Marine Le Pen mogla bi ipak pobijediti na predstojećim predsjedničkim izborima u Francuskoj.
To predviđa Serge Galam, francuski naučnik i ljekar koji je predvidio pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, prenosi portal Politico.
Iako sva istraživanja javnog mnijenja daju prednost ili Emmanuelu Macronu ili Francoisu Fillonu koji bi mogli pobijediti i doći na čelo Francuske u drugom krugu, Galam ne dijeli to mišljenje.
- Sva istraživanja javnog mnijenja ne uzimaju u obzir apstinenciju birača. U ovoj kampanji koja je prljava i prepuna skandala, broj onih koji uopće neće glasati raste. On bi mogao imati odlučujuću ulogu – tvrdi Galam. Dodaje i da „ništa još nije gotovo, ali je pobjeda Le Pen, po meni, sve izglednija“.
- Biračko tijelo Le Pen je najdiscipliniranije. Očekujem da će 90 posto onih koji kažu da će glasati za nju, to i uraditi. Kod druga dva kandidata vjerujem da će imati podršku do 70 posto onih koji kažu da ih podržavaju.
U prvom krugu Le Pen će osvojiti sigurno najviše glasova. A onda će se u drugom krugu njeno biračko tijelo dodatno mobilizirati, dok će protivnici računati na to da imaju stratešku prednost u masi. Ali zaboravljaju da je sasvim moguće da oni koji su podržali kandidata koji je u prvom krugu bio treći ili četvrti imaju manje motiva da ponovo idu na birališta – kaže Galam.
Potkrepljuje svoje projekcije i činjenicom da se između glasača Macrona i Fillona, zbog prljave kampanje, razvio animozitet koji u konačnici može dovesti do trujumfa Le Pen.
Marine Le Pen (48) je na predsjedničkim izborima 2012. završila treća s 17, 90 posto glasova. Nakon toga se u oštroj svađi s rođenim ocem izborila za poziciju predsjednice ultradesničarske Nacionalne fronte. Zagovara izlazak Francuske iz EU, vraćanje franka umjesto eura i najoštriju politiku prema migrantima i muslimanskom stanovništvu. Nedavno je saslušana zbog optužbi za zloupotrebu sredstava EU. Prije nekoliko dana imala je zvanični prijem kod predsjednika Rusije, Vladimira Putina, što je izazvalo novu buru reakcija i kontraverzi kako u Francuskoj, tako i na Zapadu.
Emmanuel Macron (39) donedavni je član francuske vlade. Nakon što je proveo cijeli niz ekonomskih reformi, ovaj ministar privrede dao je ostavku i formirao vlastiti politički pokret. Iznimno je popularan, posebno među mlađim Francuzima i favorit je predsjedničke utrke. Umjesto napuštanja, on zagovara još čvršću EU s jakom ulogom Francuske u njoj. Iako ga analitičari svrstavaju u ljevicu, on sam ističe da nije ni lijevo ni desno.
Desno, međutim, jeste Francois Fillon (63). Njegov plan o uvođenju radne sedmice od 35 sati i otpuštanju čak 500.000 državnih službenika, te modernizaciji francuske ekonomije u drugom je planu. Birače i javnost više zanima skandal koji potresa njegovu porodicu poznat i kao "Penelopegate". Nakon što je jedan satirični list objavio da je u svom kabinetu od 1998. do 2002., te na šest mjeseci 2012. godine radila njegoa supruga Penelope, on se našao pod sudskom istragom.
Iako sva istraživanja javnog mnijenja daju prednost ili Emmanuelu Macronu ili Francoisu Fillonu koji bi mogli pobijediti i doći na čelo Francuske u drugom krugu, Galam ne dijeli to mišljenje.
- Sva istraživanja javnog mnijenja ne uzimaju u obzir apstinenciju birača. U ovoj kampanji koja je prljava i prepuna skandala, broj onih koji uopće neće glasati raste. On bi mogao imati odlučujuću ulogu – tvrdi Galam. Dodaje i da „ništa još nije gotovo, ali je pobjeda Le Pen, po meni, sve izglednija“.
Argumentira to i analizom potencijalnih birača sva tri najjača kandidata.A French scientist who predicted Donald Trump’s victory says turnout rates make Le Pen's election "very likely." https://t.co/ZbonZUpArg
— POLITICO Europe (@POLITICOEurope) March 30, 2017
- Biračko tijelo Le Pen je najdiscipliniranije. Očekujem da će 90 posto onih koji kažu da će glasati za nju, to i uraditi. Kod druga dva kandidata vjerujem da će imati podršku do 70 posto onih koji kažu da ih podržavaju.
U prvom krugu Le Pen će osvojiti sigurno najviše glasova. A onda će se u drugom krugu njeno biračko tijelo dodatno mobilizirati, dok će protivnici računati na to da imaju stratešku prednost u masi. Ali zaboravljaju da je sasvim moguće da oni koji su podržali kandidata koji je u prvom krugu bio treći ili četvrti imaju manje motiva da ponovo idu na birališta – kaže Galam.
Potkrepljuje svoje projekcije i činjenicom da se između glasača Macrona i Fillona, zbog prljave kampanje, razvio animozitet koji u konačnici može dovesti do trujumfa Le Pen.
Marine Le Pen (48) je na predsjedničkim izborima 2012. završila treća s 17, 90 posto glasova. Nakon toga se u oštroj svađi s rođenim ocem izborila za poziciju predsjednice ultradesničarske Nacionalne fronte. Zagovara izlazak Francuske iz EU, vraćanje franka umjesto eura i najoštriju politiku prema migrantima i muslimanskom stanovništvu. Nedavno je saslušana zbog optužbi za zloupotrebu sredstava EU. Prije nekoliko dana imala je zvanični prijem kod predsjednika Rusije, Vladimira Putina, što je izazvalo novu buru reakcija i kontraverzi kako u Francuskoj, tako i na Zapadu.
Emmanuel Macron (39) donedavni je član francuske vlade. Nakon što je proveo cijeli niz ekonomskih reformi, ovaj ministar privrede dao je ostavku i formirao vlastiti politički pokret. Iznimno je popularan, posebno među mlađim Francuzima i favorit je predsjedničke utrke. Umjesto napuštanja, on zagovara još čvršću EU s jakom ulogom Francuske u njoj. Iako ga analitičari svrstavaju u ljevicu, on sam ističe da nije ni lijevo ni desno.
Desno, međutim, jeste Francois Fillon (63). Njegov plan o uvođenju radne sedmice od 35 sati i otpuštanju čak 500.000 državnih službenika, te modernizaciji francuske ekonomije u drugom je planu. Birače i javnost više zanima skandal koji potresa njegovu porodicu poznat i kao "Penelopegate". Nakon što je jedan satirični list objavio da je u svom kabinetu od 1998. do 2002., te na šest mjeseci 2012. godine radila njegoa supruga Penelope, on se našao pod sudskom istragom.
