Dezinformacije

Rusija i Kina koriste državne medije i društvene mrežama kako bi postigli ciljeve, smatra tijelo evropske diplomatije za borbu s dezinformacijama.

Rusija i Kina vode kampanju “ocrnjivanja” kako bi potkopale povjerenje u vakcine koje odobrava Evropska unija i prodavale svoja, ocjenjuje se u izvještaju koje je objavilo tijelo evropske diplomatije za borbu s dezinformacijama.

Rusku i kinesku “diplomatiju vakcinama” prate “pokušaji dezinformisanja i manipulisanja kojima se želi potkopati povjerenje u vakcine proizvedene na Zapadu, u evropske ustanove i u evropsku strategiju vakcinacije”, ističe se u izvještaju, navodi AFP a prenosi Hina.

Moskva i Peking se “koriste državnim medijima, medijskim mrežama bliskim vlasti i društvenim mrežama, pa tako i službenim diplomatskim računima na društvenim mrežama, kako bi postigli te ciljeve”, upozoravaju autori izvještaja. “Tako se koriste službenim računom Sputnjika V na Twitteru”, dodaju.

“Tako je od početka 2021. u bazu podataka EUvsDisinfo dodano više od sto novih primjera dezinformisanja o vakcinisanju koji se mogu pripisati Kremlju”, piše u izvještaju.

Takvim postupanjem želi se “potkopati povjerenje javnosti u Evropsku agenciju za lijekove i baciti sumnja na njene procedure i na njezinu političku objektivnost”, tvrdi se u izvješću.

Europska agencija za lijekove (EMA) dosad je odobrila četiri vakcine: Pfizer/BioNTech, AstraZeneca, Moderna i Johnson&Johnson.

Pitanje je šta treba sankcionisati?

“Potičući nepovjerenje prema Evropskoj agenciji za lijekove, širitelji dezinformisanja žele potkopati i unijeti podjelu u jedinstven evropski pristup kojim se želi zajamčiti opskrba vakcinama”, ocjenjuju.

Svrha izvještaja je “iznijeti naša zapažanja, upozoriti na neke postupke i potkrijepiti ih dokumentima kako bismo se zaštitili”, rekao je evropski izvor, prenose agencije.

“Ali nedostaje nam čarobni štapić kojim bismo se protiv toga borili”, priznaju. “Ipak, ne možemo samo pasivno promatrati. EU mora razviti mehanizme koji će tražiti odgovornost za takvo dezinformisanje”.

“Pitanje je šta treba sankcionisati? Sadržaj ili njegovo objavljivanje? Gdje je crvena crta? Moramo ocijeniti kolika je bila želja za manipulisanjem i djelovati pazeći na slobodu govora. To je lakše reći nego učiniti”, priznao je izvor.