Smrtonosni napadi, opoziv Trumpa, Brexit, protesti u Hong Kongu, ali i rasprave o klimatskim promjenama obilježili su ovu godinu.
Godinu na izmaku obilježili su smrtonosni napadi na Novom Zelendu i Šri Lanki u kojima su poginule stotine ljudi, kao i brojne prirodne katastrofe - od požara u Amazoniji do poplava u Veneciji i Evropi.
Mnogi svjetski zvaničnici i stručnjaci za ovo su optužili klimatske promjene, koje su bile jedna od vrućih tema 2019, sa mladom švedskom aktivisticom Gretom Thunberg koja je svojim govorom u UN-u podijelila svjetsku javnost.
Na političkom planu, i ovu godina će ostati zapamćena po Brexitu i previranjima oko izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, kao i po šestomjesečnim protestima u Hong Kongu.
Sukobi lidera na svjetskoj sceni nisu bili rijetki, pogotovo američkog predsjednika sa drugim šefovima država, prije svega Irana i Venecuele, ali i sa domaćim političkim snagama, kao što su četiri kongresmenke Ilhan Omar, Rashidu Tlaib, Alexandriju Ocasio-Cortez i Ayannu Pressley, koje je nazvao ne-Amerikankama i rekao im da se vrate u svoje države porijekla.
Na Bliskom istoku, prva polovina godine bila je u znaku ogromnih tenzija SAD-a i Irana, dok se u drugoj polovini desilo povlačenje američkih snaga iz Sirije nakon čega je Turska pokrenula ofanzivu na sirijske Kurde.
Nastavak Brexita
Priča o Brexitu nastavila se i u 2019. godini. Velika Britanija je konačno postavila krajnji datum za izlazak iz Evropske unije – 31. januar naredne godine, no tome su prethodili ostavka premijerke Therese May, imenovanje Borisa Johnsona za njenog nasljednika i vanredni izbori na kojima su konzervativci uvjerljivo pobijedili laburiste.
Britansko društvo duboko je podijeljeno zbog Brexita, a konfuziju su stvarali političari koji su u nekim trenucima, pogotovo kod rasprave i donošenja odluka u Parlamentu, znali šta neće (članstvo u Uniji) i nisu znali šta hoće (kako da Brexit i provedu).
Sporni su ostali pitanje granice između Republike Irske (članice EU) i Sjeverne Irske (dijela Velike Britanije), ali i sporazum o trgovini koji bi trebali usuglasiti London i Brisel.
Kriza u Venecueli
Godina je počela burno u krizom pogođenoj Venecueli. Predsjednik Nicolas Maduro položio je zakletvu za još jedan šestogodišnji mandat na čelu države.
Međutim, već 23. januara, na protestima protiv Madura, opozicionar Juan Guaido, predsjednik nacionalne skupštine, proglasio se privremenim predsjednikom, a podržao ga je Trump.
U narednim mjesecima, ekonomska i politička kriza je rasla, a Guaido je pozvao na svrgavanje Madura. U aprilu je na ulicama Caracasa zavladao haos koji su jedni nazavila pokušajem vojnog udara a drugi pobunom. SAD je uveo sankcije socijalističkom predsjedniku na čiju stranu su stale Rusija i Kina.
Pad putničnog aviona u Etiopiji
Avion Ethiopian Airlinesa srušio se 14. marta kratko nakon polijetanja iz grada Bishoftu u Etiopiji, a svih 157 putnika i članova posade poginulo je.
Napad na džamije na Novom Zelandu
Dan nakon toga, desio se napad na dvije džamije u gradu Christchurchu na Novom Zelandu, u kojem je australski ekstremist Brenton Tarrant ubio 51 osobu. On je neke dijelove napada uživo prenosio na Facebooku, što je pokrenulo debatu o kontroli sadržaja na društvenim mrežama.
Njegov takozvani manifesto, koji je objavljen na internetu uoči pucnjave, bio je pun antimigrantskih i antimuslimanskih ideja. Novozelandska premijerka Jacinda Ardern je odmah napad osudila kao teroristički, te najavila kako će se pooštriti zakoni o oružju, što je kasnije i učinjeno.
Tenzije između SAD-a i Irana
Sjedinjene Američke Države su Teheranu od početka godine uvodile oštre sankcije, nakon što se Washington povukao iz nuklearnog sporazuma prošle godine, provodeći politiku "maksimalnog pritiska", koju su iranski zvaničnici s druge strane nazvali "ekonomskim terorizmom".
Washington je 15. aprila označio iransku Revolucionarnu gardu "stranom terorističkom organizacijom", nakon čega je iranski predsjednik Hassan Rouhani potpisao zakon kojim proglašava sve američke snage na Bliskom istoku "teroristima" i naziva američku vladu "sponzorom terorizma".
