Političke tenzije i sukobi u komšijskoj nam Makedoniji prethodnih nedjelja bili su jedna od glavnih tema svjetske javnosti. Napad u Kumanovu bio je inicijalna kapisla za demonstracije i mali rat između premijera Nikole Gruevskog i opozicionara Zorana Zaeva, koji sve više poprima okršaj zapadno i istočno orijentisanih političara. U jeku međusobnih optužbi, situaciju u Makedoniji sa naročitom dozom zabrinutosti prati prije svega Rusija.
Razlog za posebnu pažnju koju Moskva posvećuje Makedoniji jeste planirani gasovod "Turski tok", čiji bi maltene ključni dio predstavljali upravo Makedonci.
Premijer Nikola Gruevski je prijateljski nastrojen prema Rusiji, ali se ne odriče ni evropskog puta Makedonije, za koji kaže da predstavlja glavni cilj te države. Ipak, politika vlade u Skoplju podsjeća malo i na zvanični stav Srbije - neuvođenje sankcija Rusiji i otvorena podrška ruskom projektu "Turski tok" koji bi po svemu sudeći prolazio kroz Makedoniju. Taj neutralni stav, po svemu sudeći, može se zastupati samo do određene granice.
Ovakva politika može se protumačiti i kao potpuno logična, jer bi Makedonija od gasovoda koji bi prolazio kroz njenu teritoriju imala ogroman finansijski dobitak, kao uostalom i sve ostale države kroz koje bi "Turski tok" prolazio.
Upravo zbog toga, Vladimir Putin je izuzetno zabrinut zbog mogućnosti pada trenutne makedonske vlade, koja se pokazala kao izuzetno prijateljska, i dolazak neke druge, manje kooperativne vladajuće strukture na čelo zemlje.
Ovo je potvrdio i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, koji je izjavio da je politička kriza u Makedoniji "kontrolisana spolja", indirektno optuživši Zapad za izazivanje nemira u toj državi.
- Pokušavaju da diskredituju Gruevskog i predstave ga kao nekog ko ne ispunjava potrebe naroda. Ipak, i vrapcima na grani je jasno da iza ovih nemira stoji njegovo odbijanje da uvede sankcije Rusiji, kao i podrška najprije Južnom, a zatim i "Turskom toku" - izjavio je Lavrov.
Ruski ambasador pri EU Vladimir Čizov izjavio je za "Blumberg" da "iako ne barata čvrstim dokazima, logičko razmišljanje ga vodi ka samo jednom zaključku."
- Ukoliko samo malo obratite pažnju na geografski aspekt ovog regiona, Makedonija predstavlja idealno mjesto kroz koje bi "Turski tok" išao dalje ka Evropi. Nije slučajnost što baš tamo odjednom izbijaju sukobi, kao po naredbi - rekao je Čizov.
"Turski tok" je projekat kompanije Gazprom koji je najavljen u januaru 2015. godine, nakon što je prvobitni "Južni tok" propao zbog, kako su Rusi tvrdili, "Intervencije EU koja je zabranila Bugarskoj učešće u tom projektu."
Ključna stvar kod oba projekta gasovoda je ta što bi oni zaobilazili ratom zahvaćenu Ukrajinu, čime bi Rusija "ubila dvije muve jednim udarcem" - zadržala bi energetsku nadmoć nad Evropskom unijom i pritom dodatno naškodila neprijateljski nastrojenoj vladi u Kijevu.
Planirani "Turski tok" bi u ovom dijelu Evrope prolazio kroz Grčku, Makedoniju, Srbiju i zatim se nastavljao u Mađarskoj. Stoga stručnjaci (prije svega američki, koji se najviše bave ovom temom) navode da su ove četiri države trenutno najbitnija "meta" ruske diplomatske ofanzive.
Premijer Nikola Gruevski je prijateljski nastrojen prema Rusiji, ali se ne odriče ni evropskog puta Makedonije, za koji kaže da predstavlja glavni cilj te države. Ipak, politika vlade u Skoplju podsjeća malo i na zvanični stav Srbije - neuvođenje sankcija Rusiji i otvorena podrška ruskom projektu "Turski tok" koji bi po svemu sudeći prolazio kroz Makedoniju. Taj neutralni stav, po svemu sudeći, može se zastupati samo do određene granice.
Ovakva politika može se protumačiti i kao potpuno logična, jer bi Makedonija od gasovoda koji bi prolazio kroz njenu teritoriju imala ogroman finansijski dobitak, kao uostalom i sve ostale države kroz koje bi "Turski tok" prolazio.
Upravo zbog toga, Vladimir Putin je izuzetno zabrinut zbog mogućnosti pada trenutne makedonske vlade, koja se pokazala kao izuzetno prijateljska, i dolazak neke druge, manje kooperativne vladajuće strukture na čelo zemlje.
Ovo je potvrdio i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, koji je izjavio da je politička kriza u Makedoniji "kontrolisana spolja", indirektno optuživši Zapad za izazivanje nemira u toj državi.
- Pokušavaju da diskredituju Gruevskog i predstave ga kao nekog ko ne ispunjava potrebe naroda. Ipak, i vrapcima na grani je jasno da iza ovih nemira stoji njegovo odbijanje da uvede sankcije Rusiji, kao i podrška najprije Južnom, a zatim i "Turskom toku" - izjavio je Lavrov.
Ruski ambasador pri EU Vladimir Čizov izjavio je za "Blumberg" da "iako ne barata čvrstim dokazima, logičko razmišljanje ga vodi ka samo jednom zaključku."
- Ukoliko samo malo obratite pažnju na geografski aspekt ovog regiona, Makedonija predstavlja idealno mjesto kroz koje bi "Turski tok" išao dalje ka Evropi. Nije slučajnost što baš tamo odjednom izbijaju sukobi, kao po naredbi - rekao je Čizov.
"Turski tok" je projekat kompanije Gazprom koji je najavljen u januaru 2015. godine, nakon što je prvobitni "Južni tok" propao zbog, kako su Rusi tvrdili, "Intervencije EU koja je zabranila Bugarskoj učešće u tom projektu."
Ključna stvar kod oba projekta gasovoda je ta što bi oni zaobilazili ratom zahvaćenu Ukrajinu, čime bi Rusija "ubila dvije muve jednim udarcem" - zadržala bi energetsku nadmoć nad Evropskom unijom i pritom dodatno naškodila neprijateljski nastrojenoj vladi u Kijevu.
Planirani "Turski tok" bi u ovom dijelu Evrope prolazio kroz Grčku, Makedoniju, Srbiju i zatim se nastavljao u Mađarskoj. Stoga stručnjaci (prije svega američki, koji se najviše bave ovom temom) navode da su ove četiri države trenutno najbitnija "meta" ruske diplomatske ofanzive.
