Ministri unutarnjih poslova Europske unije raspravljali su u četvrtak o tome kako se nositi s utjecajem rata između Izraela i Hamasa na blok, usred pojačanih sigurnosnih napetosti nakon napada zapaljivom bombom na sinagogu u Berlinu i ubistava u Belgiji i Francuskoj, za koje su sumnja da su ih počinili islamistički ekstremisti.
Dužnosnici iz cijele 27-člane EU izrazili su zabrinutost zbog porasta antisemitskih napada, radikalizacije mladih ljudi na internetu, upotrebe usluga šifriranih poruka od kriminalaca ili ekstremista i potrebe da se ubrza deportacija ljudi što bi moglo predstavljati javna opasnost.
Ali pozivi na povećanje sigurnosti u cijelom području također stvaraju duboku nelagodu jer bi rješenja o kojima se raspravlja mogla potkopati slobodno kretanje i pravo na okupljanje u Europi.
Naime, Italija i Njemačka uvode nove granične kontrole.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell vjeruje da dio rješenja europskih sigurnosnih problema mora uključivati diplomatsku i financijsku pomoć bloka u okončanju višegodišnjeg sukoba između Izraela i Palestinaca.
"Iz povijesti smo naučili da se najteže odluke uvijek donose kada smo na rubu ponora. Vjerujem da je to mjesto gdje smo sada: na rubu ponora", rekao je Borrell zastupnicima EU u srijedu.
"Kada čujem muslimanske vjerske autoritete kako govore jezikom međureligijskog sukoba i izričito navode da je Europa strana u ovom sukobu, osjećam da se nadvijaju olujni oblaci", rekao je.
Ipak, nisu svi europski izazovi izravno povezani s ratom.
Ranije u četvrtak, Švedska je bila domaćin sastanka ministara iz osam zemalja, među njima Njemačke, Belgije i Francuske, koji su bili usredotočeni na to kako postupati u slučajevima kada ljudi pale muslimansku svetu knjigu, Kur'an.
Tužitelji pokušavaju utvrditi je li to bio ključni motiv za Tunižanina koji je u ponedjeljak u Briselu upucao trojicu Šveđana, ubivši dvojicu od njih, uoči nogometne utakmice Belgije i Švedske u glavnom gradu.
Iako spaljivanje Kur'ana nije izravno povezano sa sukobom između Izraela i Hamasa, ono je znak rastućih napetosti između vjerskih i drugih zajednica u Europi.
Rat koji je počeo 7. oktobra postao je najsmrtonosniji od pet ratova u Gazi za obje strane. Ministarstvo zdravstva Gaze koje vodi Hamas priopćilo je u srijedu da je 3.478 Palestinaca ubijeno, a više od 12.000 ozlijeđeno u proteklih 11 dana.
Više od 1.400 ljudi u Izraelu je ubijeno, a najmanje 199 drugih, uključujući djecu, zarobio je Hamas i odveo u Gazu, prema izraelskim vlastima.
"Moramo se pozabaviti višestrukim utjecajima kontinuirane krize na Bliskom Istoku, a dio toga je procijeniti sve moguće posljedice za nas u Europskoj uniji", rekao je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas.
"To podrazumijeva zaštitu naših jevrejskih zajednica, ali i zaštitu od opće klime islamofobije kojoj nema mjesta u našem društvu", rekao je novinarima u Luksemburgu, gdje su održani sastanci.
Propalestinski skupovi održani su u nekoliko europskih gradova nakon početka sukoba. Francuska ih je zabranila. Njemačka je također obećala poduzeti oštrije mjere protiv Hamasa, koji je već na popisu terorističkih organizacija EU.
Nakon što su napadači bacili dva molotovljeva koktela na berlinsku sinagogu u srijedu, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da "nikada nećemo prihvatiti da se napadi izvode na jevrejske institucije".
U Francuskoj su palača Versailles — glavna turistička atrakcija — i tri zračne luke evakuirane iz sigurnosnih razloga i privremeno zatvorene u srijedu. Incidenti su posljednji u nizu evakuacija u Francuskoj u proteklih pet dana.
Oni su pratili ubistvo učitelja u sjevernom gradu Arrasu, u petak, za koje su sumnja da ga je počinio od osumnjičeni islamistički ekstremist.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gerland Darmanin rekao je da u Francuskoj i Belgiji dva stranca stoje iza nedavnih napada, te je inzistirao da se moraju provesti dugo odgađane reforme pravila EU o azilu.
Europa mora "upravljati našim granicama, registrirati ljude i obaviti sigurnosne razgovore koji su potrebni prije svakog zahtjeva za azil", rekao je novinarima.
Belgijska glavna dužnosnica za migracije Nicole de Moor rekla je da se "još jednom suočavamo s terorom na ulicama naših gradova, u Francuskoj, u Belgiji, i ne možemo to tolerirati. Nedužni ljudi umiru, a to je nedopustivo".
