Donosi li roda djeci djecu? Odgovor znate, a svake ga godine u svijetu sazna dva miliona djevojčica iz sopstvenog iskustva, rađajući prije napunjene petnaeste godine života. Ako se nešto ne preduzme, do 2030. rađaće ih tri miliona.
U svijetu godišnje rodi 7,3 miliona djevojaka mlađih od 18 godina od kojih, zbog nezrelosti organizma, umire 70.000. Očevi djece rijetko su balavi vršnjaci – 9 od 10 adolescentskih trudnoća nastaje u braku i sličnim vezama, naglašava najnoviji izvještaj Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA)
Kada je postala majka, mala Meksikanka Edit bila je stara samo 10 godina i 10 mjeseci. Peruanka Laura Marina rodila je s navršenih 10 godina i 7 mjeseci. Tajlandska djevojčica Vanvisa Janmuk postala je mama sa samo 9 godina.
Djeca rađaju djecu, u godinama u kojima neka još vjeruju da bebe donosi roda. Najmlađa poznata mama na svijetu, Lina Medina iz Perua, sigurno nije znala ništa o dolasku djece na svijet, kada su joj 1939. carskim rezom izvadili iz stomaka zdravog dječačića – bila je stara samo 5 godina i 7 mjeseci, ali s potpuno razvijenim polnim organima. To sigurno nije znala ni mala šestogodišnja mama Jelisaveta iz Ukrajine ili 10-godišnja Mirta Fontora iz Argentine.
Zvuči strašno, kao što strašno zvuči najnoviji izvještaj Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) naslovljen: “Kada djevojčice postaju majke - izazovi tinejdžerske trudnoćeâ€, koji kaže da svake godine dva miliona djevojčica postaju majke prije navršene petnaeste godine života.
U svijetu godišnje rađa 7,3 miliona djevojaka mlađih od 18 godina - svakog dana 20.000. Više od 90 posto podstiče iz najsiromašnijih regija Subsaharske Afrike, Južne Azije i Južne Amerike. Tamo rađa svaka peta djevojčica prije osamnaeste godine života, pa se broj žena u godinama od 20 do 24 godine s majčinskim iskustvom prije osamnaeste penje na 36,4 miliona, procjenjuje izvještaj UN-a, s najviše njih u Južnoj Aziji (17,4 miliona).
U Nigeriji, Bangladešu, Čadu, Gvineji, Mozambiku, Maliju ili Ugandi rađa svaka deseta djevojčica prije navršene petnaeste godine. U Ugandi svaka žena ima dvoje djece više nego što ih želi, nije rijetkost dvanaestoro djece od više očeva, dok seksualni odnos često nije željen. U jednoj od zemalja s najmlađim stanovništvom (gotovo polovina od 37 miliona je mlađa od 15 godina i 80 posto mlađa od 30, a godišnji priraštaj je 3,5 posto), dječje majke u Ugandi su neizbježna posljedica.
“Suviše često sredina optužuje djevojčice zbog trudnoće. Stvarnost je sasvim drukčija. Adolescentska trudnoća najčešće nije rezultat izbora, nego izostanak izbora i okolnosti izvan njihove kontroleâ€, kaže izvršni direktor UNFPA Babatunde Osotimehin.
A među očevima najrjeđi su balavi, nezreli vršnjaci. U slučaju Meksikanke Edit, otac djeteta je 28-godišnji očuh, Laurine bebe 45-godišnji partner Laurine starije sestre, a djeteta Ukrajinke Mirte 69-godišnji djeda, pa je riječ o nesrećnim žrtvama notorne zataškivane pedofilije, koja se otkriva tek kad djetetu stomak naraste do zuba.
Ali najviše, čak 9 od 10 adolescentskih trudnoća, nastaje u braku i sličnim vezama, pa je otac bebe 9-godišnje tajlandske djevojčice Vanvise Janmuk njen 27-godišnji suprug. Tradicija ugovorenih dječjih vjenčanja, gdje roditelji udaju djevojčice za starije muškarce, siromaštvo, izostanak obrazovanja, nepostojanje savjetovališta za zaštitu od trudnoće, sve je to dio surove stvarnosti u kojoj djeca zbog rađanja djece nemaju pravo na djetinjstvo. A ni na zdravlje. Zbog nezrelosti organizma 70.000 djevojčica od 10 do 18 godina umire godišnje u mukama zbog komplikacija u trudnoći ili pri porođaju – cio jedan gradić. Ili 200 djevojčica dnevno.
Adolescentska trudnoća kao globalni problem
Organizacija Save the Children izračunala je da je rizik za ženu da umre tokom trudnoće i porođaja u nekoj Nigeriji 1: 30 za razliku od Finske gdje je odnos 1:12.200. Ako ostanu žive, zbog dugotrajnih i teških trudova dječje majke najčešće pate od posljedica tzv. opstetričke fistule, rupe u porođajnom kanalu, što (ako se hirurški ne obradi) dovodi do nemogućnosti zadržavanja mokraće, a time ne samo do fizioloških, nego i psiholoških problema, srama, izolacije u društvu itd.
Adolescentska trudnoća je globalni problem, upozorava već neko vrijeme UNFPA, ali neki toj organizaciji zamjeraju što je tek ove godine izašla s konkretnim brojkama i procjenama. U vrijeme najveće adolescentske populacije ikada zabilježene u istoriji, globalna zajednica za rješavanje tog problema izdvaja jedva dva centa od svakog dolara utrošenog na rješavanje pitanja o razvoju djevojčica u adolescentskim godinama.
Nije sve u novcu, poručuje UNFPA, i ne može sve samo jedna organizacija, a prave promjene nisu moguće promjenom ponašanja djevojčica – zaključuje njegov izvještaj – nego samo promjenom društvene svesti u pogođenim sredinama.
Zadatak je vrlo škakljiv, ali ako se trend ne zaustavi, upozoravaju u UNPFA-i, broj majki mlađih od 15 godina mogao bi se do 2030. popeti na 3 miliona.
