Potpredsjednica Evrospkog parlamenta (EP) Ulrike Lunaček ocjenila je danas da otvaranje poglavlja sa Srbijom koči nepotpuna primjena Briselskog sporazuma, a da je loša poruka o "neproširenju u EU u narednih pet godina".
Ona je, u razgovoru sa novinarima u Beču, objasnila da ne može reći kada će biti otvorena poglavlja sa Srbijom, ali da pozadinu zastoja treba tražiti u činjenici da u dijalogu Beograda i Prištine nije bilo očekivanog napretka.
Prema njenim riječima više zemalja članice EU, ponajviše Njemačka, traže da mora biti ostvaren jasan napredak u dijalogu prije nego što se otvore poglavlja 35 (dijalog Beograd - Priština i Briselski sporazum), 23 (pravosuđe i ljduska prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost).
"Mi Zeleni (stranka Lunačekove) smo se založili za otvaranje poglavlja posebno zbog medijske situacije i pritiska na kritičke medije, što bi moglo da se tematizuje u poglavljima 23 i 24", naglasila je Lunaček.
Ona je istakla da, kao izvjestilac EP za Kosovo mora kazati da je potrebno da se ubrza primjena dogovora. S tim u vezi je navela rješavanje pitanja u energetskom sektoru, a u sklopu toga i jezera Gazivode.
"Potrebno je da se u ovoj oblasti brže postigne dogovor"; poručila je poslanica stranke Zelenih Austrije u EP.
Poslanik stranke Zelenih Njemačke u EP Rajnhart Butikofer i Lunaček zajedno su kritikovali stav predsjednika Evropske komisije Žan-Kloda Junkera da neće biti proširenja EU za vrijeme njegovog mandata, ocjenjujući da je ova izjava bila demotivišuća za zapadni Balkan.
"Takva izjava imala je demotivišuću posljedicu na Balkanu i ta vrsta demotivacije je besmislena i kontraproduktivna", podvukla je Lunaček.
Prema Butikoferu i Lunaček bi bilo bolje, iako je realno da u naredne četiri godine neće biti prijema novih članica, da se podvlači evropska perspektiva svih zemalja regiona, što stranka Zelenih neprestano čini.
"Kada Junker kaže da neće biti novih pristupanja u narednih pet godina, smatram da se ne radi samo o realizmu, već i negativnoj poruci, pošto nikako nije dodao da bi bilo dobro da zapadni Balkan postane član. Sa takvom izjavom nemoguće je održati dinamiku, posebno u vremenu kada EU, zbog problema sa kojima se sama suočava, nije u mogućnosti da pruža podršku kao ranije", naglasio je Butikofer.
On je pozdravio održavanje zapadno-balkanske konferencije, koju je prošle godine inicirala Njemačka, a čiji će domaćin ove godine, krajem avgusta, biti Austrija.
U tom kontekstu on je ukazao na geostrateške interese Kine u regionu, i napore Pekinga da, kroz investicije, poveća svoj uticaj u regionu.
To je, kako je naveo, dio kineske strategije uspostavljanja novih ruta, a i primjene politike "podijeli pa vladaj".
U geostrateškom angažovanju Kine zapadnom Balkanu se daje poseban prioritet, uvjeren je Butikofer i kritikuje EU da nedovoljno pažnje posvećuje ovoj temi.
Istovremeno je kazao da je veoma teško boriti se protiv rastućeg uticaja Kine u Evropi, kada velike članice EU vode egoističnu politiku prema Pekingu.
