Solidarnost je sveobuhvatna osobina koja u sebi sadrži niz plemenitih značenja kao što je međusobno potpomaganje, udruživanje, povezivanje itd. Manifestuje se kroz pružanje pomoći, zaštite, potpore, saosjećanja i biva zastupljena u materijalnom i moralnom aspektu ljudskog života.
Jedan od načina spoznaje važnosti nekog djela jeste upoznavanje sa zastupljenosti govora o tom djelu u Kur’anu časnom. Kada analiziramo pitanje udjeljivanja, vidjet ćemo da je to jedna od najzastupljenijih tema Kur’ana, tako da samo u suri El-Bekare nalazimo da Uzvišeni Allah u 20 uzastopnih ajeta, od 261. do 281., govori o udjeljivanju, načinu udjeljivanja i odnosu prema onome kome udjeljujemo, o pogubnosti kamate, važnosti zekata i o odnosu prema onima koji nam duguju.
U hadisu koji prenosi Aiša, r.a., a bilježe dvojica imama El-Buhari i Muslim, opisan je Poslanikov, s.a.v.s., karakter prije objave. Kada je, vrativši se iz osame brda Nur, iz pećine Hira, poslije svog prvog susreta sa Džibrilom, a.s., izrekao svojoj supruzi Hadidži, r.a., svoje strahovanje zbog svog novog iskustva, odgovorila mu je: ”Ne, ne, tako mi Allaha, Allah te nikada neće osramotiti. Ti si čovjek koji posjećuje rodbinu, pazi sirotinju, nadoknadi izgubljeno, ugosti gosta, i uvijek pomaže i ustrajava na istini.”
Poslanik, s.a.v.s., je pojasnio međusobni odnos između muslimana riječima koje zrače moralnom solidarnošću: „Primjer vjernika u međusobnoj pažnji, milosrđu i saosjećanju je primjer jednog tijela. Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi odazovu mu se i pridruže u bolu sa nesanicom i temperaturom.“ (Muttefekun 'alejhi)
I rekao je, s.a.v.s.: „Ko otkloni vjerniku jednu od njegovih dunjalučkih nevolja, Allah će otkloniti jednu od njegovih nedaća na Sudnjem Danu. Ko olakša svome dužniku (time što će mu odgoditi rok ili mu posve oprostiti), Allah će njemu olakšati i na dunjaluku i na Ahiretu. Ko pokrije (nevaljalštine) jednog muslimana, Allah će njega pokriti na ovom i na budućem svijetu. Allah je u pomoći Svome robu, sve dok je on u pomoći svome bratu.“ (Muslim)
U nedjelju, dan prije smrti, Allahov Poslanik, s.a.v.s., oslobodio je sve sluge, podijelio je sedam zlatnika koje je imao kod sebe i poklonio je oružje muslimanima. Čak je ranije oporučio da se imetak poslanika ne nasljeđuje, već se dijeli kao sadaka, a pravo naslijeđe Poslanika je znanje.
Današnji muslimani, koji su i vremenski i geografski udaljeni od našeg Poslanika, s.a.v.s., ipak bivaju nadahnuti i poučeni primjerima koje smo spomenuli i na taj način dobijamo stimulaciju da udjeljujemo na Allahovom putu. Zamislite sada kako su oni koji su živjeli u tom vremenu i na tom prostoru i koji su daleko bolje poznavali način življenja i udjeljivanja Allahovog Poslanika, s.a.v.s., bili odgojeni i naučeni da udjeljuju.
Iščitavajući životopis Ebu Bekra es-Siddika, r.a., vidimo da je udjeljivao onda kada niko drugi to nije bio u mogućnosti, tako da je među prvacima u ummetu koji je udjeljivao na Allahovom putu. Kada su mušrici Mekke koristili nezavidan položaj muslimana i svoju nadmoć nad njima, ponižavali su i mučili one koji su bili najslabiji. U tom periodu Ebu Bekr, r.a., otkupio je i oslobodio nekoliko muslimana koji su imali status robova poput: Bilala b. Rebbaha, Etiopljanina, kasnijeg mujezina Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zatim Amira b. Fuhejra, Zejnebu bint Ubejs, Hind i njenu kćerku. Povodom ovog događaja Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ”Ničiji imetak nije mi koristio kao imetak Ebu Bekra.”
U predaji o Ebu Bekrovom, r.a., udjeljivanju cijelog imetka navodi se da je Omer, r.a., tom prilikom udijelio pola svog imetka. Tokom svoje vladavine organizirao je obnavljanje i proširenje El-Mesdžidul-harama u Mekki kao i obnavljanje Poslanikovog mesdžida u Medini.
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda da je Osman, r.a., dva puta preduhitrio ostale muslimane djelima za čijeg počinioca je Poslanik, s.a.v.s., obećao Džennet: od židova koji se zvao Rumeh kupio je bunar za dvadeset hiljada srebrenjaka, za potrebe muslimana, i donio je Poslaniku, s.a.v.s., hiljadu zlatnika, devetsto pedeset deva i pedeset konja radi opremanja vojske ”Džejšul-‘usre”, a riječ je o pripremi za oslobađanje Tebuka, na šta je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Osmanu od danas neće ništa nauditi, ma šta uradio.“ (Bilježi Et-Tirmizi)
Alija, r.a., podijelio bi većinu svoga imetka, a onda bi se zaputio na pijacu da proda svoju sablju i kupi potrepštine za kuću. Nakon toga bi rekao: ”Kada bih imao vrijednosti koliko jedna košulja, ne bih prodavao sablju.” (Bilježi En-Nu’ajm)
Na kraju, iz navedenog možemo izvući nekoliko zaključaka:
1. Za sadaku ne važe ovodunjalučki rezoni
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Sadakom se ne umanjuje imetak…“ (Bilježi Muslim), naprotiv, sadakom se povećava imetak.
2. Udjeljivanjem sadake pomažemo samima sebi
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Allah pomaže Svome robu sve dok on pomaže svome bratu.” (Bilježi Muslim)
3. Ne omalovažavati ništa od onoga što udjeljujemo
Od Adija b. Hatima se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Bojte se džehennemske vatre pa makar sa pola datule, a ako je ne nađete, onda sa lijepom riječju.” (Bilježe El-Buhari, Muslim i drugi)
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Lijepa riječ je sadaka.” (Bilježi Ahmed)
Od Džunduba b. Abdullaha, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Tvoj osmijeh upućen bratu je sadaka.” (Bilježe Et-Tirmizi, El-Buhari, El-Bejheki, Ibn Hibban i drugi).
Uzvišeni Allah je rekao: ”Onaj ko bude uradio koliko trud dobra – vidjet će ga.” (Ez-Zelzele, 7.)
4. Ne udjeljuje se osim ono što bismo i sami prihvatili
Rekao je Uzvišeni Allah: ”O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje stječete i od onoga što vam Mi iz zemlje dajemo, ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili – kada ni vi sami ne biste to primili, osim zatvorenih očiju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan.” (El-Bekare, 267.)
Molim Allaha, dž.š., da nas učvrsti na putu islama, da nas ne iskuša sa onim što ne možemo podnijeti, da nas učini od onih koji istinski vole Poslanika, s.a.v.s., i slijede njegov Sunet, da našu djecu učini radostima naših očiju i srca i prvacima ummeta, da se smiluje našim roditeljima i našim dobrim precima, da nam bude milostiv na Sudnjem danu, oprosti nam grijehe, sakrije sramote i ukabuli dobra djela i da nas u džennetu počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!
