Ramazansko vrijeme je doista posebno vrijeme, jer u njemu i san postača je ibadet, a njegova šutnja je tespih. Ramazan je vrijeme, a post je način da oko bolje vidi znakove, da srce više osjeti darove, i da jezik više spominje Allaha kao lijek za dušu.
Prema takvimu Islamske zajednice Kosova, u četvrtak navečer 23. aprila, s akšamskim ezanom, ulazimo u mjesec ramazan, a prvi sehur i prvi dan posta ove 1441. hidžretske, 2020. godine, je u petak, 24. aprila.
Ramazan ove godine ima 30 dana, i završava se u subotu 23. maja, kada nastupa Ramazanski bajram. Postači na Kosovu će prvi dan zapostiti u petak, u 3 sahata i 50 minuta, a iftariće u 19 sati i 35 minuta.
Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.
Evo nas pred vratima mjeseca ramazana, blagoslovljenog mjeseca, mjeseca koji nam nudi posebne privilegije. Ovo je jedini mjesec na čija vrata smo pozvani ući i biti gosti Uzvišenog Stvoritelja. Ovo je mjesec koji nam nudi duhovnu priliku da se, prije svega, oslobodimo vezanosti za ovosvjetske stvari. Uzvišeni želi da mi budemo Njegovi gosti i da nas počasti takvom vrstom gozbe koja se ne nudi nigdje osim pod Njegovim okriljem.
Bez obzira na sve teškoće i kušnje s radošću i nadom u bolje dane dočekujemo mjesec ramazan. Nadamo se da će svjetlost ovog mubarek mjeseca, ibadeti posta, namaza, učenja Kur’ana, sadekatul fitra i zekata donijeti novo ozračje i radost u naša srca i naše domove. Biće to jedinstveno iskustvo ramazana u posve specifičnim okolnostima. Neka su nam uvijek na umu riječi Gospodara: “Zaista uz teškoću ide olakšanje, uz teškoću dolazi olakšanje.”
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, kad bi nastupio mjesec ramazan, volio reći: Došao vam je ramazan, mjesec blagoslovljeni. Allah vam je propisao da ga postite. U njemu se otvaraju vrata dženneta, a zatvaraju vrata džehennema i u njemu su šejtani svezani. U njemu je noć Kadr bolja od hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. Ko u toj noći ostane uskraćen njezinog dobra, ostao je zauvijek uskraćen.
Post nije običaj već od Allaha propisani ibadet kojeg je dužan ispuniti punodoban, pametan i zdrav musliman i muslimanka ako nema opravdanog razloga kao što je hajz ili nifas. O obaveznosti posta u ramazanu ustanovljen je i koncenzus islamskog ummeta - idžma, kao i to da je post u ramazanu jedan od pet temelja vjere čija je obaveznost postala toliko poznata da je niko ne može poreći, a onaj ko bi to učinio smatra se otpadnikom vjere.
To da je post farz u mjesecu ramazanu pokazuje nam kur'anski ajet u kojem se kaže: "Pa onaj ko od vas doživi mjesec ramazan, neka ga posti."
Allah Uzvišeni je vezano za post objavio: "O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni." (El-Bekara, 183.)
Kao što se vidi iz navedenih riječi Gospodara svih svjetova post je starodrevna vjerska dužnost, dio univerzalne tradicije ljudskog roda. Svi Božiji poslanici su postili, postili su i svi muslimani u povijesti, dakle ljudi koji su bili iskreno predani Bogu. Allahov Poslanik Muhammed, a.s., spominjao je i pohvalio post Vjerovjesnika Davuda, a.s.
U Engleskoj enciklopediji se navodi da se ne može naći nijedan religiozni sistem koji ne poznaje instituciju posta. U semitskim vjerama, kod jevreja i kršćana, post predstavlja dio ponosa. Pobožni jevreji poste svaki ponedjeljak i četvrtak, vjeruju da je Musa, a. s., došao na Sinaj u ponedjeljak, a vratio se u četvrtak. I islam prihvata post u tim danima kao dobrovoljno djelo.
Musa, a. s., je morao napuniti trideset noći na Sinaju, a zatim ih je Bog Uzvišeni dopunio sa još deset noći, i tek tada dolazi čas susreta s Gospodarom svjetova. Jedna predaja kaže da je nakon trideset noći Musa, a. s., ogulio jedno drvo i njegovim likom istrljao zube. To je bio znak da fizička snaga ili bolje kazano strast još vlada nad njim, pa je Uzvišeni Bog dopunio još deset noći kako bi strast potpuno oslabila.
