U kontraverznoj knjizi "Opet on", njemački novinar Timur Vermes tvrdi kako je odbio da prikaže Hitlera kao monstruma sa ciljem da natjera čitaoca da razmisli zašto je toliko "običnih Njemaca" pomagalo Hitleru i da li bi i čitalac sam to učinio da se zatekao u vihoru rata...
Jetka satira “Opet on†njemačkog novinara Timura Vermesa (47), koja prati Adolfa Hitlera koji se iznenada probudio 2011. u Berlinu i na svoj način analizira okruženje u kome se zatekao, zapalila je svijet!
Moćnom imaginacijom Vermes prikazuje nacističkog vođu u šetnji berlinskim ulicama… Ljudi ga uglavnom prepoznaju, ali su uvjereni da je riječ o komičaru koji izvodi svoju ulogu.
Nema rata, ni partije, ni Eve Braun. U Berlinu vlada mir, opsedaju ga hiljade stranaca, a glavnu riječ vodi Angela Merkel. Šezdeset i šest godina poslije svoje navodne smrti ovaj historijski lik zatekao se u novom milenijumu, i mimo svih očekivanja započinje novu karijeru – na televiziji.
No, prije svega šokiran je činjenicom da Berlin i dalje postoji. Naposletku, nije li on lično iz bunkera naredio da se sve sravni sa zemljom?
"Ne samo zgrade, već i vrata. I kvake na vratima. I šrafovi, ali ne samo oni dugački. Šrafove treba otšrafiti, a zatim nemilosrdno iskriviti. Vrata treba samleti tako da od njih ostane samo strugotina. A onda spaliti".
Firer (Führer), razumije se, ponovo drži duge govore, koji ovoga puta, međutim, izazivaju salve smijeha. Ređaju se gostovanja po televizijskim programima, a ubrzo postaje i YouTube zvijezda, takoreći – omiljen među mladima.
U pratnji kamera, Adolf stiže da posjeti i sjedište nemačke neonacističke stranke. Zgrožen je, međutim, onim što je zatekao, prije svega "nedovoljnim žarom i manjkom političke uvjerljivosti neonacista".
Riješen da ispravi to, obasipa stranačkog lidera psovkama i uvredama. I šta dobija? Pesnice u čelo i šut-kartu iz stranke.
Nakon što je prodata u više od 1,3 miliona primjeraka, ova po mnogo čemu neuobičajena knjiga postala je veliki hit u Njemačkoj, nadmašivši čak i majstora bestselera Dena Brauna i njegovu novu knjigu "Pakao". Kontroverzno izdanje je do sada prevedeno na 35 jezika.
Poseban kuriozitet predstavlja činjenica da je Vermes svoje dijelo napisao nepovezanim stilom kojim je Hitler svojevremeno pisao čuveni autobiografski manifest "Mein Kampf", knjigu koja je poput ostalih nacističkih simbola zabranjena u Njemačkoj.
U tekstu pod nazivom "Kako su se Njemci ponovo zaljubili u Hitlera" britanski "Daily Telegraf" piše kako je za tržište evropske unije određena cijena knjige od 19.33 eura, kako bi simbolično predstavila godinu HItlerovog dolaska na vlast.
A, kako Timurov junak razmišlja najbolje ilustruje njegov govor nakon što se probudio na pustoj poljani u Berlinu:
"Malo-pomalo, moje prisustvo ispred kioska počelo je da izaziva određene probleme. Moja ličnost je, posebno kod mlađih radnika, izazivala određenu veselost, pa čak i priznanje, izražavano kroz reči kao što su 'kul' i 'super'. Meni su one bile nerazumljive, ali je njihov izraz lica bio dovoljan da zaključim kako me ti mladi ljudi veoma poštuju. Svakako među 'najspornije' djelove Vermesove knjige spada Hitlerova opaska u kojoj poredi čovjeka koji koristi aparat za čišćenje lišća sa SS-ovcima koji slušaju naređenja: 'Šta da radimo sa svim tim Jevrejima? Ovo više nema smisla; isporučuju se brže nego što mi možemo da ih utovarimo u gasne komore!'", primjećuje on.
Trejler za knjigu "Opet on" pogledan je na YouTube više od 100.000 puta, a u najavi je i prenošenje knjige na veliko platno.
Vermes, inače novinar po profesiji, tvrdi kako je odbio da prikaže Hitlera kao monstruma sa ciljem da natera čitaoca da razmisli zašto je toliko "običnih Njemaca" pomagalo Hitleru i da li bi i čitalac sam to učinio da se zatekao u vihoru rata.