Požar zahvatio Notre Dame
Još jedna nesreća pogodila je kulturno i historijsko naslijeđe svijeta. Crkvu Notre Dame u Parizu, 850 godina staru građevinu, 15. aprila zahvatio je požar i nanio ogromnu štetu. Međutim, mnoge države i poduzetnici udružili su se u obnovi ove znamenite katedrale, šaljući svoju pomoć.
Napad na Uskršnju nedjelju
Dvadeset i trećeg aprila, na Uskršnju nedjelju, devet samoubilačakih napada oružane grupe National Thowheed Jamath pogodilo je hotele i crkve širom Šri Lanke, u kojima je ubijeno više od 250 ljudi.
Prvi susret Kima i Putina
Dvadeset i petog aprila desio se još jedan historijski susret, Kim i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se prvi put nakon što je sjevernokorejski lider stigao blindiranim vozom u Vladivostok.
Masovni protesti u Hong Kongu
U junu su počeli masovni protesti u Hong Kongu koji traju do danas. Policija je od tada ispalila oko 10.000 punjenja suzavca.
Demonstranti su na ulicama Hong Konga prvobitno bili zbog predloženog zakona o izručenju, kojim bi se optuženi slali u Kinu na suđenje.
Taj zakon je odbačen, ali su protesti postali jači poziv za Kinu da ispuni obaveze i omogući Hong Kongu "viši stepen autonomije", što je obećano kada je preuzet suverenitet nad gradom 1997. godine.
U zatvoru umro Muhamed Mursi
Jedini demokratski izabrani predsjednik Egipta Muhamed Mursi preminuo je 17. juna. Bio je peti predsjednik Egipta, a na toj dužnosti ostao je godinu dana, kada je uklonjen državnim udarom.
Nakon što je smijenjen, suočio se s nizom ozbiljnih optužbi, uključujući poticanje na ubijanje njegovih protivnika. U maju 2015. godine osuđen je na smrtnu kaznu, ali to je bilo poništeno sljedeće godine. Mursi je umro u zatvoru od, kako su navele vlasti, srčanog udara, ali agencije UN-a pozvale su na brzu, nepristranu, potpunu i transparentnu istragu o njegovoj smrti.
Trump kročio u Sjevernu Koreju
Osim po svađama, američki predsjednik će 2019. godinu ostati zapamćen i po naporima za pomirenje sa liderom Sjeverne Koreje Kim Jong-unom.
Tridesetog juna, Trump i Kim ponovo su se rukovali u demilitariziranoj zoni između Južne i Sjeverne Koreje. Američki predsjednik je kratko stao na sjevernokorejsko tlo, postavši prvi lider SAD-a koji je kročio u ovu zemlju. Trump je pozvao Kima u Bijelu kuću, a obojica lidera su se složila da ponovo pokrenu pregovore o denuklearizaciji Korejskog polutoka koji su propali na vijetnamskom samitu u februaru.
Požari u Amazoniji
Svijet se još jednom ujedinio nakon što su 23. augusta počeli veliki požari u amazonskoj prašumi, koja se smatra važnom zaštitom od klimatskih promjena, što je izazvalo veliki međunarodni odjek i pomoć za prevladavanje katastrofe.
Uragan Dorian razorio Bahame
Nekoliko sedmica nakon toga, 5. septembra, Bahame je pogodio najsnažniji uragan ikad. Deseci ljudi su poginuli, a hiljade ostale bez domova u Dorianu, uraganu pete kategorije koji je donio vjetrove brže od 200 kilometara na sat.
Odlazak Roberta Mugabea
Bivši predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe umro je 6. septembra u 95. godini. Mugabe je vladao Zimbabveom punih 37 godina, od sticanja nezavisnosti od Velike Britanije 1980. godine, bio je primoran odstupiti 2017. godine, nakon što je parlament pokrenuo proceduru opoziva, a vojska preuzela vlast i smjestila ga u kućni pritvor.
Napad na saudijska naftna postrojenja
Tenzije između SAD-a i Irana su kulminirale nakon napada dronovima na saudijska naftna postrojenja 14. septembra, za šta su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici Husi. Međutim, kako njih podržava Iran, SAD i Saudijska Arabija optužile su Teheran da stoji iza napada. Američki zvaničnici su objavili da Rijad ima pravo da odgovori na napade, na šta je Iran upozorio da bi to značilo "sveopći rat".
Govor Grete Thunberg
"Kako se usuđujete? Ukrali ste mi snove i djetinjstvo vašim ispraznim riječima", bila je poruka švedske tinedjžerke Grete Thunberg svjetskim liderima na klimatskom samitu u UN-u u New Yorku 24. septembra, koju su prenijeli skoro svi mediji na svijetu.
