Generalni počasni konzul Albanije u Bosni i Hercegovini za Al Jazeeru govori o odnosima Sarajeva i Tirane.
Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine prvi zvanični meč od proglašenja nezavisnosti odigrala je 30. novembra 1995. godine protiv Albanije u Tirani kada je domaćin slavio sa 2:0. No, malo je poznato da je najzaslužniji za tu utakmicu Muharrem Zejnullahu, danas generalni počasni konzul Albanije u BiH, a tada prvi bh. ambasador u Tirani.
Dok je rat u Bosni i Hercegovini trajao, javila se potreba za prvom zvaničnom utakmicom bh. nogometne reprezentacije što je bio uvjet za punopravno članstvo Nogometnog saveza BiH u evropsku i svjetsku nogometnu asocijaciju. Zbog raznih okolnosti, u to vrijeme nijedna selekcija nije željela ugostiti BiH reprezentaciju, a rješenje je ponudio sagovornik Al Jazeere.
"Tadašnji predsjednik Nogometnog saveza BiH Jusuf Pušina, moj veliki prijatelj. Jednom prilikom smo razgovarali i požalio se kako niko ne želi igrati protiv BiH zvaničnu utakmicu i ja sam mu ponudio da to bude Albanija u Tirani. Samo sam mu rekao da kaže datum kada želi da se igra. Kada je spomenuo kraj novembra, 28. ili 29. novembar, rekao sam mu da je to nemoguće jer su tada praznici, ali može 30. novembra“, govori Zejnullahu.
Poruka ministru
"Tada je predsjednik Albanije bio Sali Berisha i njegova riječ je bila odlučujuća. Sa njim sam imao vrlo česte susrete i razgovore gdje sam ga upoznavao sa opštom situacijom i dešavanjima u BiH. On je veliki prijatelj BiH i kada sam mu iznio prijedlog da Albanija ugosti igrače BiH, kazao je da tu ne bi trebalo biti nikakvih problema, te je nazvan ministar za kulturu, sport i omladinu Republike Albanije Teodor Laqo, inače poznati albanski pisac i književnik i moj veliki lični prijatelj. kome je rečeno: 'Sad će ti doći ambasador Zejnullahu, vidi i organizujte to šta ti bude tražio.“
Naš sagovornik nastavlja kako je odmah nakon sastanka sa predsjednikom Berishom otišao kod ministra Laqa.
„On mi je nakon pozdrava rekao: 'Prijatelju, šta trebamo organizirati?'. Kada sam mu izložio prijedlog odigravanja utakmice u Tirani koju treba i evropska i svjetska fudbalska asocijacija odobriti i prihvatiti , kao i svjetska sudijska organizacija koja treba delegirati sudije i delegata utakmice, lako se složio sa time. Potom se sve organiziralo, smještaj, logistika… U jednom trenu, pred samu utakmicu, izgledalo je kako, zbog svih okolnosti, neće moći doći dovoljno igrača BiH. U ovakvoj, vrlo teškoj situaciji u kojoj se našao bh. selektor Fuada Muzurovića rekao sam mu: 'Igrao sam nekad na Kosovu za FK Beselidhja u Prištini, ako je otvoren spisak, ako se može dopuniti i ako treba – stavi i mene, da popunimo brojeve i da se odigra ta utakmica“, kaže danas generalni konzul.
Incidenti sa košarkašima i ministrom
Dok su odnosi BiH i Albanije na visokom nivou, relacija Sarajevo – Priština je u blokadi. To je najbolje pokazala posljednja epizoda sa kadetskim reprezentativcima Kosova koji su, nakon mnogo problema, stigli u Sarajevo na košarkaško Evropsko prvenstvo B divizije. Nažalost komunikacija i sve ukupni odnosi između Sarajeva i Pristine su u totalnoj blokadi i ne doprinose stabilnosti i prosperitetu.
Danima je trajala borba da Ambasada BiH u Skoplju izda vize mladim Kosovarima jer, kako navodi Zejnullahu, bh. vlasti „nažalost i dalje čvrsto stoje na stanovištu ne samo da ne priznaju nezavisnost nego i sva dokumenta Kosova“.
"Nije riječ samo o ličnoj karti ili pasošu, već i o rodnim ili smrtnim listovima i drugim dokumentima koji su od životne važnosti za državljane BiH porijeklom sa Kosova. Da se nekome desi neka tragedija na Kosovu, imao bi velikih problema da prebaci tijelo nastradalog u BiH. Komunikacija je u cijelosti prekinuta 2008. kada je Kosovo proglasilo nezavisnost. Do tada se moglo aplicirati za vizu i moglo se bez većih formalnosti doći do ovjere pozivnog pisma."
