Libanski pokret Hezbolah je objavio u subotu da je gađao bazu "Meron" izraelske vojske namijenjene za zračnu kontrolu i nadzor, smještenu na vrhu planine Jarmaq.
Ovaj napad je označio prvi put da je baza, strateško središte za Izrael, i primarno obavještajno i vojno komandno središte na sjevernom frontu, bila meta tokom tekućih graničnih eskalacija između Hezbolaha i izraelske vojske (IDF).
Smještena samo 8 kilometara od južne granice Libana, baza "Meron" gleda na gradove Rmeish, Yaroun i Maroun al-Ras. Zauzima vrh planine Jarmaq što ga čini najvišim vrhom unutar Izraela.
Smještena na nadmorskoj visini od otprilike 1.200 metara, baza se prostire na površini od čak 150.000 kvadratnih metara, a vjeruje se da je znatan dio okolnih područja pod njezinom kontrolom u vojne i obavještajne svrhe.
Prema objavljenom saopćenju Hezbolaha, "Meron" prvenstveno služi kao centar za nadzor iz zraka.
To je jedina baza odgovorna za upravljanje i kontrolu zračnih operacija prema Siriji, Libanu, Turskoj i Kipru, kao i sjevernom dijelu istočnog Sredozemnog mora. Ova baza je i čvorište za ometanje elektronskog ratovanja u spomenutim pravcima, u kojoj radi značajan broj elitnih izraelskih oficira i vojnika.
Ciljanje "Meron" ima strateški značaj ometanja, ili čak s kasnijim operacijama sposobnost Izraela da izvede precizne vojne udare.
Historijski gledano, baza je služila kao komandni centar za izraelske zračne operacije i nadzor na sjevernom frontu.
Geografski položaj nudi direktan nadzor znatnog dijela libanskog teritorija i potpuni nadzor, uključujući mogućnosti emitiranja i prijema. To bazi daje moćnu kontrolu i komunikacijske sposobnosti prema Libanu. Za neprijateljske operacije protiv Sirije, baza "Meron" je dopunjena radarom i objektima za emitiranje koji se nalaze na planini Hermon, s pogledom na sirijska područja.
Kako se Izrael sve više oslanja na bespilotne letjelice za prikupljanje obavještajnih podataka u Libanu i Siriji na gotovo svakodnevnoj bazi, baza je postala primarni komandni centar za zračne operacije protiv obje zemlje. Olakšava direktnu komunikaciju s dronovima, osigurava neprekinutu povezanost i otežava ometanje njihovih signala. Baza također usmjerava vojne operacije zbog koncentracije komunikacijskih uređaja, komandnih centara i radara na planini.
Strateška baza nije bila imuna na prijetnje od početka vojne eskalacije u južnom Libanu.
Mnogi izraelski analitičari govorili su o mogućoj evoluciji ciljeva Pokreta otpora. Ovo je posebno relevantno s obzirom na to da je Hezbolah više puta napadao bazu tokom julskog rata 2006., što je rezultiralo smrću dvojice doseljenika i ranjavanjem pet drugih, kako su priznali Izraelci.
Međutim, jučerašnji napad na bazu predstavlja težak udarac za Izrael. Njegove implikacije nadilaze direktne posljedice.
Hezbolah je pažljivo birao prirodu svojih ciljeva tokom ovog perioda. Tokom posljednja tri mjeseca, Hezbolah je kontrolirao tempo i opći tok događaja, prisiljavajući Izraelce da se pridržavaju njegovih "pravila".
To se odnosi na zonu vojnih operacija, prirodu napada unutar Libana i odvraćanje IDF-a od ciljanja libanskih civila.
Međutim, izraelski atentat na vođu Hamasa Sheikh Saleh Al-Arouri i niz njegovih saradnika u južnom predgrađu Beiruta (Dahyeh), potakao je Hezbolah da se odluči za eskalaciju.
Jučerašnji napad Hezbolah je opisao kao "početni odgovor" na ubistvo al-Arourija, ostavljajući otvorena vrata za nove sukobe ako Izrael odluči odgovoriti na ovu eskalaciju istom mjerom.
Uz ključnu vojnu i obavještajnu ulogu koju daje Izraelu, baza "Meron" ima posebnu važnost za cionističke Jevreje, budući da smatraju da se sama planina spominje u Tori i štuju grobnicu za koju tvrde da pripada Jevreju Shimon Bar Yochaiju koji je živio u drugom stoljeću nove ere.
