U široj javnosti se stekao dojam da su tenkovi zastarjelo, nepotrebno oružje, ali takvi stavovi su daleko od istine.
Tenkovi su dugi niz godina u javnom diskursu, čini se, gurnuti u drugi plan kada se govori o vojnoj moći najveći armija širom svijeta. Sve moćniji i sve “nevidljiviji” borbeni avioni su u očima javnosti “udarna pesnica” koja donosi prevagu u vojnim sukobima, a razvoj bespilotnih letjelica, koji svakim danom imaju sve veći domet i koji svakim danom mogu nositi sve veću količinu ubojitih sredstava, naizgled su promijenili način na koji se vode ratovi. Kada se tome dodaju krstareći balistički projektili i sve više korišteni cyber napadi, čini se da su tenkovi samo zaostavština starih vojnih doktorina za koje više nema potrebe u modernim ratovima.
Diskursu o značaju tenkova nije išla u prilog ni situacija iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje su još prije desetak godina najviši zvaničnici američke armije pokušali uvjeriti predstavnike Kongresa da imaju dovoljno tenkova i da im novi ne trebaju, te da se sredstva namijenjena za nabavku novih preusmjere u druga oružja. Zanimljivo je da su takvi zahtjevi armije ignorirani, a nastavljena je kupovina Abrams tenkova, trebali oni vojsci ili ne.
Početak ruske invazije na Ukrajinu je naizgled zacementirao stav da su tenkovi stvar prošlosti, kada su Ukrajinci redovno objavljivali snimke kako njihovi vojnici prenosnim protutenkovskim oružjem poput Javelin raketnih bacača bez problema svakodnevno uništavali ruske tenkove. Osim toga, Ukrajinci su prikazivali kako turskim dronovima Bayraktar uništavaju ruske tenkove naizgled lako kao da gađaju glinene golubove.
Tenkovi su, činilo se, stvar prošlosti za koje mjesta u modernim vojskama jednostavnom nema.
Tenkovi, praktički donedavno u javnosti otpisani, vratili su se na velika vrata.
Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, navodi da se stekao širi dojam da su tenkovi zastarjelo oružje.
Međutim, stvarnost je takva da su tenkovi za kopnene snage ključni element, ističe on.
“Tenkovi, glavni borbeni tenkovi, danas su dio cjeline, elektronski umreženi i usklađeni, daleko precizniji, zaštićeniji i moćniji nego je to bio slučaj za vrijeme hladnog rata. Zato, tenk ne treba gledati kao mašinu iz ratnih filmova iz Drugog svjetskog rata, kada je to bio de facto oklopljeni samohodni top, tenk takozvane prve generacije, danas, u moderniziranim vojskama, to je mašina koja je kompjuterski u realnom vremenu povezana s dronovima, jurišnim zrakoplovima, zapovjedništvom”.
Moderan tenk predstavlja moćnu mobilnu i dobro zaštićenu udarnu komponentu, pojašnjava sigurnosni analitičar, koja može služiti i izviđanju, zaštiti, u možemo reći obliku tenka treće generacije.
“Nekad se percipira kako su dronovi danas sve, avijacija ako ništa drugo, ali bez čizme na terenu, on nije osvojen, a čizma bez artiljerije i motoriziranih oklopa, recimo i gusjenica, je nezaštićena i laka meta”, kaže Avdagić.
Avdagić ističe da čizma na terenu znači osvajanje ili u slučaju Ukrajine oslobađanje, a čizma označava kopnenu vojsku, kojoj bez gusjeničara i druge oklopne zaštite prijeti velika ranjivost, što jasno pokazuje da su tenkovi bitni.
Prvi mjeseci ruske invazije i posljedice po reputaciju tenkova taj značaj ne mijenjaju.
“To da li su oni laka meta u nekom momentu, kao što je to bilo u slučaju ruske agresije, kada su zbog očigledno lošeg taktičkog pristupa stradala brojna oklopna vozila, ne znači kako bi za njih bolje bilo da ih nisu koristili. Mislim da se time sve objašnjava”.
Brojni vojni stručnjaci često su isticali da je Ukrajina, međutim, idealan teren za upotrebu tenkova, zbog velikih ravnica i otvorenog prostora, što možda može naslutiti da su ova oklopna sredstva opet ograničena lokacijom gdje se primjenjuju.
Međutim, Avdagić napominje da teren odlučuje o taktici, veličini borbenih skupova, te njihovoj raznovrsnosti, ali i naglašava da tenk prolazi i u urbanom i ravničarskom području.