"Danas bh. ambasade imaju izričita uputstva da ne mogu i ne smiju primiti aplikacije za izdavanje viza građanima Kosova bez odobrenja iz MVP BiH koju potpisuje osobno ministar. Situacija sa košarkašima nije bila jedini slučaj u posljednje vrijeme.
Imali smo prije par mjeseci sastanak ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana gdje je kosovskom ministru i zamjeniku premijera Behgjetu Pacolliju u zadnji čas odobrena viza, a koji je zbog vremenskog ograničenja dozvole boravka u Sarajevu, morao napustiti BiH i nije mogao biti na zvaničnoj večeri.
Nažalost, ovakav čvrst i rigorozan odnos BiH prema Kosovu je štetan, ne samo za odnose između dvije zemlje, nego i za opću stabilnost, sigurnost i prosperitet Zapadnog Balkana" ističe naš sagovornik u svojstvu Predsjednika Zajednice Albanaca u BiH.
Ipak, stiglo je dovoljno igrača, odigrala se utakmica i dogovoreno da Albanija bude prva selekcija koja će igrati u Sarajevu, na Koševu nakon rata.
"I pored velikih pritisaka i interesa fudbalskih saveza drugih zemalja, koji su htjeli i željeli da prvu zvaničnu utakmicu za BiH odigraju sa selekcijom BiH u Sarajevu i zahvaljujući i memorandumu koji je potpisan u Tirani između dva fudbalska saveza o saradnji, smoglo se snage odoljeti svim tim pritiscima i prva međunarodna prijateljska fudbalska utakmica u BiH je odigrana u Zenici 1996. godine između BiH i Albanije“, ističe naš sagovornik.
Nema otvorenih pitanja
Od tada, do danas Sarajevo i Tirana njeguju dobre odnose, premda mnogima upada za oko činjenica kako u Sarajevu nema albanske, a u Tirani bh. ambasade. Zejnullahu ističe kako su diplomatski odnosi uspostavljeni 1993. godine, godinu dana nakon što je Albanija, među prvim državama, priznala BiH kao nezavisnu državu.
"Bosna i Hercegovina je otvorila ambasadu jula 1993. kada sam izašao iz Sarajeva i postao prvi ambasador u toj prijateljskoj zemlji. Albanija je za vrijeme agresije 'pokrivala' RBiH jedno vrijeme do 1996. nerezidentno iz Ljubljane, nakon toga je nerezidentno pokrivala iz Hrvatske. Onda je 2010. godine Republika Albanija otvorila rezidentnu ambasadu u Sarajevu“, dodaje naš sagovornik i nastavlja:
„Nažalost, zbog svih nekih prilika koje apsolutno ne dotiču diplomatske odnose BiH i Albanije, čisto više zbog budžetskih stvari, Albanija je zatvorila ambasadu 2014. i 2016. u oktobru je otvoren Generalni počasni konzulat. Kako sam ja već zaključio diplomatsku karijeru u BiH i prihvatio tu počasnu ulogu na neki način se i dalje razvijamo i imamo diplomatsko predstavništvo Albanije u BiH, također i počasni konzulat BiH u Albaniji.“
On dodaje kako nepostojanje ambasada ne šteti odnosima – naime, u relaciji zvaničnog Sarajeva i zvanične Tirane nema nijedno otvoreno pitanje, te kako je protok ljudi iz jedne u drugu državu sa ličnim kartama samo je potvrda veoma prijateljskih odnosa.
Taj protok se realizira u najvećoj mjeri preko Crne Gore i nije nimalo lak. Za put od Sarajeva do Tirane od nepunih 360 kilometara potrebno je najmanje osam sati, najviše „zahvaljujući“ lošoj putnoj komunikaciji na jugu BiH.
"U Budvi je 2000. godine potpisan memorandum između Albanije, Crne gore i BiH o izgradnji autoceste ili brze ceste Tirana-Podgorica-Sarajevo. Nažalost, na tom planu se do danas ništa konkretno nije uradilo. Albanija je sa dobrom cestom 'izašla' na granicu sa Crnom Gorom, u perspektivi za nekoliko godina će to biti kvalitetan autoput koji će povezivati Jadransko-jonsku cestu koja u BiH nije krenula, kao ni u Crnoj Gori. Ostaje želja da ti putevi budu urađeni kako bi unaprijedili transportnu komunikaciju i lakši i kvalitetniji protok kako ljudi tako i roba", govori Zejnullahu.