Svake godine cionistički Jevreji održavaju proslave u blizini njegove navodne grobnice koja se nalazi u naselju "Meron" na istočnoj padini planine, s pogledom na libansku stranu, udaljenom oko jedan i pol kilometar od vrha i podnožja planine.
Unutar ovog naselja, koje ima otprilike 1.500 stanovnika, postoji nekoliko grobova i svetišta za koje cionistički Jevreji tvrde da pripadaju poštovanim osobama. Oni insistiraju na godišnjem slavlju jer to područje ima posebnu svetost za istočne sefardske Jevreje.
Naselje je osnovano nakon Nakbe 1949. godine na ruševinama palestinskog grada Merona. U međuvremenu su doseljenici opljačkali njegove artefakte i historiju staru oko 2.000 godina.
Upravo se u tom naselju 2021. dogodila najveća nevojna katastrofa u historiji Izraela kada su se tribine urušile tokom vjerskih komemoracija na kojima su bili doseljenici. Stampedo je rezultirao smrću otprilike 50 doseljenika.
Pogađanje baze "Meron" precizno navođenim projektilima označava potvrdu Hezbolaha da je u borbu uveo rakete najnovije generacije Kornet EM.
Ove rakete imaju domet do 10 kilometara i najvjerojatnije su korištene u preciznom gađanju baze, što pokazuje i snimak.
Precizno ciljanje baze od takve važnosti, u kojoj se nalaze komandni centri i oprema vrijedna stotine miliona dolara i koja redovno ugošćuje vođe IDF-a, uz specijalizirano i elitno osoblje, indikativno je da baza sada služi kao glavna meta za Hezbolah.
Dok je njegovo glavno sjedište na sjeveru sada pod neposrednom prijetnjom Hezbolaha, IDF ne može evakuirati bazu.
Nadalje, izraelski generali vjerovali su da je njihov glavni štab uglavnom izvan dosega Hezbolaha i da je njihov rat protiv njega uglavnom bio udaljen, oslanjajući se na avione i bespilotne letjelice. To se promijenilo nakon jučerašnje operacije.
Može se zaključiti da je ovim činom Hezbolah prebacio loptu u dvorište izraelske vojske i njene vlade.
Smještena samo 8 kilometara od južne granice Libana, baza "Meron" gleda na gradove Rmeish, Yaroun i Maroun al-Ras. Zauzima vrh planine Jarmaq što ga čini najvišim vrhom unutar Izraela.
Smještena na nadmorskoj visini od otprilike 1.200 metara, baza se prostire na površini od čak 150.000 kvadratnih metara, a vjeruje se da je znatan dio okolnih područja pod njezinom kontrolom u vojne i obavještajne svrhe.
Prema objavljenom saopćenju Hezbolaha, "Meron" prvenstveno služi kao centar za nadzor iz zraka.
To je jedina baza odgovorna za upravljanje i kontrolu zračnih operacija prema Siriji, Libanu, Turskoj i Kipru, kao i sjevernom dijelu istočnog Sredozemnog mora. Ova baza je i čvorište za ometanje elektronskog ratovanja u spomenutim pravcima, u kojoj radi značajan broj elitnih izraelskih oficira i vojnika.
Ciljanje "Meron" ima strateški značaj ometanja, ili čak s kasnijim operacijama sposobnost Izraela da izvede precizne vojne udare.
Centar za zračne operacije protiv Libana i Sirije
Historijski gledano, baza je služila kao komandni centar za izraelske zračne operacije i nadzor na sjevernom frontu.
Geografski položaj nudi direktan nadzor znatnog dijela libanskog teritorija i potpuni nadzor, uključujući mogućnosti emitiranja i prijema. To bazi daje moćnu kontrolu i komunikacijske sposobnosti prema Libanu. Za neprijateljske operacije protiv Sirije, baza "Meron" je dopunjena radarom i objektima za emitiranje koji se nalaze na planini Hermon, s pogledom na sirijska područja.
Posljednjih godina baza je dobila sve veći značaj, posebice proširenom upotrebom vojnih dronova.Detailed video shows Hezbollah resistance forces carrying out an operation targeting the Israeli Meron Air Control Base in northern occupied Palestine. pic.twitter.com/GqoxeOS3SV
— Press TV (@PressTV) January 7, 2024
Kako se Izrael sve više oslanja na bespilotne letjelice za prikupljanje obavještajnih podataka u Libanu i Siriji na gotovo svakodnevnoj bazi, baza je postala primarni komandni centar za zračne operacije protiv obje zemlje. Olakšava direktnu komunikaciju s dronovima, osigurava neprekinutu povezanost i otežava ometanje njihovih signala. Baza također usmjerava vojne operacije zbog koncentracije komunikacijskih uređaja, komandnih centara i radara na planini.
