Prema indeksu medijskih sloboda za 2013., Slovenija je na 39. mjestu, Srbija na 74., Crna Gora na 78., Hrvatska na 83., Kosovo na 98., BiH na 103. i Makedonija na 122. mjestu.
U danas objavljenom izvještaju organizacije Freedom House o slobodi medija našlo se 197 zemalja.
Srbija se nalazi na 74. mjestu, što znači da je djelimično medijski slobodna, ocijenjeno je u izvještaju za 2013. godinu, u kojem se ističe da su slobode medija u svijetu pale na najniži nivo od 1996.
Među državama regije, ispred Srbije je na toj listi samo Slovenija, koja je na 39. mjestu. Crna Gora je na 78., Hrvatska na 83., Kosovo na 98., Bosna i Hercegovina na 103. i Makedonija na 122. poziciji.
U vrhu rang liste po slobodi medija su Švedska, Norveška, Holandija i Finska, u stopu ih prate Belgija, Švicarska i Luksemburg, dok je na samom dnu Sjeverna Koreja, iza Turkmenistana, Uzbekistana i Eritreje.
Opadanje slobode medija u svijetu djelimično je rezultat značajnog nazadovanja u nekoliko država Bliskog istoka, uključujući Egipat, Libiju i Jordan, kao i zapaženog pada u Turskoj, Ukrajini i mnogim zemljama na istoku Afrike, ali i pogoršanog i relativno otvorenog medijskog okruženja u Sjedinjenim Američkim Državama, objašnjava se u izvještaju.
Tendencija nazadovanja
Uz konstataciju da tek svaka sedma osoba živi u zemlji sa "slobodnom" štampom, Freedom House navodi da su, uprkos pozitivnom razvoju događaja na tom planu u izvjesnom broju zemalja, prije svega u supsaharskoj Africi, u svim drugim regijama zabilježene dominantne tendencije nazadovanja.
To znači, navodi se u izvještaju, da samo 14 posto svjetskog stanovništva živi u zemljama u kojima je izvještavanje o političkim događajima adekvatno, sigurnost novinara zagarantirana, miješanje države u medijska pitanja minimalno, a štampa nije podvrgnuta bilo kakvim neprimjerenim pravnim ili ekonomskim pritiscima.
Kriteriji na osnovu kojih ova organizacija rangira zemlje po stepenu slobode medija sa poenima od nula (najslobodnije) do 100 (najmanje slobodne) su pravno, političko i ekonomsko okruženje.
U najnovijem izdanju godišnjeg izvještaja, koji Freedom House objavljuje od 1980. godine, zaključuje se da je prošlogodišnji pad slobode medija u svijetu uzrokovan pokušajima vlada, naročito u autoritarnim državama ili polariziranim političkim okruženjima, da kontroliraju sadržinu vijesti, kao i ograničenjima za strane izvještače ili za objavljivanje vijesti i korištenje društvenih mreža.
Pored toga, sloboda štampe u nekim zemljama ugrožena je utjecajem privatnih vlasnika, prije svega onih koji imaju bliske veze sa vladama ili vladajućim partijama, a koji mijenjaju uredničke stanove ili otpuštaju osoblje nakon što objave nezavisne vijesti.
Opadanje u Crnoj Gori
Ovi faktori su bili ključni za većinu zabilježenih padova slobodnog novinarstva u prošloj godini, kao i za prelazak sa djelimično slobodnog na neslobodan status u Libiji, Južnom Sudanu, Turskoj, Ukrajini i Zambiji.
Značajno opadanje je registrirano u Crnoj Gori, Centralnoafričkoj Republici, Egiptu, Grčkoj, Jordanu, Keniji, Mozambiku, Tanzaniji i Ugandi, navodi se u dokumentu.
Crna Gora je pala na rang listi po slobodi medija, jer je prošle godine imala 36, a ove 39 bodova, što je rezultat neprijateljske zvanične retorike u pogledu štampe i nekažnjivosti za napade na novinare, konstatira Freedom House.
Pored toga, svjetske sile kao što su Kina i Rusija nastavile su strogo kontrolirati osnovne štampane i elektronske medije, pokušavajući istovremeno da kontroliraju i nezavisnije stavove izražene bilo u sferi blogova, ili stranih novinskih izvora.
Čak ni otvorenija medijska okruženja nisu imuna na pritiske na slobodu štampe, navodi američka nevladina organizacija, uz zaključak da je prošle godine zabilježen najveći pad slobode medija u protekloj deceniji u SAD-u, uslijed pokušaja Vlade da kontrolira informiranje o pitanjima nacionalne sigurnosti.