Rekla je da su potrebni stroži zakoni o deportaciji i da se zemlje koje odbijaju primiti svoje državljane moraju natjerati na suradnju. EU ima sporazume s Turskom i Tunisom kako bi spriječili migrante da stignu do Europe, ali oni ne funkcioniraju. U planu su i drugi poslovi, posebice s Egiptom, piše AP.
Ali pozivi na povećanje sigurnosti u cijelom području također stvaraju duboku nelagodu jer bi rješenja o kojima se raspravlja mogla potkopati slobodno kretanje i pravo na okupljanje u Europi.
Naime, Italija i Njemačka uvode nove granične kontrole.
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell vjeruje da dio rješenja europskih sigurnosnih problema mora uključivati diplomatsku i financijsku pomoć bloka u okončanju višegodišnjeg sukoba između Izraela i Palestinaca.
"Iz povijesti smo naučili da se najteže odluke uvijek donose kada smo na rubu ponora. Vjerujem da je to mjesto gdje smo sada: na rubu ponora", rekao je Borrell zastupnicima EU u srijedu.
"Kada čujem muslimanske vjerske autoritete kako govore jezikom međureligijskog sukoba i izričito navode da je Europa strana u ovom sukobu, osjećam da se nadvijaju olujni oblaci", rekao je.
Ipak, nisu svi europski izazovi izravno povezani s ratom.
Ranije u četvrtak, Švedska je bila domaćin sastanka ministara iz osam zemalja, među njima Njemačke, Belgije i Francuske, koji su bili usredotočeni na to kako postupati u slučajevima kada ljudi pale muslimansku svetu knjigu, Kur'an.
Tužitelji pokušavaju utvrditi je li to bio ključni motiv za Tunižanina koji je u ponedjeljak u Briselu upucao trojicu Šveđana, ubivši dvojicu od njih, uoči nogometne utakmice Belgije i Švedske u glavnom gradu.
Iako spaljivanje Kur'ana nije izravno povezano sa sukobom između Izraela i Hamasa, ono je znak rastućih napetosti između vjerskih i drugih zajednica u Europi.
Rat koji je počeo 7. oktobra postao je najsmrtonosniji od pet ratova u Gazi za obje strane. Ministarstvo zdravstva Gaze koje vodi Hamas priopćilo je u srijedu da je 3.478 Palestinaca ubijeno, a više od 12.000 ozlijeđeno u proteklih 11 dana.
Više od 1.400 ljudi u Izraelu je ubijeno, a najmanje 199 drugih, uključujući djecu, zarobio je Hamas i odveo u Gazu, prema izraelskim vlastima.
"Moramo se pozabaviti višestrukim utjecajima kontinuirane krize na Bliskom Istoku, a dio toga je procijeniti sve moguće posljedice za nas u Europskoj uniji", rekao je potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas.
"To podrazumijeva zaštitu naših jevrejskih zajednica, ali i zaštitu od opće klime islamofobije kojoj nema mjesta u našem društvu", rekao je novinarima u Luksemburgu, gdje su održani sastanci.
Propalestinski skupovi održani su u nekoliko europskih gradova nakon početka sukoba. Francuska ih je zabranila. Njemačka je također obećala poduzeti oštrije mjere protiv Hamasa, koji je već na popisu terorističkih organizacija EU.
Nakon što su napadači bacili dva molotovljeva koktela na berlinsku sinagogu u srijedu, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da "nikada nećemo prihvatiti da se napadi izvode na jevrejske institucije".
U Francuskoj su palača Versailles — glavna turistička atrakcija — i tri zračne luke evakuirane iz sigurnosnih razloga i privremeno zatvorene u srijedu. Incidenti su posljednji u nizu evakuacija u Francuskoj u proteklih pet dana.
Oni su pratili ubistvo učitelja u sjevernom gradu Arrasu, u petak, za koje su sumnja da ga je počinio od osumnjičeni islamistički ekstremist.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gerland Darmanin rekao je da u Francuskoj i Belgiji dva stranca stoje iza nedavnih napada, te je inzistirao da se moraju provesti dugo odgađane reforme pravila EU o azilu.
Europa mora "upravljati našim granicama, registrirati ljude i obaviti sigurnosne razgovore koji su potrebni prije svakog zahtjeva za azil", rekao je novinarima.
Belgijska glavna dužnosnica za migracije Nicole de Moor rekla je da se "još jednom suočavamo s terorom na ulicama naših gradova, u Francuskoj, u Belgiji, i ne možemo to tolerirati. Nedužni ljudi umiru, a to je nedopustivo".
Rekla je da su potrebni stroži zakoni o deportaciji i da se zemlje koje odbijaju primiti svoje državljane moraju natjerati na suradnju. EU ima sporazume s Turskom i Tunisom kako bi spriječili migrante da stignu do Europe, ali oni ne funkcioniraju. U planu su i drugi poslovi, posebice s Egiptom, piše AP.
