Tokom rata ubijeno je i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi.
Građanska inicijativa "Jer me se tiče" pozvala je građanke i građane da obilježe Dan bijelih traka u Prijedoru, kao znak sjećanja na ubijene i nestale Prijedorčane, uglavnom civile i u najvećem broju Bošnjake.
Za popodnevne sate najavljeno je okupljanje građana u centru Prijedora, kao i prošlih godina, nakon čege će uslijediti šetnja kroz glavnu prijedorsku ulicu te postavljanje ruža s imenima ubijene djece na glavnom trgu.
"Prije 23 godine prijedorski nesrbi su se morali 'označiti' bijelim trakama. Kao akt sjećanja i suosjećanja, mi ćemo oko ruke nositi bijele trake, koje nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta, te poricanja zločina", kažu u inicijativi "Jer me se tiče".
U inicijativi navode da građani i građanke prisustvom u Prijedoru na 31. maja pomažu roditeljima da konačno naprave spomenik dostojan nedužnih 102 dječaka i djevojčica koji su ubijeni u svom gradu.
Peticija za izgradnju spomenika je predana prošle godine, međutim, Gradska skupština u Prijedoru se nije izjasnila o tome, a u inicijativi kažu da će Dan bijelih traka biti i oblik protesta protiv takvog postupanja lokalnih vlasti.
Ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana
Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčanki "Izvor", kaže da je, prema evidenciji ovog Udruženja, tokom rata ubijeno i nestalo 3.176 Prijedorčana, uglavnom civila, u najvećem broju Bošnjaka, a na spisak su uvršteni i Hrvati, Romi, Albanci i Srbi.
"Nismo uzimali u obzir evidenciju vojnika za koje se zna da su stradali kao vojnici i sa jedne i sa druge strane", rekao je Ramulić.
Prema njegovim riječima, među žrtvama je 258 žena i 102 djece.
Trećina je ubijena u logorima Omarska (458), Keraterm (372), dok "Izvor" za logor Trnopolje nema precizne podatke.
Sa žrtvama na Korićanskim stijenama, u pitanju je oko 250 žrtava. Druge dvije trećine ubijene su izvan logora.
"Glavni period kada su u Prijedoru ljudi bili izloženi progonu, ubijanju, silovanjima je od 23. maja do 21. augusta 1992. godine, kada je na planini Vlašić pogubljeno oko 200 zatočenika iz logora Trnopolje. U ta tri mjeseca je ubijeno oko 3.000 ljudi i došli smo do podataka da su prosjeku svaki dan ubijena 32 muškarca, tri žene i po jedno dijete", kaže Ramulić.
Prema njegovim riječima, 807 žrtava još nije identificirano, a tijela nekih od njih vjerovatno se nalaze u identifikacionom centru Šejkovača u Sanskom Mostu.
"Mi smo vjerovatno rekorderi svih vremena u svijetu, jer imamo 38 pravosnažno osuđenih osoba iz Prijedora za ratne zločine, trenutno četverica čekaju pravosnažnu presudu i 19 je još u postupku prvostepenog dokazivanja. Mi smo lokalna zajednica kakvog primjera nema u svijetu i vjerovatno neće ni biti, da imamo toliko dokazanih ratnih zločinaca po glavi stanovnika", izjavio je Ramulić.
Dan bijelih traka u nedjelju će, također, biti obilježen u i drugim brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, a sjećanje na zločine počinjene nad nesrbima u Prijedoru 1992. godine obilježit će se i u Zagrebu.
Obilježavanje Dana bijelih traka i u Banjoj Luci
Savez logoraša u Bosni i Hercegovini u nedjelju ujutro je izvjesio bijele čaršafe na prozorima svojih ureda u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su pripadnici srpskih policijskih i vojnih formacija naredili da se, u cilju razlikovanja i prepoznavanja, označe svi pripadnici nesrpskog naroda na području sjeverozapadne Bosne.
"Na ovaj način ćemo se poistovjetiti s građanima Prijedora i Sanskog Mosta, koji su morali istaći bijele zastave ili čaršafe na svoje domove i izlaziti na ulice s bijelim trakama, sve u cilju kako bi bili obilježeni kao pripadnici 'onih drugih'", kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini.
I na glavnom trgu u Banjoj Luci u nedjelju je grupa građana uličnom akcijom obilježila Dan bijelih traka, simboličnim opasavanjem svih okupljenih jednom bijelom trakom.
Šutnja je, uz nošenje bijelih traka, bila način da odaju počast žrtvama rata koje su prije 23 godine nedužno stradale u Prijedoru.
"Današnju akciju će provesti obični građani, neki su uključeni u nevladine organizacije i inicijative, a neki nisu. Ovo je ipak akcija običnih građana, kojom se želi vratiti dignitet i dostojanstvo žrtvi, ime i prezime, a ne njeno nacionalno opredjeljenje", naglasio je Srđan Šušnjica, jedan od učesnika akcije u Banjoj Luci.
Ovom akcijom, također, žele ukazati da su, kako je naveo, "žrtve stradale samo zato što su bili nesrbi u kampanji etničkog čišćenja, genocida i nacionalne homogenizacije u [bosanskohercegovačkom entitetu] Republici Srpskoj".
Šušnjica je dodao da sva svjedočenja koja su dostupna u Haškom tribunalu i u ozbiljnim istraživačkim radovima demantiraju ignoranciju koju građani Banje Luke ispoljavaju, a što je na jedna način bio slučaj i u nedjelju.
"Meni je žao, ali vjerujem da se građani Banje Luke mogu suosjećati na način da nema nacionalne retorike", naveo je.
