Huti nastavljaju sa napadima u Crvenom moru što produbljuje krizu i podstiče strah od šireg regionalnog sukoba. Uloga Kine u tome je do sada bila ograničena, a posljednja dešavanja bi mogla postaviti novi test pred kineske ambicije da postane moćni posrednik na Bliskom Istoku.
Napadi na jednu od najvažnijih svjetskih plovnih ruta su pokrenuli probleme u globalnoj trgovini i podstakli strah od šireg regionalnog sukoba skoro četiri mjeseca nakon rata između Izraela i Hamasa.
Kina je do sada pozivala na prekid napada na civilne, trgovačke brodove, ali mnogi smatraju da takav pristup nije dovoljan, pogotovo ako se uzmu u obzir kineske ambicije, piše CNN.
"Oprezni ili neodlučni odgovor Kine baca tešku sjenu na njene ambicije da bude odgovorna globalna sila", rekao je Mordechai Chaziza, viši predavač na Ashkelon Academic College u Izraelu koji je specijaliziran za odnose Kine sa Bliskim Istokom.
S obzirom na to da Peking ne pokazuje apetit da se direktno uključi u krizu, Sjedinjene Američke Države pokušavaju natjerati tu zemlju da izvrši pritisak na Iran, koji obučava, finansira i oprema Hute, kako bi napadi bili obuzdani.
Za Kinu, najveću svjetsku trgovačku naciju, tu su ulozi visoki. Većina kineskog izvoza u Evropu se otprema preko Crvenog mora i napadi Huta bi mogli ozbiljno ugroziti njihove finansije, ali i uvoz namirnica koje su im potrebne iz Evrope.
To također predstavlja diplomatski izazov za kineskog lidera Xi Jinpinga, koji je posljednjih godina obećao da će "doprinijeti kineskoj mudrosti promicanju mira i spokoja na Bliskom istoku" kao dio svoje inicijative da ponudi alternativu sigurnosnom poretku koji je predvođen Zapadom.
Sedmicama je kineski javni odgovor bio prigušen. Nisu osudili Hute, niti su svojim ratnim brodovima odgovorili na pozive u pomoć sa obližnjih brodova koji su bili napadnuti.
Kina je također odbacila multinacionalnu koaliciju predvođenu SAD-om za zaštitu brodova koji prolaze kroz Crveno more, iako Mornarica Narodnooslobodilačke vojske ima operativnu grupu za borbu protiv piraterije koja plovi u Adenskom zaljevu i bazu podrške u obližnjem Džibutiju.
Nedavno, kako su SAD i Britanija započele vojne napade na ciljeve Huta u Jemenu, Peking je postao glasniji u podizanju zabrinutosti zbog tenzija.
Pozvao je na prekid napada na civilne brodove i pozvao "relevantne strane da izbjegavaju dolivanje ulja na vatru", napominjući da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nikada nije odobrilo upotrebu sile u Jemenu.
Kineski zvaničnici su više puta naglašavali da je kriza na Crvenom moru "prelijevanje" sukoba iz Gaze, navodeći trenutni prekid vatre između Izraela i Hamasa kao glavni prioritet.
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Kina je nastojala da se predstavi kao šampion juga i alternativa američkoj moći izražavajući podršku palestinskoj stvari i kritizirajući Izrael i SAD zbog humanitarne krize u Gazi.
"Kina nema interesa da se pridruži zapadnoj koaliciji koju predvode SAD, takva akcija bi ojačala poziciju SAD-a kao regionalnog hegemona i oslabila kinesku poziciju u regionu", rekao je Chaziza.
Na sastancima s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Bangkoku tokom vikenda, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozvao je Peking da iskoristi svoju "značajnu polugu s Iranom" da zaustavi napade. Prije toga, Kina je već upozorila Iran da neobuzdavanjem Huta ugrožavaju svoje poslovne odnose s Pekingom.
"U suštini, Kina kaže: 'Ako su naši interesi na bilo koji način oštećeni, to će uticati na naše poslovanje s Teheranom. Zato recite Hutima da pokažu uzdržanost", rekao je Reutersu jedan iranski zvaničnik koji je ukratko izvijestio o razgovorima.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je u međuvremenu saopćilo prošle sedmice da je Kina "aktivno deeskalirala situaciju od prvog dana" i da je "bila u bliskoj komunikaciji s raznim stranama i aktivno radila na ublažavanju tenzija u Crvenom moru".
Kina inače ima i velike globalne ambicije što se pokazalo prošle godine na primjeru posredovanja u historijskom zbližavanju Saudijske Arabije i Irana, dva dugogodišnja rivala. Međutim, analitičari smatraju da bi se zaustavljanje Huta moglo pokazati kao teži zadatak za njih.
Ono što se posebno ističe u analizi kineskog spoljnopolitičkog ponašanja jeste da oni i dalje reaguju u slučaju da je riječ o njihovim ekonomskim interesima, a da nemaju drugih političkih interesa u regionu.
Kina je bila najveći trgovinski partner Irana u protekloj deceniji i kupuje 90 posto iranskog izvoza nafte. Ali koliko se to može prevesti u uticaj biće test političkog kapitala Pekinga.
"Realnost je da Kina ima ograničen uticaj da utiče na ponašanje Irana", rekao je William Figueroa, docent na Univerzitetu Groningen u Holandiji.
“Kineske investicije u Iranu su relativno niske, a politika i logistika potpunog gašenja trgovine naftom bili bi komplikovani. To ne znači da Kina ne može ili neće zapravo otkazati bilo kakve poslove ili smanjiti uvoz nafte kako bi kaznila Iran, ali znači da je malo vjerovatno osim ako kineski brodovi nisu eksplicitno gađani ili ako se eskalacija ne nastavi", dodao je on.