Maksimalni razvoj turizma
Albanija je u posljednjih 10 godina veliko gradilište, grade se ceste i hotelski kapaciteti i jedna od zvaničnih politika je uvezivanje turističkih centara kvalitetnim saobraćajnicama gdje će se najviše plasirati domaći proizvodi.
"Albanija ima dosta prirodnih resursa. Samo obale ima skoro 400 kilometara, što je respektabilno za jednu malu državu kao što je Albanija. Glavni resurs razvoja i politika države, između ostaloga ide u smjeru maksimalnog razvoja turizma. Ostaje i da se rade autoputevi, za šta su potrebna velika sredstva.“
"Ova država je u zadnjih 10 godina napravila strahovit bum u razvoju turizma. Svjesni smo kako tu još ima dosta posla, da to nije ni maksimum šta država treba uraditi za kvalitetan turistički ambijent, posebno za jedan kvalitetan visoki turizam kakav postoji u drugim zemljama u okruženju i svijetu, a Albanija ima sve preduvjete za jedan takav visoki turistički razvoj, za sve slojeve društva.“
Posebnu vezu dvije države stvara dijaspora. Bošnjaci su nedavno priznati u Albaniji kao nacionalna manjina, imaju osigurana prava među kojima je i pravo političkog angažmana koji je, sa druge strane, blokiran Albancima u BiH jer nisu među konstitutivnim narodima već su u kategoriji „ostalih“.
"U Albaniji ima manja grupa građana porijeklom iz BiH koji su prije 100-injak godina iselili. Jedan dio je putovao ka Turskoj i našao tu utočište. Prema usmenoj predaji, brod im se pokvario i naselili su se između Drača i Tirane, u lijepoj visoravni sa rijekom kao donji dio Neretve odakle su porijeklom. To mjesto su nazvali Borake po brodu, odnosno barci. Tu je i danas nemješovito bošnjačko mjesto. Danas su oni, kao i u prošlosti, integrirani u albansko društvo, imali su rektore, univerzitetske profesore, velike pozorišne i filmske umjetnike, akademike, zastupnike, ministre, sportske prvake, i danas imaju veliki broj uspješnih biznismena i poslovnih ljudi", govori Zejnullahu.
"Sa druge strane, Albanci u BiH nisu samo sa Kosova već i iz Makedonije, Crne Gore, juga Srbije odnosno Preševske doline, a bilo je i porodica i iz Albanije… Dijele sudbinu svih građana, imamo veliki broj boraca i heroja (šehida) koji su dali živote u odbrani BiH. Nažalost, ta grupa 'ostalih' jeste ružna kvalifikacija, kada ste 'ostali' onda ste građani drugog ili desetog reda, a to se odnosi na prava. BiH u svome sadržaju je takva, nažalost, ni konstitutivni narodi negdje nisu konstitutivni.“
Jačati trgovinske veze
Na pitanje šta se može uraditi da se unaprijede odnosi ove dvije balkanske države, Zejnullahu kaže:
"Treba raditi da ovaj ekonomski, trgovinski dio što više približimo političkom nivou dobrih odnosa, a koji su neopravdano dosta udaljeni. Politički dio je stvorio mnogo prostora, BiH i Albanija imaju gotovo sve bilateralne sporazume potpisane i taj segment smo 'pokrili'. Ostaje da trgovinski, ekonomski dio, dio koji se odnosi na investicije sa obje strane malo pojačamo i unaprijedimo, pogotovo privredne i trgovinske komore i agencije za strane investicije moraju više sarađivati jer ta saradnja nije na zadovoljavajućem nivou.“
"Sa druge strane, vidimo sve veći procent turista iz BiH u Albanije, kao i u drugom smjeru. Ostaje puno da se radi na tim planovima, ali sve dok cestovna komunikacija bude u ovakvom stanju, bojim se da će proći dobar period dok se ne stvore ti uvjeti, da sve ove druge segmente suradnje, koji se odnose na ekonomsku, kulturnu, obrazovnu, sportsku suradnju ne pomaknemo na viši nivo i maksimalno približimo nivou diplomatskih odnosa i suradnje koji postoje između ove dvije prijateljske zemlje“, zaključuje generalni počasni konzul Republike Albanije u BiH Muharrem Zejnullahu.
