Dio povratnika kaže kako je sada u težoj situaciji nego prije odlaska u Njemačku.
Zbog velikog broja izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja, poput Sirije i Afganistana, njemačke vlasti su počele sa organiziranim povratkom tražilaca azila sa područja Balkana.
Većina zahtjeva je odbijena i građanima Crne Gore kao ekonomskim migrantima. Dio povratnika kaže kako je sada u još težoj situaciji, izvještava Milica Marinović.
Prije šest mjeseci sa autobuske stranice u Rožajama Muamer je, u potrazi za boljim životom, sa ženom i četvero djece otišao u Njemačku.
Prekinut san
Oboje bez posla godinama su primali socijalnu pomoć i jedva preživljavali. Međutim, san o Njemačkoj nije potrajao.
Prošle sedmice vraćeni su u Crnu Goru, nakon što im je kao ekonomskim migrantima zahtjev za azil odbijen. U međuvremenu, u domovini su izgubili sve povlastice.
"Kada se javim prvi put Zavodu za zapošljavanje, onda tek mogu da počnem proces vađenja dokumenata za materijalno obezbjeđivanje porodice koje traje još šest mjeseci, tako da 10-12 mjeseci ja nemam nikakvih primanja. Obratio sam se i Opštini i svim institucijama i niko nije pokušao ni jedan jedini euro da nam pomogne", kaže Muamer Bajrović.
Umjesto novčane pomoći, Muamer od države, zapravo, traži posao.
"Ne jednokratnu pomoć što nam je sada mnogo potrebno, nego dugoročno rješenje, bar od nas šest, ustvari od nas troje radno sposobnih sa završenom školom bar jedno radno mjesto", dodaje on.
Rožaje je opština sa 23 hiljade stanovnika i nezaposlenošću kao velikim problemom.
"Više od sedam hiljada građana, što je 30 odsto stanovništva Rožaja, primalo je do prošle godine socijalnu pomoć. No, nakon reforme sistema, za mnoge od njih ona je ukinuta. Iz opštine nismo uspjeli da dobijemo odgovor da li će i na koji način pomoći azilantima koji se vraćaju iz inostranstva", izvještava Milica Marinović.
Prema podacima nevladine organizacije Euromost, od januara do jula crnogorski sjever napustilo je više od šest hiljada građana, dok je 3700 predalo zahtjev za azil u Njemačkoj.
Reakcija Vlade
Međutim, do kraja godine većina će se morati vratiti, a država im, poručuju iz Euromosta, mora pomoći.
"Vlada Crne Gore mora da nađe neko dugoročno rješenje, jer u slučaju da ne nađe takvo rješenje svi isti ti građani, bar što su nama prenijeli u razgovoru, sa njima će se odlučiti ponovo da migriraju prema nekoj drugoj državi ili prema Podgorici i opštinama na jugu Crne Gore", kaže Almer Mekić, predstavnik organizacije Euromost.
U Crnogorskoj vladi tvrde da se bave pitanjem povratka građana, čija su očekivanja da će odlaskom u inostranstvo riješiti probleme, prema riječima premijera, bila nerealna.
"Vlada je apsolutno spremna da vidi kako može pomoći tim ljudima da što je moguće jeftinije plate ceh jedne svoje iluzije i da stvorimo uslove da se što prije adaptiraju u socijalni ambijent u kome žive i da počnu da rješavaju svoje redovne životne probleme", izjavio je Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne Gore.
Rožaje je jedna od 13 opština sjevera koje su, uprkos brojnim prirodnim bogatstvima, ispod prosječne stope razvoja.
Uprkos naporima Vlade, koja je tokom pet godina uložila 350 miliona eura u razvoj regije u kojoj, prema statistici, živi 40 posto nezaposlenih i 60 posto siromašnih u državi.