“Naravno, mislim da je danas svima jasno kako postoje klimatski uvjeti koji mogu izbaciti ili otežati upotrebu teških vozila. Rasputica je danas, primjerice, postala opće poznati termin.”
On se osvrnuo i na budućnost tenkova i kako se oni moraju prilagoditi kako bi i dalje ostali sastavni dio modernih armija.
Kako kaže, tenkovi poput Leoparda 2 ili M1 Abramsa, treće generacije, itekako imaju svoje mjesto u vojskama. No pred nama su i tenkovi četvrte generacije, poput AbramsX, koji donose i velike novitete.
Ono u šta nema sumnje jeste da će Ukrajina od saveznika dobiti zaista impresivno oružje u vidu njemačkih tenkova Leopard 2 i američkih M1 Abrams, koji spadaju u najsnažnija teška oružja za borbe na terenu.
Njemački Leopard 2A4, koji će dobiti Ukrajinci, zaštićen je mješavinom čelika i rijetkog metala volframa, a opremljen je topom od 120 mm koji proizvodi Rheinmetall i dva mitraljeza od 7,62 mm. Efektivni domet ovog njemačkog tenka je gotovo pet kilometara, s tim da se ugradnjom posebnog sistema za lansiranje streljiva domet može udvostručiti na oko deset kilometara. Ovaj model može nositi 42 granate kalibra 120 mm i 4750 metaka kalibra 7,62 mm.
S druge strane, verzija Abramsa M1A2 SEP također je opremljena topom od 120 mm i tri mitraljeza od kojih je jedan kalibra 12,7 mm, a druga dva kalibra 7,62 mm, uz učinkoviti domet topa je veći od četiri kilometra, a može nositi 40 granata od 120 mm i više od 11.000 mitraljeskih metaka.
Oba tenka se mogu kretati brzinom od 68 kilometara na sat, gdje je domet američkog tenka pogonjenog mlaznim gorivom gotovo 425 kilometra, dok je domet njemačkog modela s punim rezervoarom dizela skoro 280 kilometara.
Diskursu o značaju tenkova nije išla u prilog ni situacija iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje su još prije desetak godina najviši zvaničnici američke armije pokušali uvjeriti predstavnike Kongresa da imaju dovoljno tenkova i da im novi ne trebaju, te da se sredstva namijenjena za nabavku novih preusmjere u druga oružja. Zanimljivo je da su takvi zahtjevi armije ignorirani, a nastavljena je kupovina Abrams tenkova, trebali oni vojsci ili ne.
Početak ruske invazije na Ukrajinu je naizgled zacementirao stav da su tenkovi stvar prošlosti, kada su Ukrajinci redovno objavljivali snimke kako njihovi vojnici prenosnim protutenkovskim oružjem poput Javelin raketnih bacača bez problema svakodnevno uništavali ruske tenkove. Osim toga, Ukrajinci su prikazivali kako turskim dronovima Bayraktar uništavaju ruske tenkove naizgled lako kao da gađaju glinene golubove.
Tenkovi su, činilo se, stvar prošlosti za koje mjesta u modernim vojskama jednostavnom nema.
Pažnja javnosti
Međutim, ovih dana pažnja javnosti je ponovno skrenuta na tenkove, nakon što je upravo Kijev od svojih zapadnih saveznika uporno tražio moderne tenkove, ustvrdivši da su im ta oružja neophodna da Ruse ne samo odbiju, već i konačno poraze. Nakon dugog političkog natezanja, njemački kancelar je popustio i dopustio da se njemački tenkovi Leopard 2 iz njegove zemlje mogu slati u Ukrajinu, odnosno da njihovi saveznici imaju dozvolu da iste modele iz vlastitih zaliha pošalju Ukrajincima. Nedugo nakon toga, i Sjedinjene Američke Države su objavile da će Ukrajini poslati svoje moćne Abrams tenkove, tačnije njih 31.Tenkovi, praktički donedavno u javnosti otpisani, vratili su se na velika vrata.
Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, navodi da se stekao širi dojam da su tenkovi zastarjelo oružje.
Međutim, stvarnost je takva da su tenkovi za kopnene snage ključni element, ističe on.
“Tenkovi, glavni borbeni tenkovi, danas su dio cjeline, elektronski umreženi i usklađeni, daleko precizniji, zaštićeniji i moćniji nego je to bio slučaj za vrijeme hladnog rata. Zato, tenk ne treba gledati kao mašinu iz ratnih filmova iz Drugog svjetskog rata, kada je to bio de facto oklopljeni samohodni top, tenk takozvane prve generacije, danas, u moderniziranim vojskama, to je mašina koja je kompjuterski u realnom vremenu povezana s dronovima, jurišnim zrakoplovima, zapovjedništvom”.
