Zahuktavanja tenzija

Stacioniranje boraca Wagner grupe u Bjelorusiji izazvalo je zabrinutost za stabilnost mnogih zemalja u istočnoj Evropi.

Nedavno je došlo do zahuktavanja tenzija između Rusije i Poljske, nakon što je Varšava premjestila jedan broj svojih snaga na granicu s Bjelorusijom, uslijed zabrinutosti zbog prisustva ruske privatne vojne grupe Wagner u toj oblasti.

Stacioniranje boraca Wagner grupe u Bjelorusiji, nakon pobune koju je predvodio njihov vođa Jevgenij Prigožin protiv ruskog vojnog vrha prošlog mjeseca, izazvalo je zabrinutost za stabilnost mnogih zemalja u istočnoj Evropi.

Prema izvještaju koji je nedavno objavio američki magazin Newsweek, Poljska, koja dijeli strateški važnu sjeveroistočnu granicu s Bjelorusijom, premjestila je 1.000 vojnika blizu svoje granice s tom državom ranije ovog mjeseca. Razlog za to je zabrinutosti zbog Wagnerovog prisustva na teritorijama svog istočnog susjeda.

U svojim prošlosedmičnim izjavama ruski zastupnik Andrei Kartapolov sugerirao je da bi borci grupe mogli izvesti napade na Poljsku u bliskoj budućnosti, dok su poljski i ukrajinski dužnosnici potvrdili da su borci ove grupe stigli u Bjelorusiju.

Priprema za napad

Magazin Newsweek ranije je prenio izjave Kartapolova, nekadašnjeg zamjenika ruskog ministra odbrane prije nego što je postao zastupnik u ruskom parlamentu, koji je rekao: “Mislim da je predsjednik Vladimir Putin protjerao Wagner grupu u Bjelorusiju kako bi se pripremila za napad na Poljsku.” Magazin napominje da je bivši ruski vojni vođa iznio to mišljenje tokom gostovanja na ruskoj državnoj televiziji u programu s novinarom Vladimirom Solovjevim.

“Jasno je da je privatna vojna kompanija Wagner otišla u Bjelorusiju da obuči bjeloruske oružane snage, ali ne samo zbog toga. Postoji nešto poput Suwalki koridora. Vi dobro znate šta je to. Ako se nešto dogodi, ovaj koridor nam je jako potreban”, rekao Kartapolov.

Prema pisanju Newsweeka, koridor Suwalki, mali, ali strateški važan pojas na poljskoj teritoriji u blizini ruskog Kalinjingrada, dugo je predstavljao problematičnu tačku za Moskvu.

Ova zabrinutost dovela je do nedavnog pogoršanja odnosa između Varšave i Moskve, koji su već bili napeti zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Putin upozorava

Kao odgovor na ovakav potez Poljske, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Varšavu, na sastanku s članovima ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost koji je direktno prenosila televizija, da ne pokreće napad na Bjelorusiju. Rekao je da su zapadne oblasti današnje Poljske bili “Staljinov poklon” Poljacima na kraju Drugog svjetskog rata.

Putin je naglasio da “agresija na Bjelorusiju znači agresiju na Rusku Federaciju, a mi ćemo na nju odgovoriti svim raspoloživim sredstvima”.

Newsweek u izvještaju navodi, citirajući list Politico, da je Putin tvrdio, baz dokaza, da Poljska želi preuzeti kontrolu nad svojim navodnim “historijskim teritorijama”, optužujući je da nastoji dobiti veliki dio Ukrajine i također sanja o teritorijama Bjelosrusije.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki odgovorio je Putinu putem Twittera, ponovivši da je “Staljin bio ratni zločinac, odgovoran za smrt stotina hiljada Poljaka” tokom i nakon Drugog svjetskog rata.

Popravljanje imidža

Morawiecki je dodao kako je izjava ruskog predsjednika “pokušaj da reputaciju ratnog zločinca Staljina popravi drugi ratni zločinac, a to je danas Putin”.

U provedbi odluka koje su velike sile donijele 1945. godine nakon Drugog svjetskog rata, granice Poljske su se proširile za oko 300 kilometara prema zapadu, u odnosu na kartu prije rata.

U skladu s tim, Sovjetski Savez je zadržao teritorije koje je pripojio 1939. u istočnoj Poljskoj, dok su neke oblasti koje su pripadale Njemačkoj pripojene Poljskoj.

Ministarstvo vanjskih poslova Poljske pozvalo je u subotu ruskog ambasadora u Varšavi na razgovor, nakon ovakvih izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina u kojima je optužio Poljsku da traži direktnu intervenciju u ukrajinskom ratu, s ciljem da pripoji sebi dijelove njenih teritorija.

Zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Pawel Jablonski izjavio je za medije  da je poziv ruskom ambasadoru uslijedio nakon “provokativnih izjava predsjednika Rusije, pored prijetnji i drugih neprijateljskih mjera Ruske Federacije prema Poljskoj i našim saveznicima”.