Zatim, u 185. ajetu iste sure, Allah kaže: "U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede."
Također, Buhari prenosi od ibni Abbasa, koji je rekao: Allahov Poslanik je bio najbolji čovjek uopće, a u ramazanu je bio posebno dobar, naročito onda kada bi ga obilazio Džibril, a obilazio ga je svake noći da bi sa njim učio Kur'an.
U predanju hadisi - kudsije, koje nam prenosi Ebu Hurejre, navodi se da je Poslanik, a.s., rekao: "Allah Uzvišeni kazao je: Za svako dobro djelo sina Ademova propisana je nagrada, osim za post. Post pripada Meni i Ja određujem veličinu njegove nagrade. Post je pouzdan štit, pa kada neko od vas posti neka ne vrijeđa, ružno govori ili se neumjesno ponaša. Ako ga neko jezikom uvrijedi ili se neprijateljski ponese prema njemu, neka ga upozori riječima: Ja danas postim! Ja danas postim! Tako mi Onoga u čijoj Ruci je moj život, doista će zadah postača na Sudnjem danu biti mirisniji kod Allaha od mirisa miska. Postač ima dvije radosti: radost kada isposti pa iftari i radost zbog izvršenog posta pri susretu sa svojim Gospodarom."
Sehl ibn Sa'd r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: "Jedna džennetska kapija nazvana je Er-Rejjan, kroz nju će u Džennet ulaziti samo postači i niko drugi osim njih. Oni će biti prozivani: Gdje su postači?, pa će ustajati i ulaziti u Džennet kroz tu kapiju, koja je zabranjena drugima. I kada postači uđu u Džennet, kapija će biti zatvorena i niko poslije toga neće proći kroz nju."
Stvarna svrha posta jeste da stalno na umu imamo Allaha, dž. š. Post, dakle oplemenjuje i unapređuje duhovnu i etičku svijest kod muslimana. On usmjerava Allahova roba pomažući mu da na najbolji način uskladi svoje življenje s voljom Allahovom, zakonima i načelima Knjige Njegove. Tako je post, u stvari, obaveza čovjeka u svrhu njegova vlastitog uzdizanja, socijalne jednakosti ljudi i kulturne kohezije svih muslimana. On nastoji oplemeniti strasti kod čovjeka i naučiti ga da najbolji način vlada sam sobom.
Ramazansko vrijeme je doista posebno vrijeme, jer u njemu i san postača je ibadet, a njegova šutnja je tespih. Ramazan je vrijeme, a post je način da oko bolje vidi znakove, da srce više osjeti darove, i da jezik više spominje Allaha kao lijek za dušu.
Zato iskoristimo ovo dragocjeno ramazansko vrijeme na najbolji način, i postite onako kako je postio Allahov Miljenik i njegovi ashabi, kao i naši djedovi i očevi. Otvorite svoju dušu i pogledajte u kakvom je stanju. Kao što vidimo ramazan je mjesec pokornosti i dobročinstva, mjesec vjere i oprosta.
Ramazan je, dakle, prilika da shvatimo poruku od ibni Umera koji kaže: Čovjek neće dostići pravu pobožnost, sve dok ne razmrsi ono što je zapelo u duši, da se vidi koliko je spremna da se otvori prema dobru, a zatvori prema zlu.
Uživajmo u nimetima ramazana i u dobrotama posta, jer Allah želi da vam olakša, a ne da vam oteža vaš izbor. Allaha veličajte zato što vam je ukazao na Pravi put i zahvalni budite.
Na kraju znajmo da Allah spušta svoju posebnu milost u ovom mjesecu zato je tražimo putem posta, putem namaza, učenja Kur’ana, iftara i sehura, putem sadake, davanjem zekata i ostalim dobrim djelima.
Molim Allaha, dž.š., da nam svima olakša, da otkloni od nas nevolju koja nas je zadesila, da nam naše grijehe pobriše i oprosti u ramazanu. Gospodaru, i budi nam milostiv u svakom danju i u svakoj noći. Gospodaru, osnaži nas da ispostimo ovaj ramazan, onako kako si ti zadovoljan i onako kako ćemo uvećati svoj takvaluk. Gospodaru, pouči nas da u postu nađemo mir u duši i slobodu tijela. Amin!
