U Srbiji je nedavna Putinova izjava, uprošćeno rečeno, kad može Kosovo da se odcjepi od Srbije, zašto ne bi mogao Krim od Ukrajine, izazvalo različite reakcije. Od pokušaja da se to objasni omaškom, da je ruski predsjednik u brzini napravio pogrešnu analogiju, do otvorene kritike da je uporedio neuporedivo.
Iza takvih reakcija stoji bojazan da Rusija menja stav prema Kosovu: neće valjda Moskva sada priznati Kosovo? Sagovornici RSE u Beogradu, Prištini i Zagrebu, međutim, primećuju Putinovu neprincipijelnost "ne priznaje Kosovo, a poziva se na taj presedan" ali ne štede ni zapadne zemlje koje priznaju Kosovo ali ne podržavaju zahtjev za odcjepljenje ruske manjine na Krimu. Može li se porediti otcjepljenje Kosova od Srbije i moguće otcjepljenje Krima od Ukrajine?
Vatroslav Vekarić, član beogradskog Foruma za međunarodne odnose najprije je postavio pitanje koje sugeriše Putinovu neprincipijelnost u odnosu na Kosovo sa jedne i dijelova bivšeg Sovjetskog saveza sa druge strane: "A zbog čega onda ne priznaje Kosovo? U čemu je stvar?" On je pri tom dodao da je neprincipijelnost uočljiva i na strani SAD i drugih zapadnih država. A onda nastavlja da poredi Kosovo i Krim:"Prvo, sličnost je što Krim, kao autonomna jedinica u okviru Ukrajine, što je bilo Kosovo u okviru Srbije, ima većinsko stanovništvo koje je različito od stanovništva u matičnoj državi. To je zajedničko i Kosovu i Krimu. Na obje strane ta manjina u okviru države želi povećanu autonomiju, odnosno otcjepljenje, to je zajedničko."
Azem Vlasi, kosovski advokat, a nekadašnji visoki jugoslovenski funkcioner ne vidi nijednu sličnost već samo razlike između Kosova i Krima. Ustavni položaj Krima u okviru Sovjetskog saveza i Kosova u Jugoslaviji su savim različiti. Kosovo je bilo dio Srbije, ali i konstitutivni dio federacije, kaže najprije Vlasi.
"Takav ustavni položaj Kosova je narušen silom, represijom, zato se situacija zaoštravala i došlo je do intervencije 1999. pa se veliki rasplet dogodio na poznati način. Krim je druga priča, Krim nije bio federalna jedinica nego neka provincija, autonomija Ukrajine. Dakle, razlike su bitne i u pogledu historijske prošlosti, i momenta kada je i zbog čega nastala država Kosovo i šta se sad događa u Krimu."
Stara polemika o tome da li je ustavni položaj Kosova omogućavao da tadašnja pokrajina po istom principu kao republike, ostvari pravo na otcejpljenje, za trenutak je i povodom Krima sevnula, ali na relaciji Priština-Zagreb.
"Pozicija Kosova u Ustavu SFRJ iz 1974. godine bila je sigurno puno jača nego pozicija Krima kao jedne podautonomije u okviru SSSR, ali činjenica koja se tamo zaboravlja je da je po Ustavu iz 1974. godine Kosovo bilo ravnopravno, poput Vojvodine, sa svim republikama u svemu, osim u pravu na otcjepljenjeâ€, kaže profesor Žarko Puhovski.
Priznanje Kosova otvorilo je vrata za secesije širom svijeta, stav je Predraga Simića, profesora na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, i tako učinilo otcjepljenje Krima nespornim sa stanovišta primjene međunarodnog prava. A ruski predsjednik se nije sada prvi put pozvao na primjer Kosova, već i 2008. godine prilikom secesije Osetije i Abhazije od Gruzije.
"Ja sam još 2007. godine objavio u Londonu poglavlje u jednoj knjizi u kome sam najavljivao da će posle ovog presedana na Kosovu biti otvoren jedan široki front primjene tog načela širom svijeta. Očekivao sam da će se to dogoditi u postsovjetskom prostoru, Osetiji i Abhaziji prije svega. I čini mi se da ćemo imati još prilike da vidimo, ne samo na postjugoslovenskom i postsovjetskom prostoru, nego i drugde u svijetu da će to načelo, tako protumačeno kao u slučaju Kosova, postati presedan za sva druga potencijalna kosova na svijetu.â€
Slučaj Krima ukazuje na neprincipijelnost i Rusije koja ne priznaje Kosovo, a traži priznavanje prava Krima na otcjepljenje, ali i Zapada koji je podržao otcjepljenje Kosova, a nije spremno da prizna većinsku volju ruskog stanovništva na Krimu, kaže zagrebački profesor Žarko Puhovski.
"Putin je napravio strategijsku grešku, jer da su prije dvije godine priznali Kosovo, oni su se mogli ponašati principijelno i u ostacima Jugoslavije i u Gruziji i u Ukrajini: kad većina stanovništva na jednom teritoriju hoće samostalnost, mi to priznajemo, uz nastojanje da to bude bez rata ili sa što je manje moguće žrtava. S obzirom na to da nije priznao Kosovo, on se nalazi u jedno neugodnoj situaciji, kao i druga strana, SAD i tzv. zapadni saveznici, koji bi htjeli priznati Kosovo a ne bi htjeli priznati Abhaziju ili Krim.
Da ne bude nikakvih nesporazuma, postoje velike razlike između tih područja, i teritorijalne i populacijske i ustavnopravne, ali postoji razina u kojoj se tu radi o sličnom problemu i ona pokazuje da obje strane, i Zapad i Istok (da upotrebim hladnoratovski rečnik) vode jednako neprincipijelnu politiku", kaže Puhovski.
