UN slavi svoj dan u znak sjećanja na usvajanje Povelje svjetske organizacije, koja je stupila na snagu 1945. godine.
Ujedinjeni narodi u četvrtak slave svoj dan, 24. oktobar, u znak sjećanja na usvajanje Povelje svjetske organizacije, koja je stupila na snagu na taj dan 1945. godine, nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Pošto je Povelju ratificirala većina tadašnjih članica UN-a, među kojima i svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, UN je zvanično počeo postojati prije 68 godina.
Dan UN-a se slavi od 1948. godine, pri čemu je Generalna skupština UN-a 1971. godine preporučila državama članicama da 24. oktobar obilježavaju kao praznik na svojim teritorijama.
Povodom Dana UN-a oglasio se i generalni sekretar svjetske organizacije Ban Ki-moon, rekavši kako je to prilika da se prizna koliko ova „nezamjenjiva Organizacija doprinosi miru i općem razvoju“.
On je u poruci upozorio da je rat koji i dalje traje u Siriji najveći sigurnosni izazov za svijet, podsjetivši istovremeno da milioni ljudi zavise od humanitarne pomoći UN-a.
„Stručnjaci UN-a zajedno sa predstavnicima Organizacije za zabranu hemijskog oružja rade na uništavanju zaliha koje posjeduje Sirija i mi se zalažemo za diplomatsko rješenje, kako bi se zaustavila patnja ljudi koja predugo traje“, naglasio je Ban.
Održivi razvoj kao izazov
Kao jedan od izazova koji se nalaze pred svjetskom organizacijom, prvi čovjek UN-a je spomenuo i održivi razvoj, koji bi u narednom periodu trebao postati realnost.
„Na Dan UN-a obećajmo da ćemo se zajedno založiti za ideale koji su postojali prilikom osnivanja ove organizacije i da ćemo zajedno sarađivati na uspostavljanju mira, razvoju i poštovanju ljudskih prava“, zaključio je Ban.
Kada je osnovan, UN je imao 51 državu članicu u svojim redovima, a danas 193 države imaju predstavnike u zgradi na East Riveru u New Yorku.
Pored sjedišta organizacije u američkom gradu, UN svoje ispostave ima i u Ženevi, Beču i Nairobiju.
Vijeće sigurnosti, kao najutjecajnije tijelo UN-a, broji 15 država članica, od kojih su pet stalne - Kina, Francuska, SAD, Rusija i Velika Britanija i 10 nestalnih članica koje se rotiraju. Sada su nestalne članice Vijeća sigurnosti Argentina, Australija, Azerbejdžan, Gvatemala, Luksemburg, Maroko, Pakistan, Južna Koreja, Ruanda i Togo.
'Dupli standardi'
Prije nekoliko dana Saudijska Arabija je saopćila da od 1. januara naredne godine neće popuniti svoje mjesto kao nestalna članica.
Misija te države pri UN-u je saopćila da zbog „duplih standarda“ Vijeća sigurnosti u vezi sa ratom u Siriji Saudijska Arabija neće prihvatiti da bude dio tog tijela.
Procjenjuje se da je godišnji budžet UN-a blizu pet milijardi dolara, od čega najveći dio odlazi na mirovne misije pod okriljem te organizacije širom svijeta. Najveći donatori budžeta su SAD (22 posto), Japan (10,8 posto), Njemačka (7,1 posto), Francuska (5,6 posto), Kina (5,1 posto), Italija (4,4 posto).
Prvi čovjek UN-a Bank Ki-moon je na tu funkciju izabran 1. januara 2007. godine, a od 2011. godine u drugom mandatu vodi svjetsku organizaciju i to će raditi do kraja 2016. godine.
