje su oni podređeni dominantnim strukturama," izjavio je Fetiu.
On dodaje da oni koji učestvuju u radikalnom diskursu na Kosovu ne uživaju podršku šire zajednice.
Seb Bytyçi, izvršni direktor prištinskog Instituta za balkansku politiku, izjavio je da je radikalni islam ideologija koja može pronaći mjesto bilo gdje u svijetu, ali tvrdi da zabrinutost za dobrobit ljudi spriječava ekstremističke ideologije.
"Najbolji način da se spriječi rast ekstremističkih ideologija je da se poboljša životni standard, te da se uvede mreža socijalne sigurnosti koja ne ostavlja prostora ljudima sa zadnjim motivima za širenje korijena ... Političari i intelektualci trebali bi uraditi mnogo više na promoviranju vrijednosti liberalnog društva, uključujući tu i artikulaciju matične konzervativne ideologije," kaže Bytyçi.
On je istaknuo da je zajednica kosovskih selefija mala i da poštuje uglavnom sunitski islam.
"Zato što je mala selefijska zajednica glasnija, to ne znači da je ona narasla -- ona je još uvijek majušna. Dok je društvo odbacilo nove forme islama i zadržalo svoj sekularni stav, sad su neki političari spremniji da se koriste navođenjem vjere kako bi potkrpili svoju legitimnost i pokrili nedostatke," pojašnjava Bytyçi.
Prema riječima Kastriota Krasniqija, istraživača u prištinskom Centru za istraživanje i rješavanje sukoba, Kosovo nije meta islamskog terorizma.
"Možda ima pojedinaca koji gravitiraju ka organizacijama povezanim za terorizam, ali oni su na minimalnom nivou i ne predstavljaju prijetnju po Kosovo niti region. Zapadni Balkan nije meta, jer zemlje nemaju stabilne ekonomije, a težina međunarodne politike je ograničena. Ja smatram da su desničarski ekstremizam i nacionalizam najveće prijetnje, prije nego radikalni islam," izjavio je Krasniqi.
/SETimes/
