Zastupnici EP-a raspravljaju o napretku u eurointegracijama Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije.
Zastupnici Europskog parlamenta danas će na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljati o rezolucijama o napretku zemalja regije u europskim integracijama.
EP će raspravljati o rezolucijama o Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji.
Kako prenosi Tanjug, očekuje se da će Prijedlog Rezolucije o napretku Srbije u eurointegracijama, nastao ugrađivanjem zastupničkih amandmana u godišnji izvještaj, biti usvojen bez bitnih izmjena jer je velikom većinom glasova već odobren na sjednici Odbora za vanjsku politiku EP-a u februaru.
Burna rasprava
Tokom burne rasprave u Odboru prošlog mjeseca, zastupnici iz Hrvatske tražili su da se napredak Srbije na europskom putu uslovi rješavanjem velikog broja otvorenih pitanja između dviju zemalja, počevši od pronalaženja nestalih iz rata devedesetih, do korekcije granice na Dunavu i odustajanja Srbije od procesuiranja ratnih zločina počinjenih na tlu Hrvatske.
Na kraju je prevladao stav da bilateralne probleme treba rješavati na bilateralnoj razini, tako da su hrvatski amandmani uglavnom odbijeni, a oni koji su prihvaćeni su znatno ublaženi.
Usuglašena verzija rezolucije, u koju je Tanjug imao uvid, sadrži pohvale zbog napretka Srbije u dijalogu o normalizaciji odnosa s Prištinom, provođenju unutarnjih reformi i razvoju regionalne suradnje, ali i kritike u vezi sa slučajevima kršenja prava na slobodu govora i zahtjev za pridruživanje europskim sankcijama Rusiji.
Parlament osim toga "ohrabruje" Europsko vijeće da prilikom odlučivanja o otvaranju prvih poglavlja u pregovaračkom procesu uzme u obzir ne samo dosadašnje napore Srbije na ispunjavanju tehničkih kriterija, nego i politički kontekst odnosa Srbije s EU-om.
U tekstu rezolucije se naglašava da najprije treba otvoriti poglavlja 23 i 24 koja se odnose na osnovna prava i vladavinu zakona, kao i poglavlje 35 koje je vezano za proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Rezolucije EP-a nisu obvezujuće, ali su Europska komisija i Vijeće EU-a dužni uzeti ih u obzir prilikom odlučivanja.
EP će raspravljati o rezolucijama o Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji.
Kako prenosi Tanjug, očekuje se da će Prijedlog Rezolucije o napretku Srbije u eurointegracijama, nastao ugrađivanjem zastupničkih amandmana u godišnji izvještaj, biti usvojen bez bitnih izmjena jer je velikom većinom glasova već odobren na sjednici Odbora za vanjsku politiku EP-a u februaru.
Burna rasprava
Tokom burne rasprave u Odboru prošlog mjeseca, zastupnici iz Hrvatske tražili su da se napredak Srbije na europskom putu uslovi rješavanjem velikog broja otvorenih pitanja između dviju zemalja, počevši od pronalaženja nestalih iz rata devedesetih, do korekcije granice na Dunavu i odustajanja Srbije od procesuiranja ratnih zločina počinjenih na tlu Hrvatske.
Na kraju je prevladao stav da bilateralne probleme treba rješavati na bilateralnoj razini, tako da su hrvatski amandmani uglavnom odbijeni, a oni koji su prihvaćeni su znatno ublaženi.
Usuglašena verzija rezolucije, u koju je Tanjug imao uvid, sadrži pohvale zbog napretka Srbije u dijalogu o normalizaciji odnosa s Prištinom, provođenju unutarnjih reformi i razvoju regionalne suradnje, ali i kritike u vezi sa slučajevima kršenja prava na slobodu govora i zahtjev za pridruživanje europskim sankcijama Rusiji.
Parlament osim toga "ohrabruje" Europsko vijeće da prilikom odlučivanja o otvaranju prvih poglavlja u pregovaračkom procesu uzme u obzir ne samo dosadašnje napore Srbije na ispunjavanju tehničkih kriterija, nego i politički kontekst odnosa Srbije s EU-om.
U tekstu rezolucije se naglašava da najprije treba otvoriti poglavlja 23 i 24 koja se odnose na osnovna prava i vladavinu zakona, kao i poglavlje 35 koje je vezano za proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Rezolucije EP-a nisu obvezujuće, ali su Europska komisija i Vijeće EU-a dužni uzeti ih u obzir prilikom odlučivanja.