Moderan tenk predstavlja moćnu mobilnu i dobro zaštićenu udarnu komponentu, pojašnjava sigurnosni analitičar, koja može služiti i izviđanju, zaštiti, u možemo reći obliku tenka treće generacije.
“Nekad se percipira kako su dronovi danas sve, avijacija ako ništa drugo, ali bez čizme na terenu, on nije osvojen, a čizma bez artiljerije i motoriziranih oklopa, recimo i gusjenica, je nezaštićena i laka meta”, kaže Avdagić.
Značaj tenkova
Iako je početak invazije bacio loše svjetlo na korisnost tenkova, insistiranje Ukrajine da im takvo oružje upravo treba za ključnu prevagu na ratištu jasno pokazuje koliko su takva oruđa bitna za moderne vojske.Avdagić ističe da čizma na terenu znači osvajanje ili u slučaju Ukrajine oslobađanje, a čizma označava kopnenu vojsku, kojoj bez gusjeničara i druge oklopne zaštite prijeti velika ranjivost, što jasno pokazuje da su tenkovi bitni.
Prvi mjeseci ruske invazije i posljedice po reputaciju tenkova taj značaj ne mijenjaju.
“To da li su oni laka meta u nekom momentu, kao što je to bilo u slučaju ruske agresije, kada su zbog očigledno lošeg taktičkog pristupa stradala brojna oklopna vozila, ne znači kako bi za njih bolje bilo da ih nisu koristili. Mislim da se time sve objašnjava”.
Brojni vojni stručnjaci često su isticali da je Ukrajina, međutim, idealan teren za upotrebu tenkova, zbog velikih ravnica i otvorenog prostora, što možda može naslutiti da su ova oklopna sredstva opet ograničena lokacijom gdje se primjenjuju.
Međutim, Avdagić napominje da teren odlučuje o taktici, veličini borbenih skupova, te njihovoj raznovrsnosti, ali i naglašava da tenk prolazi i u urbanom i ravničarskom području.
“Naravno, mislim da je danas svima jasno kako postoje klimatski uvjeti koji mogu izbaciti ili otežati upotrebu teških vozila. Rasputica je danas, primjerice, postala opće poznati termin.”
On se osvrnuo i na budućnost tenkova i kako se oni moraju prilagoditi kako bi i dalje ostali sastavni dio modernih armija.
Kako kaže, tenkovi poput Leoparda 2 ili M1 Abramsa, treće generacije, itekako imaju svoje mjesto u vojskama. No pred nama su i tenkovi četvrte generacije, poput AbramsX, koji donose i velike novitete.
Moćno oružje
“Općenito stalno se diže vrsta zaštite, domet, umreženost… No čini mi se kako će prava revolucija biti njihova puna automatizacija, kada oni postanu samovozeći”, zaključuje sigurnosni analitičar INMS-a.Ono u šta nema sumnje jeste da će Ukrajina od saveznika dobiti zaista impresivno oružje u vidu njemačkih tenkova Leopard 2 i američkih M1 Abrams, koji spadaju u najsnažnija teška oružja za borbe na terenu.
Njemački Leopard 2A4, koji će dobiti Ukrajinci, zaštićen je mješavinom čelika i rijetkog metala volframa, a opremljen je topom od 120 mm koji proizvodi Rheinmetall i dva mitraljeza od 7,62 mm. Efektivni domet ovog njemačkog tenka je gotovo pet kilometara, s tim da se ugradnjom posebnog sistema za lansiranje streljiva domet može udvostručiti na oko deset kilometara. Ovaj model može nositi 42 granate kalibra 120 mm i 4750 metaka kalibra 7,62 mm.
S druge strane, verzija Abramsa M1A2 SEP također je opremljena topom od 120 mm i tri mitraljeza od kojih je jedan kalibra 12,7 mm, a druga dva kalibra 7,62 mm, uz učinkoviti domet topa je veći od četiri kilometra, a može nositi 40 granata od 120 mm i više od 11.000 mitraljeskih metaka.
Oba tenka se mogu kretati brzinom od 68 kilometara na sat, gdje je domet američkog tenka pogonjenog mlaznim gorivom gotovo 425 kilometra, dok je domet njemačkog modela s punim rezervoarom dizela skoro 280 kilometara.
