Ministarstvo za infrastrukturu je objavilo da je na tenderu izabran jedan grčki konzorcijum za izgradnju džamije, nakon što je propalo pet prethodnih pokušaja da se nađe biznis grupa koja će voditi projekat.
Atina je jedna od nekoliko evropskih prestonica u kojoj ne postoji džamija. Uprkos brojnim obećanjima, više grčkih vlada nije obezbjedilo izgradnju džamije u Atini.
Za njenu izgradnju obezbjeđen je budžet od 946.000 eura i prostiraće se na 600 kvadratnih metara, na zemljištu koje je nekada koristila vojska i neće imati minaret. Projekat će biti završen u roku od šest mjeseci nakon potpisivanja ugovora, saopštilo je ministarstvo.
Da će u Atini biti izgrađena džamija, objavljeno je prvi put 2000. godine, uoči Olimpijskih igara u Moskvi 2004. Toj ideji se dugo protivila moćna grčka Pravoslavna crkva.
Iako će to biti prva zvanična džamija u Atini, u grčkoj prestonici se, zahvaljujući povećanju broja iz zemalja kao što je recimo Pakistan, pojavilo nekoliko nezvaničnih mjesta gdje su na molitvu dolazili muslimani.
Grčki parlament je 8. septembra ove godine većinom glasova - 198 od ukupno 300 poslanika - usvojio odluku da se podigne islamska bogomolja koju pripadnici te vjere traže već godinama.
U Grčkoj živi oko 500.000 muslimana, uključujući i zajednicu od najmanje 100.000 Grka turskog porijekla, koji žive na sjeveroistoku zemlje, u Trakiji, i oni tamo imaju svoje bogomolje.
Odluku o izgradnji džamije podržale su sve vodeće stranke desnice i ljevice. Protiv je bila mala populistička partija LAOS čiji lider Jorgos Karaceferis je ocijenio da je to "igranje vatrom " i da će nova džamija u Atini biti "fabrika terorizma".
Grčka je skoro četiri vijeka bila pod vladavinom Otomanske imperije, ali su sve džamije i druga islamska obilježja uklonjena iz Atine poslije oslobađanja zemlje u 19. vijeku. U Grčkoj, koja ima više od deset miliona stanovnika, 95 odsto su pravoslavci.
Za njenu izgradnju obezbjeđen je budžet od 946.000 eura i prostiraće se na 600 kvadratnih metara, na zemljištu koje je nekada koristila vojska i neće imati minaret. Projekat će biti završen u roku od šest mjeseci nakon potpisivanja ugovora, saopštilo je ministarstvo.
Da će u Atini biti izgrađena džamija, objavljeno je prvi put 2000. godine, uoči Olimpijskih igara u Moskvi 2004. Toj ideji se dugo protivila moćna grčka Pravoslavna crkva.
Iako će to biti prva zvanična džamija u Atini, u grčkoj prestonici se, zahvaljujući povećanju broja iz zemalja kao što je recimo Pakistan, pojavilo nekoliko nezvaničnih mjesta gdje su na molitvu dolazili muslimani.
Grčki parlament je 8. septembra ove godine većinom glasova - 198 od ukupno 300 poslanika - usvojio odluku da se podigne islamska bogomolja koju pripadnici te vjere traže već godinama.
U Grčkoj živi oko 500.000 muslimana, uključujući i zajednicu od najmanje 100.000 Grka turskog porijekla, koji žive na sjeveroistoku zemlje, u Trakiji, i oni tamo imaju svoje bogomolje.
Odluku o izgradnji džamije podržale su sve vodeće stranke desnice i ljevice. Protiv je bila mala populistička partija LAOS čiji lider Jorgos Karaceferis je ocijenio da je to "igranje vatrom " i da će nova džamija u Atini biti "fabrika terorizma".
Grčka je skoro četiri vijeka bila pod vladavinom Otomanske imperije, ali su sve džamije i druga islamska obilježja uklonjena iz Atine poslije oslobađanja zemlje u 19. vijeku. U Grčkoj, koja ima više od deset miliona stanovnika, 95 odsto su pravoslavci.