U žestokom govoru koji je odjeknuo u javnosti, Thunberg, koja je prije toga organizovala masovne proteste mladih protiv klimatskih promjena, upozorila je svjetske lidere da su već sada propustili poduzeti mjere i donijeti zakone kako bi zaštitili okoliš.
"Ona se čini kao sretna, mlada djevojka koja se raduje sjajnoj budućnosti. To je tako lijepo vidjeti!", napisao je ironično Trump na Twitteru nakon toga, uz poveznicu na njen govor.
On se također pojavio nenajavljeno na Samitu, a kamere su zabilježile kako prolazi protiv Grete i ignoriše je, na snimku koji je preplavio društvene mreže. Još jednom joj se izrugivao, i to kada ju je magazin Times proglasio osobom 2019. godine, u konkurenciji u kojoj je bio i on.
Ispraćaj Jacquesa Chiraca
Hiljade Francuza i deseci svjetskih državnika odali su počast bivšem francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu koji je 26. septembra preminuo u 86. godini.
Chirac je bio predsjednik Francuske od 1995. do 2007. Prije toga obavljao je dužnost ministra poljoprivrede, zatim unutrašnjih poslova, te premijera Francuske, a također je bio gradonačelnik Pariza.
Turski ofanziva na sirijske Kurde
Donald Trump je 2. oktobra najavio da će SAD povući svoje snage sa sjeveroistoka Sirije, čime se otvorio put za očekivani napad Turske na sirijske Kurde.
Ankara je 9. oktobra započela prekograničnu ofanzivu "Izvor mira". Međutim, 17. oktobra, potpredsjednik SAD-a Mike Pence i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan postigli su u Ankari sporazum o zaustavljanju ofanzive na pet dana.
"Imamo lijepe vijesti iz Turske, bit će spašeni milioni života", poručio je tada Trump.
Sastanak Erdogana i Trumpa
Četiri dana kasnije, Erdogan se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi dogovorili povlačenje kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG) 30 kilometara od tursko-sirijske granice te stvaranja "sigurne zone" u koju bi se vratile sirijske izbjeglice iz Turske.
Ubijen vođa ISIL-a Al-Baghdadi
Pet dana nakon toga, 27. oktobra, Trump je objavio da je vođa oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) Abu Bakr al-Baghdadi ubijen u američkoj vojnoj operaciji u Siriji.
'Raskol' Merkel i Macrona
Francuski predsjednik Emmanuel Macron podigao je prašinu kada je 7. novembra ocijenio da je NATO u stanju "moždane smrti". U prilog tome je iznio odsustvo koordinacije SAD-a i Turske koja je, iako članica NATO-a, samostalno vojno intervenisala u Siriji.
Njemačka kancelarka Angela Merkel brzo je reagovala na Macronovu izjavu i rekla da ne dijeli njegovu "radikalnu" viziju.
Evo Morales pobjegao u Meksiko
Evo Morales, bolivijski lider koji je bio na vlasti gotovo 14 godina, podnio je ostavku 10. novembra nakon masovnih protesta građana koji su tvrdili da su izbori namješteni i pritiska vojske i policije. Morales je pobjegao u Meksiko 12. novembra, a u decembru je stigao u Argentinu gdje je podnio zahtjev za azil.
Venecija pod vodom
Sredinom novembra, nakon obilnih padavina, u Veneciji je zabilježena najgora poplava u posljednjih 50 godina izazvana visokim plimnim valom.
Novo rukovodstvo Evropske unije
Novo rukovodstvo Evropske komisije, na čelu sa predsjednicom Ursulom von Der Leyen, počelo je svoj petogodišnji mandat 1. decembra.
Erupcija vulkana na Novom Zelandu
Devetog decembra, gotovo 50 ljudi bilo je na novozelandskom Bijelom otoku kada je eruptirao vulkan, usmrtivši više od deset ljudi.
Opoziv Trumpa
Zastupnički dom 19. decembra izglasao je postupak za opoziv Donalda Trumpa, čime je postao treći državni čelnik u američkoj historiji koji je bio opozvan već nakon glasanja o prvoj optužnici.
Demokrate su optužile Trumpa da je zloupotrijebio dužnost zatraživši od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu protiv Joea Bidena, bivšeg američkog potpredsjednika i vodećeg kandidata za nominaciju Demokratske stranke za predsjedničke izbore u SAD-u 2020. Tu uslugu Trump je, prema optužbama, uvjetovao deblokadom vojne pomoći Ukrajini.
Naredni korak bit će suđenje u Senatu koje će održati početkom iduće godine, na kojem će se odrediti hoće li Trump biti uklonjen iz Bijele kuće ili ne.
