Od 1. aprila u Njemačkoj na snagu stupa novi zakon o privremenom radu preko agencija, takozvani Zeitarbeitenfirmen.
Prema tom zakonu, radnici više neće moći da rade privremeno duže od 10 mjeseci, a poslije devet mjeseci rada moraju da zarađuju sličnu platu kakvu imaju i radnici preduzeća, fabrike ili kompanije u kojoj rade, koji rade na sličnim poslovima.
Novi zakon predviđa i da privremeni radnici više neće moći biti zaposleni tijekom štrajka, javlja Focus.
Upravo putem ovakvih preduzeća u Njemačkoj radi mnogo Hrvata i drugih radnika iz regiona. Oni su pritom radnici agencije, a ne firme u kojoj obavljaju radne zadatke.
Stjepan Bingula, koji već više od trideset godina živi u Minhenu i dobro je upoznat sa tržištem rada, vjeruje da donošenje novog zakona neće mnogo toga promjeniti.
"Jednostavno će agencije čovjeka kog su iznajmili poslije devet mjeseci skloniti od tog poslodavca i poslati ga kod nekog drugog, i tako sve počinje ispočetka. Ista je stvar i s ovih 18 mjeseci, povuku radnika i pošalju ga u drugu firmu", smatra Bingula.
Prema nezvaničnim informacijama preko Zeitarbeitenfirmen u Njemačkoj radi oko milion ljudi, što je otprilike tri posto svih zaposlenih u toj zemlji.
Novi zakon predviđa i da privremeni radnici više neće moći biti zaposleni tijekom štrajka, javlja Focus.
Upravo putem ovakvih preduzeća u Njemačkoj radi mnogo Hrvata i drugih radnika iz regiona. Oni su pritom radnici agencije, a ne firme u kojoj obavljaju radne zadatke.
Stjepan Bingula, koji već više od trideset godina živi u Minhenu i dobro je upoznat sa tržištem rada, vjeruje da donošenje novog zakona neće mnogo toga promjeniti.
"Jednostavno će agencije čovjeka kog su iznajmili poslije devet mjeseci skloniti od tog poslodavca i poslati ga kod nekog drugog, i tako sve počinje ispočetka. Ista je stvar i s ovih 18 mjeseci, povuku radnika i pošalju ga u drugu firmu", smatra Bingula.
Prema nezvaničnim informacijama preko Zeitarbeitenfirmen u Njemačkoj radi oko milion ljudi, što je otprilike tri posto svih zaposlenih u toj zemlji.
