Nakon što je Evropsko vijeće konačno odobrilo paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura te nakon što su iz Kijeva pozdravili ovaj potez, već sada se govori o tome kako ova pomoć suštinski Ukrajini neće biti od velikog značaja.
Magazin Politico analizirao je pomoć koja će se u dugoročnom periodu dodijeliti Kijevu te pojasnili zbog čega zapravo ona neće predstavljati značajnu finansijsku injekciju za Ukrajinu.
"Evropa je mislila da se može osloniti na SAD kako bi dali značajan doprinos u održavanju Ukrajine u životu. Ipak, nesposobnost predsjednika Bidena da u Kongresu 'progura' paket pomoći od 60 milijardi dolara ne samo da ostavlja Ukrajinu na cjedilu već je i predznak onoga što bi eventualna pobjeda Trumpa mogla donijeti", pojašnjava se.
Dok pomoć od 50 milijardi eura koju je EU namijenila za Ukrajinu predstavlja dugoročni finansijski plan u periodu do 2027. godine, Međunarodni monetarni fond je procijenio da samo ove godine Ukrajini nedostaje 40 milijardi dolara za regulisanje međunarodnih obaveza.
"Za Kijev, jedan od najvećih rizika je taj što bi ga manjak pomoći vjerovatno doveo do štampanja značajnih suma novog novca", navodi se.
Brojni evropski zvaničnici svjesni su činjenice kako 50 milijardi eura Ukrajini ne znači mnogo.
"Svi shvataju da 50 milijardi eura nije dovoljno. Evropa shvata da treba pojačati svoje napore. Pod tim mislim na pronalaženje novih načina finansiranja", rekao je belgijski političar Johan Van Overtveldt.
Prema procjenama Svjetske banke, dugoročne potrebe Ukrajine za rekonstrukciju iznose 411 milijardi dolara.
"U Briselu i u glavnim gradovima država članica EU, razmišljanje se okreće alternativnim načinima prikupljanja novca. Postoji shvatanje da će Kijev u jednom trenutku morati naučiti da stoji na svojim nogama. Ukrajina treba da postane samoodrživa u budućnosti jer ne može nastaviti polovinu svog budžeta putem eksternog finansiranja", rekao je Matteo Patrone, zvaničnik koji radi za Ukrajinu pri Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Do sada, Kijev se oslanjao na grantove zapadnih zemalja i grantove koji se tiču pokrivanja osnovnih socijalnih rashoda kao što su plate javnih službenika, medicinskih i obrazovnih radnika.
"Brisel i Washington bili su najveći finansijski podržavaoci Ukrajine. Ove godine također je planirano izdvajanje sredstava, ali iznos koji će EU dati Ukrajini do 2027. mogao bi se smanjivati svake godine", navodi Politico.
"Evropa je mislila da se može osloniti na SAD kako bi dali značajan doprinos u održavanju Ukrajine u životu. Ipak, nesposobnost predsjednika Bidena da u Kongresu 'progura' paket pomoći od 60 milijardi dolara ne samo da ostavlja Ukrajinu na cjedilu već je i predznak onoga što bi eventualna pobjeda Trumpa mogla donijeti", pojašnjava se.
Dok pomoć od 50 milijardi eura koju je EU namijenila za Ukrajinu predstavlja dugoročni finansijski plan u periodu do 2027. godine, Međunarodni monetarni fond je procijenio da samo ove godine Ukrajini nedostaje 40 milijardi dolara za regulisanje međunarodnih obaveza.
"Za Kijev, jedan od najvećih rizika je taj što bi ga manjak pomoći vjerovatno doveo do štampanja značajnih suma novog novca", navodi se.
Brojni evropski zvaničnici svjesni su činjenice kako 50 milijardi eura Ukrajini ne znači mnogo.
"Svi shvataju da 50 milijardi eura nije dovoljno. Evropa shvata da treba pojačati svoje napore. Pod tim mislim na pronalaženje novih načina finansiranja", rekao je belgijski političar Johan Van Overtveldt.
Prema procjenama Svjetske banke, dugoročne potrebe Ukrajine za rekonstrukciju iznose 411 milijardi dolara.
"U Briselu i u glavnim gradovima država članica EU, razmišljanje se okreće alternativnim načinima prikupljanja novca. Postoji shvatanje da će Kijev u jednom trenutku morati naučiti da stoji na svojim nogama. Ukrajina treba da postane samoodrživa u budućnosti jer ne može nastaviti polovinu svog budžeta putem eksternog finansiranja", rekao je Matteo Patrone, zvaničnik koji radi za Ukrajinu pri Evropskoj banci za obnovu i razvoj.
Do sada, Kijev se oslanjao na grantove zapadnih zemalja i grantove koji se tiču pokrivanja osnovnih socijalnih rashoda kao što su plate javnih službenika, medicinskih i obrazovnih radnika.
"Brisel i Washington bili su najveći finansijski podržavaoci Ukrajine. Ove godine također je planirano izdvajanje sredstava, ali iznos koji će EU dati Ukrajini do 2027. mogao bi se smanjivati svake godine", navodi Politico.