"Prvo smo pokušali da ga uopšte ne pominjemo, potom smo ga prikazivali kao monstruma. Onda smo počeli da zbijamo šale sa njim", objasnio je Vermes u intervjuu za "Stuttgarter Nachrichten" poentirajući suštinu djela o kojem se mjesecima priča.
Moćnom imaginacijom Vermes prikazuje nacističkog vođu u šetnji berlinskim ulicama… Ljudi ga uglavnom prepoznaju, ali su uvjereni da je riječ o komičaru koji izvodi svoju ulogu.
Nema rata, ni partije, ni Eve Braun. U Berlinu vlada mir, opsedaju ga hiljade stranaca, a glavnu riječ vodi Angela Merkel. Šezdeset i šest godina poslije svoje navodne smrti ovaj historijski lik zatekao se u novom milenijumu, i mimo svih očekivanja započinje novu karijeru – na televiziji.
No, prije svega šokiran je činjenicom da Berlin i dalje postoji. Naposletku, nije li on lično iz bunkera naredio da se sve sravni sa zemljom?
"Ne samo zgrade, već i vrata. I kvake na vratima. I šrafovi, ali ne samo oni dugački. Šrafove treba otšrafiti, a zatim nemilosrdno iskriviti. Vrata treba samleti tako da od njih ostane samo strugotina. A onda spaliti".
Firer (Führer), razumije se, ponovo drži duge govore, koji ovoga puta, međutim, izazivaju salve smijeha. Ređaju se gostovanja po televizijskim programima, a ubrzo postaje i YouTube zvijezda, takoreći – omiljen među mladima.
U pratnji kamera, Adolf stiže da posjeti i sjedište nemačke neonacističke stranke. Zgrožen je, međutim, onim što je zatekao, prije svega "nedovoljnim žarom i manjkom političke uvjerljivosti neonacista".
Riješen da ispravi to, obasipa stranačkog lidera psovkama i uvredama. I šta dobija? Pesnice u čelo i šut-kartu iz stranke.
Nakon što je prodata u više od 1,3 miliona primjeraka, ova po mnogo čemu neuobičajena knjiga postala je veliki hit u Njemačkoj, nadmašivši čak i majstora bestselera Dena Brauna i njegovu novu knjigu "Pakao". Kontroverzno izdanje je do sada prevedeno na 35 jezika.
Poseban kuriozitet predstavlja činjenica da je Vermes svoje dijelo napisao nepovezanim stilom kojim je Hitler svojevremeno pisao čuveni autobiografski manifest "Mein Kampf", knjigu koja je poput ostalih nacističkih simbola zabranjena u Njemačkoj.
U tekstu pod nazivom "Kako su se Njemci ponovo zaljubili u Hitlera" britanski "Daily Telegraf" piše kako je za tržište evropske unije određena cijena knjige od 19.33 eura, kako bi simbolično predstavila godinu HItlerovog dolaska na vlast.
A, kako Timurov junak razmišlja najbolje ilustruje njegov govor nakon što se probudio na pustoj poljani u Berlinu:
"Malo-pomalo, moje prisustvo ispred kioska počelo je da izaziva određene probleme. Moja ličnost je, posebno kod mlađih radnika, izazivala određenu veselost, pa čak i priznanje, izražavano kroz reči kao što su 'kul' i 'super'. Meni su one bile nerazumljive, ali je njihov izraz lica bio dovoljan da zaključim kako me ti mladi ljudi veoma poštuju. Svakako među 'najspornije' djelove Vermesove knjige spada Hitlerova opaska u kojoj poredi čovjeka koji koristi aparat za čišćenje lišća sa SS-ovcima koji slušaju naređenja: 'Šta da radimo sa svim tim Jevrejima? Ovo više nema smisla; isporučuju se brže nego što mi možemo da ih utovarimo u gasne komore!'", primjećuje on.
Trejler za knjigu "Opet on" pogledan je na YouTube više od 100.000 puta, a u najavi je i prenošenje knjige na veliko platno.
Vermes, inače novinar po profesiji, tvrdi kako je odbio da prikaže Hitlera kao monstruma sa ciljem da natera čitaoca da razmisli zašto je toliko "običnih Njemaca" pomagalo Hitleru i da li bi i čitalac sam to učinio da se zatekao u vihoru rata.
"Prvo smo pokušali da ga uopšte ne pominjemo, potom smo ga prikazivali kao monstruma. Onda smo počeli da zbijamo šale sa njim", objasnio je Vermes u intervjuu za "Stuttgarter Nachrichten" poentirajući suštinu djela o kojem se mjesecima priča.