Meron kao strateški cilj
Strateška baza nije bila imuna na prijetnje od početka vojne eskalacije u južnom Libanu.
Mnogi izraelski analitičari govorili su o mogućoj evoluciji ciljeva Pokreta otpora. Ovo je posebno relevantno s obzirom na to da je Hezbolah više puta napadao bazu tokom julskog rata 2006., što je rezultiralo smrću dvojice doseljenika i ranjavanjem pet drugih, kako su priznali Izraelci.
Međutim, jučerašnji napad na bazu predstavlja težak udarac za Izrael. Njegove implikacije nadilaze direktne posljedice.
Hezbolah je pažljivo birao prirodu svojih ciljeva tokom ovog perioda. Tokom posljednja tri mjeseca, Hezbolah je kontrolirao tempo i opći tok događaja, prisiljavajući Izraelce da se pridržavaju njegovih "pravila".
To se odnosi na zonu vojnih operacija, prirodu napada unutar Libana i odvraćanje IDF-a od ciljanja libanskih civila.
Međutim, izraelski atentat na vođu Hamasa Sheikh Saleh Al-Arouri i niz njegovih saradnika u južnom predgrađu Beiruta (Dahyeh), potakao je Hezbolah da se odluči za eskalaciju.
Jučerašnji napad Hezbolah je opisao kao "početni odgovor" na ubistvo al-Arourija, ostavljajući otvorena vrata za nove sukobe ako Izrael odluči odgovoriti na ovu eskalaciju istom mjerom.
Historijski i vjerski značaj
Uz ključnu vojnu i obavještajnu ulogu koju daje Izraelu, baza "Meron" ima posebnu važnost za cionističke Jevreje, budući da smatraju da se sama planina spominje u Tori i štuju grobnicu za koju tvrde da pripada Jevreju Shimon Bar Yochaiju koji je živio u drugom stoljeću nove ere.
Svake godine cionistički Jevreji održavaju proslave u blizini njegove navodne grobnice koja se nalazi u naselju "Meron" na istočnoj padini planine, s pogledom na libansku stranu, udaljenom oko jedan i pol kilometar od vrha i podnožja planine.
Unutar ovog naselja, koje ima otprilike 1.500 stanovnika, postoji nekoliko grobova i svetišta za koje cionistički Jevreji tvrde da pripadaju poštovanim osobama. Oni insistiraju na godišnjem slavlju jer to područje ima posebnu svetost za istočne sefardske Jevreje.
Naselje je osnovano nakon Nakbe 1949. godine na ruševinama palestinskog grada Merona. U međuvremenu su doseljenici opljačkali njegove artefakte i historiju staru oko 2.000 godina.
Upravo se u tom naselju 2021. dogodila najveća nevojna katastrofa u historiji Izraela kada su se tribine urušile tokom vjerskih komemoracija na kojima su bili doseljenici. Stampedo je rezultirao smrću otprilike 50 doseljenika.
Hezbolah ima novo oružje
Pogađanje baze "Meron" precizno navođenim projektilima označava potvrdu Hezbolaha da je u borbu uveo rakete najnovije generacije Kornet EM.
Ove rakete imaju domet do 10 kilometara i najvjerojatnije su korištene u preciznom gađanju baze, što pokazuje i snimak.
Precizno ciljanje baze od takve važnosti, u kojoj se nalaze komandni centri i oprema vrijedna stotine miliona dolara i koja redovno ugošćuje vođe IDF-a, uz specijalizirano i elitno osoblje, indikativno je da baza sada služi kao glavna meta za Hezbolah.
Dok je njegovo glavno sjedište na sjeveru sada pod neposrednom prijetnjom Hezbolaha, IDF ne može evakuirati bazu.
Nadalje, izraelski generali vjerovali su da je njihov glavni štab uglavnom izvan dosega Hezbolaha i da je njihov rat protiv njega uglavnom bio udaljen, oslanjajući se na avione i bespilotne letjelice. To se promijenilo nakon jučerašnje operacije.
Može se zaključiti da je ovim činom Hezbolah prebacio loptu u dvorište izraelske vojske i njene vlade.