Kina je do sada pozivala na prekid napada na civilne, trgovačke brodove, ali mnogi smatraju da takav pristup nije dovoljan, pogotovo ako se uzmu u obzir kineske ambicije, piše CNN.
"Oprezni ili neodlučni odgovor Kine baca tešku sjenu na njene ambicije da bude odgovorna globalna sila", rekao je Mordechai Chaziza, viši predavač na Ashkelon Academic College u Izraelu koji je specijaliziran za odnose Kine sa Bliskim Istokom.
S obzirom na to da Peking ne pokazuje apetit da se direktno uključi u krizu, Sjedinjene Američke Države pokušavaju natjerati tu zemlju da izvrši pritisak na Iran, koji obučava, finansira i oprema Hute, kako bi napadi bili obuzdani.
Za Kinu, najveću svjetsku trgovačku naciju, tu su ulozi visoki. Većina kineskog izvoza u Evropu se otprema preko Crvenog mora i napadi Huta bi mogli ozbiljno ugroziti njihove finansije, ali i uvoz namirnica koje su im potrebne iz Evrope.
To također predstavlja diplomatski izazov za kineskog lidera Xi Jinpinga, koji je posljednjih godina obećao da će "doprinijeti kineskoj mudrosti promicanju mira i spokoja na Bliskom istoku" kao dio svoje inicijative da ponudi alternativu sigurnosnom poretku koji je predvođen Zapadom.
Ponašanje Kine u ovom sukobu
Sedmicama je kineski javni odgovor bio prigušen. Nisu osudili Hute, niti su svojim ratnim brodovima odgovorili na pozive u pomoć sa obližnjih brodova koji su bili napadnuti.
Kina je također odbacila multinacionalnu koaliciju predvođenu SAD-om za zaštitu brodova koji prolaze kroz Crveno more, iako Mornarica Narodnooslobodilačke vojske ima operativnu grupu za borbu protiv piraterije koja plovi u Adenskom zaljevu i bazu podrške u obližnjem Džibutiju.
Nedavno, kako su SAD i Britanija započele vojne napade na ciljeve Huta u Jemenu, Peking je postao glasniji u podizanju zabrinutosti zbog tenzija.
Pozvao je na prekid napada na civilne brodove i pozvao "relevantne strane da izbjegavaju dolivanje ulja na vatru", napominjući da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nikada nije odobrilo upotrebu sile u Jemenu.
Kineski zvaničnici su više puta naglašavali da je kriza na Crvenom moru "prelijevanje" sukoba iz Gaze, navodeći trenutni prekid vatre između Izraela i Hamasa kao glavni prioritet.
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Kina je nastojala da se predstavi kao šampion juga i alternativa američkoj moći izražavajući podršku palestinskoj stvari i kritizirajući Izrael i SAD zbog humanitarne krize u Gazi.
"Kina nema interesa da se pridruži zapadnoj koaliciji koju predvode SAD, takva akcija bi ojačala poziciju SAD-a kao regionalnog hegemona i oslabila kinesku poziciju u regionu", rekao je Chaziza.
Na sastancima s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Bangkoku tokom vikenda, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozvao je Peking da iskoristi svoju "značajnu polugu s Iranom" da zaustavi napade. Prije toga, Kina je već upozorila Iran da neobuzdavanjem Huta ugrožavaju svoje poslovne odnose s Pekingom.
"U suštini, Kina kaže: 'Ako su naši interesi na bilo koji način oštećeni, to će uticati na naše poslovanje s Teheranom. Zato recite Hutima da pokažu uzdržanost", rekao je Reutersu jedan iranski zvaničnik koji je ukratko izvijestio o razgovorima.
"Ovo nije prvi put da pozivamo Kinu da igra konstruktivnu ulogu. Peking kaže da pokreću ovo sa Irancima, i mislim da ste vidjeli da se to odrazilo u nekim izvještajima štampe. Ali sigurno ćemo sačekati da vidimo rezultate prije nego što dalje komentiramo koliko je efektivno", prokomentarisano je tada nakon sastanka.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je u međuvremenu saopćilo prošle sedmice da je Kina "aktivno deeskalirala situaciju od prvog dana" i da je "bila u bliskoj komunikaciji s raznim stranama i aktivno radila na ublažavanju tenzija u Crvenom moru".
Kina inače ima i velike globalne ambicije što se pokazalo prošle godine na primjeru posredovanja u historijskom zbližavanju Saudijske Arabije i Irana, dva dugogodišnja rivala. Međutim, analitičari smatraju da bi se zaustavljanje Huta moglo pokazati kao teži zadatak za njih.
Ono što se posebno ističe u analizi kineskog spoljnopolitičkog ponašanja jeste da oni i dalje reaguju u slučaju da je riječ o njihovim ekonomskim interesima, a da nemaju drugih političkih interesa u regionu.
Kina je bila najveći trgovinski partner Irana u protekloj deceniji i kupuje 90 posto iranskog izvoza nafte. Ali koliko se to može prevesti u uticaj biće test političkog kapitala Pekinga.
"Realnost je da Kina ima ograničen uticaj da utiče na ponašanje Irana", rekao je William Figueroa, docent na Univerzitetu Groningen u Holandiji.
“Kineske investicije u Iranu su relativno niske, a politika i logistika potpunog gašenja trgovine naftom bili bi komplikovani. To ne znači da Kina ne može ili neće zapravo otkazati bilo kakve poslove ili smanjiti uvoz nafte kako bi kaznila Iran, ali znači da je malo vjerovatno osim ako kineski brodovi nisu eksplicitno gađani ili ako se eskalacija ne nastavi", dodao je on.
