U kontekstu rastuće napetosti između Rusije i susjednih baltičkih država, poput Estonije, Latvije i Litve, članice Europske unije i NATO saveza pažljivo prate situaciju
U jutarnjim satima decembra, dok slabi snijeg prekriva estonsku šumu, odjekuje zvuk drona Black Hornet, signalizirajući početak vojne vježbe na otoku Saaremaa u Baltičkom moru.
Dron precizno određuje koordinate oklopnih vozila Griffon, proizvedenih u Francuskoj, kojima upravljaju invazijske trupe zaustavljene improviziranom nagaznom minom na cesti.
Ovaj događaj označava sudjelovanje francuske vojske u godišnjim vojnim vježbama Estonske odbrambene lige (EDL).
Simulirana razmjena vatre
Estonski vojnici tako se, zajedno s francuskim saveznicima, suočavaju s izazovima u simuliranoj razmjeni vatre s neprijateljskim snagama. A zašto? Cilj im je, piše Politico, biti spreman u slučaju da ruski predsjednik Vladimir Putin proširi svoje vojne ambicije s Ukrajine na baltičke zemlje.
– Rusija želi povećati svoju moć. Po mom mišljenju, doći će do sljedeće invazije. U našoj zajednici ne pitamo se što ako, nego pitamo kada – kazuje poručnik Kristjan Kaup, lokalni načelnik štaba EDL-a.
Naime, u kontekstu rastuće napetosti između Rusije i susjednih baltičkih država, poput Estonije, Latvije i Litve, članice Europske unije i NATO saveza pažljivo prate situaciju. Nakon nezakonite Putinove aneksije Krima 2014. godine, baltičke države povećale su izdatke za odbranu, a sve češće upozoravaju na opasnost koju predstavlja autoritarni ruski čelnik Vladimir Putin.
U sklopu jačanja vojnog odgovora na istoku, Francuska rotira svoje trupe kroz Estoniju od 2017. godine kao dio NATO-ove pojačane prisutnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron dodatno je pojačao misiju Lynx, koja sada uključuje 300 vojnika, surađujući s trupama iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Ova zajednička taktička suradnja ima za cilj ne samo obuku EDL-a već i prilagodbu francuskih vojnih snaga na ratovanje visokog intenziteta u savezničkom okruženju.
Scenario invazije
U EDL-u, organizaciji koja je ustrojena 1918. godine tokom osiguravanja estonske nezavisnosti od Ruskog Carstva, a ponovno uspostavljena 1990. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza, učestvuju vojnici volonteri koji se aktivno pripremaju za potencijalni sukob. Saaremaa, strateški estonski otok u Baltičkom moru, s 2400 EDL-ovih članova od 43.000 stanovnika, predstavlja ključnu tačku u ovim vježbama.
Naglasak vježbi leži u simulaciji scenarija invazije, gdje EDL i francuske jedinice moraju zajednički zaustaviti neprijateljske snage, uništiti neprijateljski radar i pružiti koordiniran odgovor. Izazovi poput nedostatka opreme za noćno gledanje kod Estonaca i prilagodbe francuskih vojnika na hladnu klimu dodatno kompliciraju vježbu.
Inače, piše Politico, suradničko vojno partnerstvo Francuske i Estonije, koje seže unatrag do 2011. godine, reflektira širu promjenu u francuskoj obrambenoj politici. Dok se francuska vojska povlači iz postkolonijalnih afričkih zemalja, sada jača svoju prisutnost u istočnoevropskim regijama. Početkom 2023. godine Francuska je takouspostavila kopneno zapovjedništvo za Europu, a povećana vojna oprema, uključujući oklopna vozila Griffon, poslana je u Estoniju kako bi se osigurala dugoročna stabilnost.
Dron precizno određuje koordinate oklopnih vozila Griffon, proizvedenih u Francuskoj, kojima upravljaju invazijske trupe zaustavljene improviziranom nagaznom minom na cesti.
Ovaj događaj označava sudjelovanje francuske vojske u godišnjim vojnim vježbama Estonske odbrambene lige (EDL).
Simulirana razmjena vatre
Estonski vojnici tako se, zajedno s francuskim saveznicima, suočavaju s izazovima u simuliranoj razmjeni vatre s neprijateljskim snagama. A zašto? Cilj im je, piše Politico, biti spreman u slučaju da ruski predsjednik Vladimir Putin proširi svoje vojne ambicije s Ukrajine na baltičke zemlje.
– Rusija želi povećati svoju moć. Po mom mišljenju, doći će do sljedeće invazije. U našoj zajednici ne pitamo se što ako, nego pitamo kada – kazuje poručnik Kristjan Kaup, lokalni načelnik štaba EDL-a.
Naime, u kontekstu rastuće napetosti između Rusije i susjednih baltičkih država, poput Estonije, Latvije i Litve, članice Europske unije i NATO saveza pažljivo prate situaciju. Nakon nezakonite Putinove aneksije Krima 2014. godine, baltičke države povećale su izdatke za odbranu, a sve češće upozoravaju na opasnost koju predstavlja autoritarni ruski čelnik Vladimir Putin.
U sklopu jačanja vojnog odgovora na istoku, Francuska rotira svoje trupe kroz Estoniju od 2017. godine kao dio NATO-ove pojačane prisutnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron dodatno je pojačao misiju Lynx, koja sada uključuje 300 vojnika, surađujući s trupama iz SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Ova zajednička taktička suradnja ima za cilj ne samo obuku EDL-a već i prilagodbu francuskih vojnih snaga na ratovanje visokog intenziteta u savezničkom okruženju.
Scenario invazije
U EDL-u, organizaciji koja je ustrojena 1918. godine tokom osiguravanja estonske nezavisnosti od Ruskog Carstva, a ponovno uspostavljena 1990. godine nakon raspada Sovjetskog Saveza, učestvuju vojnici volonteri koji se aktivno pripremaju za potencijalni sukob. Saaremaa, strateški estonski otok u Baltičkom moru, s 2400 EDL-ovih članova od 43.000 stanovnika, predstavlja ključnu tačku u ovim vježbama.
Naglasak vježbi leži u simulaciji scenarija invazije, gdje EDL i francuske jedinice moraju zajednički zaustaviti neprijateljske snage, uništiti neprijateljski radar i pružiti koordiniran odgovor. Izazovi poput nedostatka opreme za noćno gledanje kod Estonaca i prilagodbe francuskih vojnika na hladnu klimu dodatno kompliciraju vježbu.
Inače, piše Politico, suradničko vojno partnerstvo Francuske i Estonije, koje seže unatrag do 2011. godine, reflektira širu promjenu u francuskoj obrambenoj politici. Dok se francuska vojska povlači iz postkolonijalnih afričkih zemalja, sada jača svoju prisutnost u istočnoevropskim regijama. Početkom 2023. godine Francuska je takouspostavila kopneno zapovjedništvo za Europu, a povećana vojna oprema, uključujući oklopna vozila Griffon, poslana je u Estoniju kako bi se osigurala dugoročna stabilnost.
